TEHNIČKA SREDSTVA ZA IZVRŠENJE PRIJEVOZA
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
Predmetni nastavnik:
Prof. Dr Fadila Kiso
•NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA
(ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA ILI
STABILNA POSTROJENJA)
•POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
(MOBILNA POSTROJENJA)
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA –
ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA
 Pod željezničkom infrastrukturom podrazumijevaju se
fiksna postrojenja, uređaji i objekti u koja spadaju: donji i
gornji stroj pruge, saobraćajni objekti, postrojenja za
elektrifikaciju pruga, signalno-sigurnosna i
telekomunikaciona postrojenja i dr.
 Pored toga, u infrastrukturu, odnosno, u nepokretna ili
stabilna sredstva prevoza spadaju: robni magacini, rampe
i druga postrojenja za utovar, istovar i pretovar robe, zatim
stanične zgrade i peroni za otpremu putnika kao i ostale
zgrade u eksploataciji.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA –
ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA
 Nepokretna sredstva prevoza mogu se podijeliti u
nekoliko grupa:
 Pruga i pružna postrojenja;
 Postrojenja električne vuče;
 Signalno-sigurnosna i telekomunikaciona postrojenja i
uređaji i
 Sredstva za manipulaciju pri prevozu putnika i robe.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Pod željezničkom prugom podrazumijeva se jedan ili
više kolosjeka između dvije ili više razdjelnih tačaka na
pruzi sa pripadajućim pružnim pojasom, vazdušnim
prostorom na visini od 12 metara iznad gornje ivice
šine, gornjim i donjim strojem, opremom pruge,
pripadajućim objektima na pruzi, pristupnim
staničnim putevima i poslovnim zgradama.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Željeznička pruga predstavlja specifičan put kojim se
obavlja željeznički saobraćaj, a koga karakteriše:
 Na pruzi mogu saobraćati samo vozila određenih
dimenzija i konstrukcija;
 Na dijelu pruge između dvije razdjelne tačke
istovremeni saobraćaj vozova je moguć samo u jednom
smjeru u određenom propisanom razmaku;
 Kretanje vozova na jednokolosječnoj pruzi u oba smjera
moguć je samo uz primjenu posebnih saobraćajnih
propisa, a što podrazumijeva da se vozovi suprotnih
smjerova ukrštaju u razdjelnim tačkama.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 U okviru pruge postoje elementi kao što je: otvorena
pruga, pružni kolosjek, pružni pojas i stanično
područje.
 Prema broju kolosjeka željezničke pruge mogu biti:
 Jednokolosječne,
 Dvokolosječne i
 Višekolosječne.
 Paralelne pruge.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Prema značaju željezničke pruge dijele se na glavne i
sporedne.
 Prema obimu prevoza željezničke pruge se djele na:
 Pruge I reda, koje imaju prevoz veći od 30.000 tona/dan,
 Pruge II reda, koje imaju prevoz više od 8.000 tona/dan,
 Pruge III reda, koje imaju manji prevoz od 8.000
tona/dan.
 U cilju bezbjednosti saobraćaja, pruga je podjeljena na
tzv. prostorne odsjeke pomoću razdjelnih tačaka na
pruzi.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Razdjelne tačke na prugama mogu biti:
 Rasporedne ili ranžirne stanice,
 Ukrsnice,
 Odjavnice,
 Rasputnice i
 Signali automatskog pružnog bloka – APB.
 Razdjelne tačke dijele prugu na prostorne odsjeke,
dionice i vučne sektore.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Pod dionicom pruge podrazumijeva se dio pruge
između dvije rasporedne stanice, a u općem slučaju to
može biti između jedne od ovih stanica i međustanice
ili samo između dvije međustanice.
 Dio pruge između stanice matičnog vučnog depoa i
stanice obrtnog vučnog depoa naziva se vučni sektor.
 Pod prostornim odsjekom podrazumijeva se pruga sa
svim svojim postrojenjima između dva službena mjesta
ili između službenog mjesta i prostornog signala ili
pruga između dva susjedna prostorna signala na pruzi.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
• U zavisnosti od organizacije saobraćaja na određenoj
pruzi, prostorni odsjeci mogu biti:
 Stanični odsjek;
 Odjavni odsjek i
 Blokovni odsjek.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Pod staničnim prostornim odsjekom podrazumijeva se
takav prostorni odsjek kod kojeg se slijeđenje
uzastopnih vozova odvija između dvije stanice, što je
prikazano na narednoj shemi.
A
B
OOO-
OOO
L
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Pod odjavnim prostornim odsjekom podrazumijeva se
takav prostorni odsjek kod kojeg se sljeđenje
uzastopnih vozova odvija između stanice i odjavnice ili
između dvije odjavnice, što se vidi na shematskom
prikazu.
A
B
OOO
OOO
L1
OD.
L2
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Pod blokovnim prostornim odsjekom podrazumijeva se
prostorni odsjek kod kojeg se sljeđenje uzastopnih
vozova obavlja između dva signala automatskog
pružnog bloka, kao što je prikazano na narednoj shemi
A
B
OOO
-
L1
OOO
-
OOO
-
OOO
OOO
L2
L3
OOO
L4
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Pruga i pružna postrojenja
 Minimalna dužina prostornog odsjeka računa se po
obrascu:
Lmin = mmax ∙ lk + M ∙ lm + 100 ( m )
Gdje je:
 lk – prosječna dužina kola u vozu, u metrima
 M – broj lokomotiva u vozu
 m – broj željezničkih kola u vozu
 lm – prosječna dužina lokomotive u vozu, u metrima
 100 – konstanta koja se uzima za rezervu, u metrima.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Postrojenja električne vuče
 Nepokretna ili stabilna postrojenja električne vuče
predstavljaju skup elektroenergetskih postrojenja i uređaja
koji služe za napajanje električnom energijom elektrovučnih
vozila na bilo kom mjestu elektrificirane pruge.
 Stabilna postrojenja električne vuče čine:
 Kontaktna mreža;
 Napojni dalekovodi;
 Elektrovučne podstanice i postrojenja za sekcionisanje
kontaktne mreže i
 Daljinsko upravljanje.
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Signalno-sigurnosni i telekomunikacioni uređaji
 Osnovni zadatak signalno-sigurnosnih uređaja je osiguranje
željezničkog saobraćaja, odnosno sprečavanje raznih udesa, kao što
su: iskliznuća na skretnicama, bočni naleti, sudari i dr.
 Signalno-sigurnosni uređaji koji obezbjeđuju nesmetan, siguran i
bezbjedan saobraćaj vozova i kretanje vozova pojavljuju se kao:
 Stanični signalno-sigurnosni uređaji;
 Pružni signalno-sigurnosni uređaji;
 Autostop uređaji i lokomotivska signalizacija;
 Uređaji telekomande;
 Uređaji za osiguranje putnih prelaza u nivou pruge i
 Uređaji automatizacije i signalizacije u ranžirnim stanicama
NEPOKRETNA SREDSTVA PREVOZA – ŽELJEZNIČKA
INFRASTRUKTURA
Sredstva za manipulaciju pri prevozu putnika i robe
 Od stabilnih sredstava prevoza koja omogućavaju prevoz
putnika i robe sa aspekta komercijalnog poslovanja, mogu
se naznačiti:
 Skladišta;
 Rampe;
 Magacini;
 Kolske i druge vage;
 Manipulativni kolosjeci;
 Garažni kolosjeci i
 Stanične zgrade i drugi objekti za potrebe putničkog i teretnog
saobraćaja, kao i drugi nepokretni objekti i uređaji za te potrebe.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
 Pokretna sredstva prevoza su ona što izvršavaju zadatke
prevoza putnika ili robe kada se samostalno kreću ili kada
ih pokreće neko drugo sredstvo.
 Prema tome, pokretna sredstva , posmatrana u funkciji
prevoza i manipulaciji pri prevozu putnika i robe, mogu se
podijeliti na nekoliko grupa:
 Vučna vozila,
 Vučena vozila
 Vozila za željezničke svrhe
 Sredstva za manipulaciju pri prevozu putnika i robe.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučna vozila
 Vucna vozila su pokretne mašine na željeznici koje
obezbijeđuju silu za vuču vozila, što se postiže
pretvaranjem toplotne ili električne energije u vučnim
vozilima u mehanički rad kretanja.
 U organizaciji željezničkog prevoza putnika i robe pod
vučnim vozilima podrazumijevaju se: lokomotive i
motorni vozovi.
 U povijesnom razvoju vučnih vozila uspostavljena su četiri
osnovna oblika pogona: parni, dizelski, električni i
turbinski.
 Prema vrsti pogonke energije koja se u vučnim vozilima
pretvara u mehanički rad, vučna vozila se dijele na:
 Toplotne, u koje spadaju: parne, dizel i turbo vučna vozila, i
 Električna vučna vozila.
 Prema vrsti električne energije, koja se koristi za pogon,
električna vučna vozila se dijele na:
 Vučna vozila za jednosmjernu struju
 Vučna vozila za naizmjeničnu struju
 Vučna vozila za više sistema napajanja.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučna vozila
 Prema namjeni lokomotive se dijele na:




Putničke i brzovozne
Teretne
Univerzalne i
Manevarske lokomotive.
 Prema vrsti prenosnika snage dizel vučna vozila dijele se
na vućna vozila sa:



Mehaničkim prenosnikom snage
Električnim prenosnikom snage i
Hidrauličnim prenosnikom snage
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučna vozila
 U osnovne eksploatacione karakteristike vučnih vozila,
koje definišu vučno vozilo i njihovu upotrebu u organizaciji
željezničkog saobraćaja spadaju:
 Vučna karakteristika vučnog vozila
 Maksimalna brzina
 Kritična brzina
 Masa vozila
 Adheziona težina
 Opterećenje po osovini
 Osnovni otpori i
 Stepen autonomnosti i pokretljivosti.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučna vozila
 Prema standardu Željeznica Bosne i Hercegovine svako
vučno vozilo ima slijedeće oznake:
 Znak Željeznice Bosne i Hercegovine
 Oznaku pripadosti
 Oznaku serije
 Redni broj i seriju
 Konstrukcijske karakteristike i oznaku sadržaja goriva i
vode
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučna vozila
 Oznaka serije i redni broj sadržani su u
šesteroznamenkastom broju i izgleda kako je to prikazano
u slijedećem primjeru:
₁₂₃_₄₅₆
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučena vozila
 Vučena vozila u željezničkom sobraćaju su pokretna
sredstva koja služe za prevoz putnika i robe. To su putnička
i teretna kola kao i kola za službenu upotrebu, odnosno
vozilo za željezničke svrhe
 Putnički kolski park predstavljaju sva kola koja služe za
prevoz putnika, prtljaga, ekspresne robe i pošte, u šta
spadaju: kola sa sijedištima, kola sa ležajima, kola za
spavanje, restoran kola, poštanska, službena i specijalana
kola.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučena vozila
 Osnovne karakteristike koje moraju biti naznačene na
svakim putničkim kolima su:
 Režim razmjene kola, za unutrašnji i međunarodni
saobraćaj
 Oznaka vlasništva kola
 Serija i podserija i
 Redni broj putničkih kola.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučena vozila

Brojčane i slovne oznake ispisuju se jedna ispod
druge, u dva reda, na način kako je to prikazano
na slijedećem primjeru:
51
89
1
9 – 42
RIC
ŽBH
A
a
014
-1
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučena vozila
 Teretni kolski park predstavljaju sva teretna kola koja
služe za prevoz robe. Tako se osnovni teretni kolski park
sastoji od univerzalnih i specijalnih teretnih kola.
 Univerzalna kola su namijenjena za previz više vrsta robe,
dok su specijalna namijenjena za prevoz specijalne robe,
najčešće samo jedne vrste. I jedan i drugi tip kola mogu
biti otvorena i zatvorena.
 Sva teretna kola razvrstana su u četiri osnovne grupe:
zatvorena, otvorena, plato i ostala teretna kola.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Vučena vozila
 Sva sopstvena i strana teretna kola, ispravna i neispravna,
koja se nalaze u određenom vremenu na području jedne
željezničke uprave predstavljaju teretni kolski park, koji se
dijeli na:
 Radni teretni kolski park i
 Neradni teretni kolski park.
POKRETNA SREDSTVA PREVOZA
Sredstva za manipulaciju pri prevozu putnika i robe
 Uvođenje pokretnih sredstava , odnosno sredstava
mehanizacije na transportnim operacijama utovara,
istovara, pretovara, skladištenja, ima za cilj da se:
 U kraćem vremenu uradi više na maipulaciji robe u




magacinima i na manipulativnim kolosjecima
Pri manipulaciji roba ne ošteti
Poveca proizvodnost rada i smanje troškovi manipulacijue
Olakša i humanizira ljudski rad i
Ubrza proces prevoza robe, čime se povećava komercijalna
brzina robe, a time i kvalitet prevozne usluge.
RAD ŽELJEZNIČKE MREŽE
 Pod pojmom "rad" treba razumjeti količinu natovarenih
kola koju treba prevesti na određenom rastojanju u jedinici
vremena (obično za 24 časa).
 "rad željezničke mreže" predstavlja sumu utovarenih i
primljenih tovarenih kola od susjedne željezničke mreže što
se može izraziti slijedećim obrascem:
U = Uut + Uprij (kola)
gdje je
 U – rad željezničke mreže izražen u kolima
 Uut – broj utovarenih kola na sopstvenoj mreži
 Uprij – broj primljenih tovarenih kola od susjednih
željezničkih mreža.
RAD ŽELJEZNIČKE MREŽE
 Isto tako, može se „rad željezničke mreže“ izraziti i prema
konačnim operacijama u kom slučaju je "rad" izražen
slijedećim obrascem:
U = Uist + Upred (kola)
gdje je:
 U – rad željezničke mreže izražen u kolima
 Uist – broj istovarenih kola na sopstvenoj mreži
 Upred – broj predatih tovarenih kola susjednim
željezničkim mrežama.
RAD ŽELJEZNIČKE MREŽE
 Jedna željeznička mreža može normalno da radi u koliko
je njen rad prema početnim operacijama jednak njenom
radu prema konačnim operacijama, tj. ukoliko je ispunjen
uslov da je:
Uut + Uprij = Uist + Upred
 Rad mreže se utvrđuje obrascima:
U = Uut + Uprij (kola), ili
U = Uist + Upred (kola).
RAD ŽELJEZNIČKE MREŽE
 Analizom kretanja kola u okviru jedne željezničke mreže,
može se vidjeti da tovarena kola mogu biti i kao:
 mjesna kola (Umes)
 izvozna kola (U izv)
 uvozna kola (U uvoz)
 tranzitna kola (U trz)
RAD ŽELJEZNIČKE MREŽE
 Ova objašnjenja za pojedine vrste kola, radi jasnoće
predstavije na su grafički na slici 1, na kojoj zatvoreni krug
predstavlja područje posmatrane željezničke mreže.
RAD ŽELJEZNIČKE MREŽE
 izvršenje prevoznog rada se evidentira i prati putem tzv.
pokazatelja eksploatacionog rada željeznice koji se mogu
podijeliti na:
 količinske (kvantitativne) pokazatelje pomoću kojih se
određuje obim izvršenog rada i
 kvalitativne pokazatelje koji omogućuju da se ocijeni
kvalitet izvršenog rada, a posebno kvalitet korištenja voznih
sredstava.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
 Količina rada koju data željeznička pruga može izvršiti u
jedinici vremena naziva se njenom tehničkom moći.
 Tehnička sredstva kojima svaka pruga raspolaže i koja
određuju njenu tehničku opremu pa, prema tome, i njenu
tehničku moć, mogu se podijeliti na:
 a) nepokretna sredstva (pruga, kolosijeci,
postrojenja);
 b) pokretna sredstva (kola i lokomotiva).
 Tehnička moć pruge (t/km) koja zavisi od nepokretnih
sredstava naziva se propusnom moći pruge, a tehnička moć
koja zavisi od pokretnih sredstava, naziva se prevoznom
moći pruge.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
❑Propusna moć pruge zavisi od nepokretnih sredstava
samo u tom slučaju, ako su unaprijed već određeni
elementi pokretnih sredstava - vučna snaga
lokomotiva i težina voza.
❑Prema tome, propusna moć pruge izražena u broju
vozova ili broju kola ne daje nam pozitivan odgovor
koliko se može korisnog tereta, odnosno robe prevesti
u datoj jedinici vremena kroz svaku tačku pruge.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
 Na osnovu izloženog razmatranja možemo
sistematizovati slijedeće izmjeritelje propusne moći pruge
bilo koje tačke na pruzi:
 a) propusna moć pruge, koja se mjeri brojem vozova koji se
mogu propustiti za jedinicu verena (pri određenoj vučnoj
snazi lokomotive i težini voza),
 b) propusna moć pruge, koja se mjeri brojem kola koja se
mogu propustiti za jedinicu vremena (pri datoj nosivosti
kola i njihovom opterećenju pa i pri promjenjivoj težini
voza), i
 c) propusna moćpruge, koja se mjeri brojem tona koje se
mogu propustiti za jedinicu vremena ( pri promjenljivoj
težini voza i opterećenja kola), km/dan.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
❑ Između propusne i prevozne moći mora postojati
potpuna saglasnost.
❑ Jx = tx + τ – elementarni period grafikona saobraćaja
vozova
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
 Kao što se vidi iz grafikona, veličina elementarnog perioda
grafikona ili vremena između otpravljanj dva uzastopna
voza istog pravca ravna je:
Jx = tx + τ
gdje je:
 tx = vrijeme vožnje voza kroz dati prostorni odsjek,
 τ = najkraći interval između dolaska prvog voza na stanicu B
i otpravljanje slijedećeg uzastponog voza sa stanice A, koji
interval zavisi, uglavnom, od vrste sredstava veze.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
❑Kako se za period vremena (Jx) po datom kolosijeku
prostornog odsjeka može otpraviti samo jedan voz
datog pravca, to se propusna moć određuje po
sljedećoj formuli:
24*60 1440 1440
nx =
=
=
vozova
Jx
Jx tx + 
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
❑Ako označimo sa τ minimalni interval za ukrštanje
vozova, tj. potreban interval u vremenu između
dolaska voza jednog pravca i odlaska voza suprotnog
pravca, to će interval vremena koji je potreban za
otpravljanje jednog para vozova iznijeti.
❑Tx = t1 + t2 + 2 τ
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
❑Propusna moć datog prostornog odsjeka biće tada
izražena u parovima vozova, pa će, prema tome, važiti
bilo za koji pravac:
24*60
1440
nx =
=
Tx
t1 + t2 + 2
pari vozova.
❑Propusna moć pruge može biti izražena:
 u parovima vozova koji se mogu propustiti za 24 časa
 u količini kola koja se mogu propustiti za 24 časa
 u količini tona robe koja se može prevesti za 24 časa.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
A)Propusna moć pruge izražena u parovima vozova
❑Propusna moć pruge izražena u parovima vozova
proračunava se na slijedeći način:
nx =
24*60
pari vozova,
Tx
gdje je:
 nx = broj pari vozova
 Tx = vrijeme u minutama koje je potrebno za
propuštanje jednog para vozova kroz najnepovoljniji
stanični razmak.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
B) Propusna moć pruge izražena u broju kola
❑propusna moć pruge izražena u broju kola
proračunava se sljedećom formulom:
24*60
nk =
2m
Tx
(kola)
gdje je:
 nk = broj kola koji se može propustiti kroz svaku
tačku pruge za 24- časa,
 m = prosječna dužina voza u kolima (kola uzeta u
dvoosovnom izračunavanju).
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
C) Propusna moć pruge izražena u količini tona robe
❑ Propusna moć pruge izražena u količini tona robe, koja se
može prevesti proračunava se na slijedeći način:
24*60
nt =
2mps
(tona).
Tx(1 +  )
gdje je:
 nt = količina robe u tonama koja se može propustiti za 24časa kroz svaki kilometar pruge,
 ps = opterećenje kola u tonama,
 ά = koeficijent trčanja praznih kola prema trčanju
natovarenih kola.
OSNOVNI POJMOVI O TEHNIČKOJ MOĆI ŽELJEZNICA
B) Prevozna moć pruge
❑ a) prevozna moć kola:
N * s * ps
nk =
L(1 +  ) (t/dan)
❑ b) prevozna moć lokomotive:
M * s * m * ps
nl =
L(1 +  ) (t/dan)
gdje je:
 L - dužina pruge
 s - prosječno dnevno trčanje kola radnog parka
 S - prosječno dnevno trčanje lokomotiva radnog parka.
HVALA NA PAŽNJI!!!