FAMILIA, 2011

advertisement
Adult Life Entry Network (ALEN)
– Empowerment and Activation of Young
People in Disadvantaged Situations
Srbija: Podrška pri napuštanju zaštite
– Okvir za intervenciju
Serbia: After Care Service - Core
Framework of Intervention
FAMILIA – Asocijacija za alternativno
porodično staranje o deci
FAMILIA - Association for Alternative Family Care) (1998)




Sarađuje i
komplementarna je
sistemu, u okviru
čega:
Razvija inovativne
servise (uključujući i
pružanje usluga deci
na
hraniteljstvu/usvojenj
u i njihovim
porodicama),
Edukuje stručnjake
u socijalnoj zaštiti,
Sprovodi
istraživanja,
Produkuje stručnu
literaturu.
It operates in partnership
with state institutions to
fill gaps in services by




Developing innovative
ones (as well as
providing direct support
to foster/adopted children
and their families),
Delivering
trainings/education to
child-care
practitioners,
Conducting research
studies and
Issuing publications.
Dimenzije procesa napuštanja zaštite
Aspects of Coping with Leaving Care


Napuštanje
zaštite je
dinamičan
proces u kome
se prepliću dve
dimenzije
podrške:
Materijalna
Psiho-socijalna.


Leaving care is
dynamic
process, driven
by two sets of
interacting
characteristics:
Material coping
characteristics.
Psycho-social
coping
characteristics.
Materijalna podrška
Material coping characteristics





Zdravlje.
Stanovanje.
Obrazovanje i
usavršavanje.
Zaposlenje.
Primanja/materi
jalna pomoć.





Health.
Accommodation
Education.
Employment.
Income support.
Psihosocijalna podrška
Psycho-social coping
characteristics






Identitet.
Samopouzdanje.
Podrška odraslih.
Socijalne veštine.
Vršnjačka
podrška.
Podrška
neposrednog
okruženja.






Identity.
Self-confidence.
Adult-support.
Social
competence.
Peer support.
Neighborhood
belonging.
FAMILIJIN PROGRAM PARTICIPACIJE MLADIH
FAMILIA’s YOUTH PARTICIPATION
PROGRAMME


Razvijan je u periodu
od 1999 do 2010.
godine (finansiran od
SC Norway i SIF fonda
Ministarstva za socijalna
pitanja).
Program je pružao
psihosocijalnu
podršku mladima bez
roditeljskog staranja
tokom boravka u
hraniteljskim
porodicama, kao i u
prelaznom periodu
napuštanja zaštite.


It was developing
since 1999 until 2010
(funded by SC Norway
and Social Inovation
Fund of the Ministry of
Social Affairs).
The programme
provided psychosocial support to
adolescents deprived
of parental care
during both, their
placement in foster
families and in
transitional period of
leaving care.
Kako od adolescenta u zaštiti postati
uspešan odrastao čovek van zaštite




Koncipiran je kao direktan odgovor na
potrebe mladih ljudi ometenih nesigurnim
obrascima vezivanja, koji je potrebna
podrška da integrišu prošlost i steknu
efikasne strategije kako da
grade i održavaju odnose,
razvijaju samopoštovanje
steknu praktične životne veštine i
znanja
formiraju proaktivan odnos prema
sopstvenom životu i poziciji u
zajednici.
How to make transition from the role young
person in care to that of adult out of care




It is concieved as a direct answer to the needs of
young people disturbed by the insecure patterns
of attachment, who needed an opportunity to
integrate the past and acquire efficient strategies
on how to
build and maintain relationships,
develop self-esteem
foster practical and financial skills/
knowledge and
form proactive attitudes related to their own
life and position in the community.
Primenjene metode:
Applied methods:









Psihološke radionice,
Suportativne aktivnosti u
socijalizaciji i socijalnoj
integraciji,
Trening za sticanje
životnih veština,
Pomoć u učenju, jezicima i
radu na kompjuteru,
Profesionalna orijentacija,
Psihološko savetovalište,
Saradnja sa
poslodavcima,
hraniteljima, školama i
lokalnom zajednicom...,
Vršnjačka (be-friender)
podrška,
Participacija adolescenata
- lobiranje za razvoj
aftercare servisa.









Psychological workshops,
Supportive activities in
socialization and social
integration,
Training for acquiring life
skills,
Help in learning, including
foreign languages and
computer literacy,
Occupational orientation,
Psychotherapeutic
counselling service,
Co-operation with employers,
foster parents, schools,
municipality...,
Be-frienders support,
Adolescents’ participation
activities, i.e. campaigning
for development of aftercare
services.
“Svako ima nekoga koga nema” (2005)
“Everybody has somebody who’s missing” (2005)
ALEN - Podrška mladima da ostvare bolji život
ALEN - Assisting young people to achieve better
lives

U okviru ALEN
projekta, model
je prilagođen i
testiran u
Kragujevcu, u
partnerstvu sa
NVO ”SUNCE” nosilac Projekt (uz
saradnju sa CPSU Porodičnim centrom za
hraniteljstvo i
usvojenje Kragujevac).

Within ALEN
Project, the
model has been
adjusted and
tested in
Kragujevac, in
partnership with
NGO “SUNCE”
(with a colaboration
with CPSU - Family
Centre for Fostering
and Adoption).
Ciljna grupa
About the target group…


Uzrast od 16 do 21
godinu. Zajedničko
im je da svi
napuštaju zaštitu u
predstojećih
nekoliko godina (8
devojaka i 2
mladića).
Njihov rani razvoj
obeležen je
traumama i
separacijama,
odnosno
promenama
sredine.


Aged between 16
and 21, but they all
have to leave the
foster care in a
following few years
(eight females and
two males).
Their early
development has
been affected by
multiple traumas
and separations, i.e.
placement changes.
ALEN KRAGUJEVAC:
Aktivnosti
ALEN KRAGUJEVAC:
Activities
5.
VRŠNJAČKA
PODRŠKA
5.
BEFRIENDER
SUPPORT
1. Individualno planiranje i podrška
1. Individual planning and support



Procena potreba.
Definisanje (zajedno
sa mladom osobom)
planova za
osamostaljivanje/
emancipaciju.
Individualno
savetovanje (lični i



personal and family identity,
relationship with foster carers
and planning the future.
porodični identitet, odnosi sa
hraniteljima, planiranje
budućnosti).

Terenski rad i
saradnja sa
relevantnim akterima
iz mreže mlade osobe.
Assessing the needs.
Developed (together
with young persons)
individual
pathway/emancipation
plans.
Conducted individual
counseling on the issues of

Undertake home/field
visits and cooperation
with Project team members and
other important adults from
young persons’ network.
PROCENA POTREBA – ROD metodologija
(FAMILIA, 2011)
ASSESSING NEEDS – ROD methodology
DOMENI:
DOMAINS:
•
ZDRAVLJE
•
HEALTH
•
EMOCIONALNI, SOCIJALNI
RAZVOJ I PONAŠANJE
•
•
IDENTITET (Lični i porodični)
EMOTIONAL, SOCIAL
DEVELOPMENT AND
BEHAVIOUR
•
KOGNITIVNI RAZVOJ,
OBRAZOVANJE,
ZAPOSLENJE I
PROFESIONALNO
USAVRŠAVANJE
IDENTITY (Personal and
Family ones)
•
COGNITIVE DEVELOPMENT,
EDUCATION, EMPLOYMENT
AND PROFESSIONAL
TRAINING
SAMOSTALNOST U BRZI O
SEBI.
•
SELF-CARE and
INDEPENDENCE.
•
•
ROD Baterija za procenu (FAMILIA, 2011)
ROD Assessment Pack (FAMILIA, 2011)
2. Pshihosocijalna grupna podrška
2. Psychosocial group support




Okosnica programa koja
obezbeđuje koheziju
grupe i preradu
iskustava/unutrašnjih
sadržaja. Prema klasteru
tema, klasifikujemo ih
na radionice:
Samo-eksploracije i
eksploracije ličnog i
porodičnog identiteta.
Sticanja socijalnih
veština.
Razvojnih tema.
Razvoja kulturnih
potreba i navika.




It is a core group activity,
which supports cohesion of
the group and provides
framework for processiong
experiences and complex
internal contents. They can
be classified in topic clusters,
as workshops of:
Self-exploration and
exploration of personal and
family identity,
Social skills,
Developmental topics,
Cultural needs and habits.
3. Sticanje veština za zapošljavanje
3. Employment training skills



Motivacija za rad i
razvoj karijere.
Lična odgovornost za
napredovanje u
obrazovanju i
pronalaženju posla.
Pisanje CV-ja i molbi
za posao – svrha,
sadržaj, obavezne
informacije, itd.



Motivation for work
and career
development.
Personal responsibility
for education and
employment.
CV and cover letter –
its purpose, content,
obligatory
information…
4. Povezivanje sa poslodavcima i lokalnom
zajednicom
4. Networking with employers and local
community




Izrada plana prakse.
Saradnja sa profitnim
kompanijama i
poslodavcima
(potpisivanje
memoranduma o
saradnji).
Povezivanje sa NVO,
institucijama i
drugima relevantnim
resursima na lokalu.
Organizovanje i
praćenje prakse
mladih.




Preparing internship
plans.
Cooperation (through
signing memorandum)
with profit companies
and employers.
Networking with NGOs,
institutions and other
relevant local
resources.
Organizing and follow
up of internship.
5. Vršnjačka podrška
5. Be-frienders’ support



Učestvuju na
radionica za grupnu
psihosocijalnu
podršku.
Nedeljno se čuju sa
decom i hraniteljima.
Provode određeno
vreme sa mladima –
idu na kafu, posećuju
zajednički socijalne
događaje/priredbe,
itd.



Participate at
psychosocial group
meetings.
Weekly phone
communication with
youth and their foster
parents.
Organize “leisure”
time with youngsters coffee time, social
events, etc.
Naučene lekcije I



Uspešno osamostaljivanje mladih bez
roditeljskog staranja, ne može se ostvariti bez
sistematskog uključivanja i podrške lokalne
zajednice, kako ne bi ostali u segregiranom krugu
korisnika zaštite.
Model podrške pri osamostaljivanju treba da bude
koncipiran kao sveobuhvatan (wraparound)
servis, u kome sistem socijalne zaštite ima
koordinirajuću ulogu pri planiranju i uključivanju
mladih u resurse zajednice.
Podrška mladima u okviru modela može da bude
raznovrsna i da varira od specifičnosti lokala, ali je
nužno da sadrži procenu rizika, kao i back-up
planove sa mogućnošću povratka u hraniteljsku
porodicu ili neki drugi vid zaštićenog stanovanja,
ukoliko se osamostaljivanje ne realizuje po planu.
Lessons learnt I



Involvement of local resources/community is
of a vital importance for leaving and after care
of child-care leavers, to avoid their segregation
within the system cycle.
A model of support should be conceived as
wraparound service, in which social welfare
system coordinates planning and including
youngsters into community setting.
Services offered to youngsters can be diverged and
varied, depend on local municipality resources. But,
it is essential to undertake risk assessment,, as
well as to define contingency plan in case the
proposed support breaks down (return to foster
family, protected accommodation, etc.)
Naučene lekcije II


Izuzetan značaj psihosocijalne
dimenzije podrške pri
osamostaljivanju: VAŽNOST
PODRŠKE U KRIZNIM
SITUACIJAMA, KOJE UGROŽAVAJU
REALIZACIJU PLANA.
Princip participacije: GLAS MLADIH
SE MORA ČUTI.
Lessons learnt II


Importance of psychosocial support
in leaving and after care: ACTIVELY
MANAGING CRISIS WHICH
THREATEN THE ACHIEVEMENT OF
THE PLAN.
Principle of participation: THE
VOICE OF YOUNGSTERS MUST BE
HEARD.
Download