Koeficijent oticaja
Kada kiša počne da pada na neko područje, ne svaka kap kiše završi u reci. Deo te vode
natopi zemlju, deo ispari, deo ostane zarobljen u biljkama, a samo jedan deo teče
površinski i stigne do vodotoka. Ova razlika između onoga što padne i onoga što zaista
stigne u reke i potoke meri se koeficijentom oticaja.
Koeficijent oticaja, označen slovom C, pokazuje koliko vode od ukupnih padavina
zaista „odlazi“ kao oticaj. Matematički, možemo ga prikazati kao jednostavan odnos:
𝜇=
𝑄
𝑃
gde je:
•
Q količina oticaja (npr. u mm ili m³),
•
P količina padavina (u mm).
Na primer, ako padne 100 mm kiše, a u reku stigne 30 mm u vidu oticaja, tada je
koeficijent oticaja 0.3 – što znači da je 30% padavina „otišlo“ u reku, dok je ostatak
zadržan ili izgubljen na druge načine.
Od čega zavisi koliko vode ostane, a koliko ode?
Koeficijent oticaja zavisi od:
Vrste zemljišta i pokrivača – Kiša koja padne na asfalt skoro cela otiče, dok u šumi
ili na travnjaku tlo upija veći deo vode.
Nagiba terena – Na strmom terenu voda brže otiče, dok na ravnicama više upija tlo.
Stanja tla pre kiše – Ako je tlo već zasićeno, veći deo nove kiše će otići kao
površinski oticaj.
Jačine i trajanja kiše – Kratke, jake kiše često stvaraju veći oticaj nego blage,
dugotrajne kiše.
Uticaja čoveka – Urbanizacija menja prirodni ciklus – beton, krovovi i ulice ne
propuštaju vodu, pa je oticaj veći.
Primer izračunavanja prosečnog koeficijenta oticaja
Zamislimo jedan sliv površine 50 km², koji je podeljen na tri zone:
•
40% šuma (𝜇 = 0.15)
•
50% poljoprivredno zemljište (𝜇 = 0.30)
•
10% urbana zona (𝜇 = 0.70)
Kako izračunati prosečan koeficijent oticaja za ceo sliv?
Rešenje:
Računamo udelom svake površine:
µ prosek= (0.40×0.15) +(0.50×0.30) +(0.10×0.70)
µ prosek =0.28
Dakle, prosečan koeficijent oticaja za ceo sliv je 0.28.
Zadatak za vežbu
Zamisli sliv površine 100 km², na kome je:
•
60% šuma (µ= 0.10)
•
30% poljoprivredno zemljište (µ = 0.35)
•
10% urbano područje (µ = 0.75)
Izračunaj prosečan koeficijent oticaja za ceo sliv.