#separator:tab
#html:true
#tags column:3
Što je to informacijski sustav?Informacijski sustav je dio stvarnog sustava čija je funkcija da permanentno opskrbljuje potrebnim informacijama sve razine njegovog upravljanja i odlučivanja. Skup elemenata iz okoline koji djeluju na sustav nazivamo “ulazima u sustav” (informacije koje sustav prima iz okoline), a to su npr. nacrti, računi, dostavnice, telefonske poruke, zakonske odredbe, usmene poruke, novine...<br><br>Informacijski sustav je organizirani tijek informacija, a organizacija je društvena tvorevina koju predstavlja koherentan sustav povezanih dijelova (ciljeva, tehnike, strukture, ljudi i informacija) radi ispunjenja ciljeva sustava. To je ukupnost načela ili stvari usklađenih i povezanih u cjelinu.<br><br>sustav je nešto što postoji i što je predmet našeg zanimanja tj postoji u objektivnoj stvarnosti. Svaki se sustav nalazi u širem sustavu čiji je on dio (podsustav) i s kojim je u vezi. Vezu između sustava i okoline predstavljamo ulazima (okolina daje sustavu informacije) i izlazima (sustav predaje informacije okolini).<br><br>Svaki sustav transformira ulazne informacije pomoću odgovarajućih procesa i za rezultat daje predviđeni oblik izlaznih informacija. (ULAZ -&gt; INFORMACIJSKI SUSTAC -&gt; IZLAZ)<br><br>Informacijski sustav je apstraktno promatran dio svakog sustava u kojem nas zanimaju informacije i njihova transformacija. Važno je razlikovati IS i IT (informacijske tehnologije), odnosno ICT (informacijsko-komunikacijske tehnologije).
Što su to podaci?Podatak je logička cjelina koju smo primili osjetilima, a sam za sebe ne mora imati neko značenje. Svaka se informacija sastoji od većeg ili manjeg broja podataka. U trenutku kada podatku pridružimo neko značenje – on postaje informacija ili dio informacije.
Što su to informacije?Informacija je skup podataka kojima smo pridružili neko značenje.
Kako vrednujemo informacije?Informacije mogu biti: neistinite (netočne) ili istinite (točne). Istinite dijelimo na važne, manje važne, nevažne. Obradom podataka moguće je dobiti informacije.
Kojim smo svojstvima opisali pojam sustav?Planirane aktivnosti, osmišljene aktivnosti, način upravljanja, red, sustav ima svoj cilj, donosi sigurnost, ponovljivost. Što je to domena informacijskog sustava i za što nam je ona značajna?Granice informacijskog sustava treba optimalno postaviti. To područje unutar granica zove se područje interesa ili domenom informacijskog sustava. Ako je sustav prevelik i opseg mu je veći od potrebnog može razvoj približiti granici neizvedivog, a premalen obuhvat informacijskog sustava neće zadovoljiti sve potrebe korisnika. Što su to informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) i od čega se sve sastoje?IT (informacijske tehnologije) predstavljaju skup svih tehnologija koje se koriste za upravljanje i obradu informacija. Pod ovim pojmom podrazumijevamo sve tehnologije koje za cilj imaju prijenos, obradu te različite oblike manipuliranja s podacima i informacijama. Njihov sastavni dio su računala s perifernim uređajima, komunikacijski uređaji, programska podrška itd. <br><br>Sprega, točnije računala, software, telekomunikacije, računalne mreže i periferija, omogućava unos, obradu, pohranu i distribuciju informacija. <br><br>Telekomunikacijski sustavi i računalne mreže sastavni su dio informacijskih tehnologija. Dva važna zahtjeva koji se postavljaju pred ICT tehnologije su: jednostavnost upotrebe i sigurnost.
Navedite faze životnog ciklusa informacijskog sustava?Životni ciklus IS čine: planiranje, projektiranje, izgradnja, korištenje, održavanje i prestanak korištenja. Opišite planiranje, prvu fazu životnog ciklusa informacijskog sustava.POTREBA -&gt; U početku postoji neka potreba: za olakšanjem rada, skraćivanjem vremena za obavljanje nekog posla ili pak zahtjev nadređene institucije - da se poslovi obavljaju kroz IS, radi povezivanja IS sa drugim IS, postavljanje standarda rada ili potreba da se postane dijelom većeg IS<br><br>POSTAVLJANJE CILJA -&gt; Za početak potrebno definirati cilj IS – koje su njegove funkcije i koji bi se “problemi” trebali riješiti njegovim razvojem. Taj cilj mora biti sukladan cilju stvarnog sustava i zbog toga će se napraviti analiza stvarnog sustava. Rezultat je definicija (stvarnog, poslovnog ...) sustava. <br><br>PROCJENA KORISNOSTI (BENEFITA) IS -&gt; Zatim slijedi procjena korisnosti (benefita) IS. Ta procjena je olakšan način obavljanja poslovnog procesa, pomaže nam u ubrzavanju poslovnog procesa (napraviti više u isto ili kraće vrijeme) i omogućuje oslobođenje radnika od poslova koji nisu osnovni posao, povećava točnost i sigurnost. Također daje bolji uvid u obavljanje pojedinih procesa i mogućnost stvaranja dobiti (dodatna zarada).<br><br>PROCJENA POTREBNIH RESURSA -&gt; Nakon toga slijedi procjena potrebnih resursa. To obuhvaća procjenu financijskih izdataka (izravnih i neizravnih - tko plaća, što se sve plaća, kasniji troškovi, potrebna infrastruktura, oprema, angažiranje drugih resursa); procjenu potrebnog vremena; procjenu angažiranja zaposlenika, procjenu angažiranja drugih resursa (vanjski suradnici, konzultanti, prostor, komunikacije, putni troškovi, oprema, potrošni materijal, reprezentacija…). <br><br>DONOŠENJE KONAČNE ODLUKE -&gt; Posljednja komponenta planiranja je donošenje konačne odluke. U to pripada moguće angažiranje vanjskog neovisnog konzultanta, a sve relevantne informacije moraju biti poznate. Ako se odluči krenuti u izgradnju IS donosi se pisana odluka o pokretanju tog projekta – potrebno je o tome upoznati sve ključne osobe. Ishode se potrebne suglasnosti i dozvole i osigurava materijalna potpora, a u planske dokumente unose se parametri projekta.
Što karakterizira projektiranje, drugu fazu životnog ciklusa informacijskog sustava?PRIPREMA -&gt; Obavljaju se inicijalni razgovori i dogovara se formiranje potrebnih timova. Donosi se dokument u kojem se definiraju i opisuju faze, preciziraju rokovi, kontrolne točke, način prelaska iz faze u fazu, izlazni dokumenti, potrebni timovi, sastav timova – funkcijski i poimenično, hijerarhija – uloge u timovima, način komuniciranja, kontrolni mehanizmi, angažiranje “treće strane”, komunikacija s ostalim potrebnim osobama, način prezentacije i predaje projekta).<br><br>ORGANIZIRANJE -&gt; Moguće je angažiranje “treće strane” tj. neovisnog konzultanta kao pomoć naručitelju. Timovi su u pravilu mješoviti (sudjeluje i naručitelj i izvoditelj). Odgovornost za uspjeh projekta je obostrana.<br><br>ANALIZA SUSTAVA -&gt; Radi se detaljna analiza problematike stvarnog sustava, prikupljaju se informacije o ulaznim i izlaznim podacima, obrasci, formulari, tablice, izvještaji ... Rezultat analize, zajedno sa specifikacijom zahtjeva prema budućem IS nazivamo poslovni model. Poslovni model odgovara na pitanje ŠTO sustav radi, ali ne i KAKO on radi. Poslovni model predstavljen je konceptualnim modelom IS koji prikazuje sustav pomoću osnovnih koncepata neovisnih o kasnijoj implementaciji. Konceptualni model IS ima dvije osnovne komponente: model okoline i model ponašanja.<br><br>1) Model okoline (okruženja, okoliša) definira granicu IS i ono što taj sustav okružuje – određuje što je “unutar sustava” a što ne spada u njega, detektira informacije koje iz okoline ulaze u sustav i one koje iz njega izlaze (u okolinu) – sve ove informacije ne nastaju slučajno. Područje unutar granica nazivamo područje interesa ili domena IS i zato ih treba optimalno postaviti. Prevelike granice – možda projekt neće biti izvediv, a “premali” IS neće zadovoljiti sve potrebe korisnika.<br>2) Model ponašanja predstavlja detaljan opis IS. Za svaki događaj razrađuje se “ponašanje” (reakcija) IS i snimaju se procesi koji se odvijaju. To se ponašanje prikazuje modelom procesa.<br><br>ANALIZA PROCESA -&gt; Nužno je detaljno analizirati sve procese. Rezultati svake snimke/analize prezentiraju se naručitelju – poželjno potpisom odobriti snimku/analizu. Naručitelju se mogu predložiti promjene odvijanja pojedinih (ili svih) procesa.<br><br>IMPLEMENTACIJSKI MODEL -&gt; Konceptualni model napravljen tijekom analize sustava razrađuje se u implementacijski model IS koji opisuje kako će IS raditi. Razrada modela podataka počinje tako što se konceptualni model podataka (najčešće ER model – entiteti i relacije) pretvara u neki od implementacijskih modela podataka (najčešće relacijski model podataka).<br><br>KORIŠTENJE METODA -&gt; Projektanti u svom radu koriste razne metode projektiranja i alate. To uvjetuje korištenje različitih koraka – po vrsti i nazivu, načine prikaza procesa, podataka, veza... Naručitelj ne treba poznavati te metode ali mora obratiti pažnju na dokumentiranost svakog koraka.<br><br>PREDAJA PROJEKTA -&gt; Po završetku projektiranja priređuje se završna prezentacija za sve uključene u projekt te za sponzora i management. Ako je naručitelj zadovoljan, izvoditelj predaje svu dokumentaciju u kojoj je razrađeno sve prikazano na prezentaciji – u protivnom rade se potrebne izmjene i dopune. Potpisuje se primopredajni zapisnik.<br><br>ORGANIZACIJA -&gt; Može se nastaviti kao iduća faza projektiranja ili se raspisuje novo nadmetanje. Zadatak je ono što je i kako zadano u rezultatu prethodne faze (projektiranje). Ako je izgradnja kasnije ugovarana ili ako nije obuhvaćena dokumentom koji definira faze i organizaciju rada – potrebno je napraviti dokument koji će obuhvatiti izgradnju sustava. Koje su vrste i što sve obuhvaća održavanje informacijskog sustava?Održavanje IS obuhvaća: ispravljanje uočenih pogrešaka i nedostataka u radu, prilagođavanje sustava novom okruženju i/ili tehnološkim promjenama, kao i unapređivanje ergonomskih rješenja, dodavanje novih funkcionalnosti radi potrebe proširenja obuhvata IS. Također uključuje: dodavanje novih funkcionalnosti radi prilagođavanja sustava novonastalim promjenama “stvarnog sustava” (dodatni zahtjevi okoline sustava), nadzor rada sustava i korištenja resursa i predviđanje mogućih potreba i/ili problema <br><br>Vrste održavanja: proaktivno (predviđaju se mogući problemi i djeluje se prije nego što oni ekskaliraju) i reaktivno (djeluje se kada do problema dođe). Može se podijeliti na korektivno – ispravljaju se pogreške do kojih dolazi tijekom rada sustava; adaptivno – prilagodbe sustava zbog promjene u organizaciji, okolini, zahtjevima i sl. i perfektivno – unapređivanje rada sustava npr. zbog novih tehnoloških otkrića ili unapređenja. Što znate o Zakonu o tajnosti podataka, o Općoj uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR) te što građanima omogućava Zakon o pravu na pristup informacijama?"Zakonom o tajnosti podataka se utvrđuju pojam klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjevi tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i neklasificiranim podacima, njihova zaštita i nadzor nad njegovom provedbom. Odnosi se na: državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te pravne i fizičke osobe. Važno je spomenuti i klasifikaciju podataka. To je postupak utvrđivanja jednog od stupnjeva tajnosti podatka s obzirom na stupanj ugroze i područje zaštićenih vrijednosti. Deklasifikacija podatka je postupak kojim se utvrđuje prestanak postojanja razloga zbog kojih je određeni podatak klasificiran odgovarajućim stupnjem tajnosti, nakon čega podatak postaje neklasificirani s ograničenom uporabom samo u službene svrhe. Klasificirani, neklasificirani, uporaba nije ograničena.<br><br>Klasificirani podatak je onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje. Neklasificirani podatak je podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, koji se koristi u službene svrhe, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.<br><br>Postoje 4 stupnja tajnosti podataka: tajno, vrlo tajno, povjerljivo i ograničeno. Vrlo tajno: podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske. Tajno: podaci čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo vrijednostima kao što su: Ustavom uređen ustroj, cjelovitost, sigurnost i neovisnost RH; međunarodni odnosi; obrambena sposobnost i sigurnost; osnove gospodarskog i financijskog sustava; znanstvena otkrića, tehnologija i pronalasci važni za nacionalnu sigurnost RH. Povjerljivo: podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo vrijednostima kao što su: Ustavom uređen ustroj, cjelovitost, sigurnost i neovisnost RH; međunarodni odnosi; obrambena sposobnost i sigurnost; osnove gospodarskog i financijskog sustava; znanstvena otkrića, tehnologija i pronalasci važni za nacionalnu sigurnost RH. Ograničeno: podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova.<br><br>GDPR (General Data Protection Regulation) je Opća uredba o zaštiti osobnih podataka građana Europske Unije. Nakon 4 godine pregovora Europski parlament i Europsko vijeće usvojili su Uredbu koju sve zemlje članice primjenjuju od 25. svibnja 2018. godine. Sama Uredba je donesena kako bi se ojačala i ujedinila zaštita osobnih podataka građana Europske Unije.<br><br>Pozitivno je što više nemamo 27 različitih zakona o zaštiti osobnih podataka, već sve članice moraju poštivati i djelovati prema GDPR-u. Uredba se automatski primjenjuje i na teritoriju RH te sve organizacije (što uključuje i sva tijela i institucije državne i lokalne uprave) koje upravljaju značajnim količinama osobnih podataka moraju svoje poslovanje uskladiti sa zahtjevima Uredbe. Način primjene Uredbe na tijela državne i lokalne uprave i tijela s javnim ovlastima značajno se razlikuje od načina njene primjene u privatnom sektoru. Kazne za neusklađenost organizacija s Uredbom su drakonske – 20 milijuna eura ili 4 % godišnjeg prometa (ovisno što je veće).<br><br>Utjecaj na pojedince:<br><ul><li>Suglasnost – prema GDPR-u, svaka organizacija koja na bilo koji način prikuplja osobne podatke o pojedincu za daljnju obradu, treba navesti temelj čega se ti podaci prikupljaju i u koju svrhu, te tražiti izričit pristanak pojedinca za obradu njegovih osobnih podataka. Prilikom traženja pristanka, svakom pojedincu na jasan i jednostavan način treba biti izrečeno koji se podaci prikupljaju, kako se obrađuju, u koju svrhu, na temelju koje zakonske osnove i, ukoliko je moguće, na koji period.</li><li>Pravo na pristup – u bilo kojem trenutku pojedinac će moći zatražiti pristup svojim osobnim podacima, te zatražiti informaciju o tome gdje i za koju svrhu se oni koriste. Ovim pravom se postiže transparentnost samih podataka čime se dobiva povjerenje samog pojedinca.</li><li>Pravo na zaborav – također, pojedinac ima pravo zatražiti brisanje osobnih podataka kako bi spriječio njihovu daljnju obradu. To ustvari znači povlačenje prvotno dane suglasnosti. No, ukoliko neki zakon nalaže čuvanje osobnih podataka (npr. zbog ugovorne obveze 2 godine) tada se podaci ne mogu obrisati na zahtjev pojedinca sve dok se ne ispoštuje zakonom zadan rok čuvanja.</li><li>Pravo na prenosivost – ovom Uredbom pojedinac dobiva pravo na prijenos osobnih podataka. Pojedinac može zatražiti da organizacija koja trenutno obrađuje njegove podatke te iste podatke pošalje, u sigurnom obliku i sigurnim putem, trećoj strani.</li><li>Povreda privatnosti – ukoliko dođe do ""curenja"" osobnih podataka, napada ili nedopuštenog korištenja, potrebno je u roku od 72 sata obavijestiti nadležno tijelo, ali i samog pojedinca čiji su podaci bili podložni zlouporabi. </li></ul><br>Utjecaj na organizacije:<br><ul><li>Organizacije imaju zadatak pružiti pojedincima sva prava propisana GDPR-om te dizajnirati svoj informacijski sustav kako bi se na najbolji mogući način sačuvao identitet pojedinca od bilo kakvog curenja podataka, napada itd. Treba imati na umu da informacijski sustav ne znači nužno računalni program s bazom podataka. Organizacija, ukoliko je primjenjivo, ima obvezu imenovati osobu koja će se brinuti provode li se zahtjevi GDPR-a na ispravan način, savjetovati kolege, obučavati i podizati razinu svijesti o zaštiti podataka, provoditi nadzor te surađivati s nadzornim tijelima. GDPR takvog službenika naziva DPO (Data Protection Officer), što bi se moglo prevesti kao SZP (službenik za zaštitu podataka), te nalaže da mora imati profesionalne kvalitete i stručno znanje na području prakse i zakona o zaštiti podataka. Podaci koji se prikupljaju za daljnju obradu moraju biti obrađeni u skladu sa zakonom, na fer i transparentan način u odnosu prema pojedincu. Količina podataka koja se prikuplja mora biti minimizirana, što znači da se ne smiju prikupljati nepotrebni podaci i koristiti u druge svrhe. Podaci moraju biti ažurni, a pojedinac ima pravo ispravljati i mijenjati prikupljene podatke.</li><li>Organizacije su obavezne identificirati i definirati: − što su sve osobni podaci u njihovim sustavima, gdje se sve nalaze takvi podaci, tko sve ima pristup takvim podacima, kako se podaci kreću kroz sustav i koliki je rizik, kako su podaci zaštićeni, plan provedbe GDPR regulative i praćenja sukladnosti.&nbsp;</li></ul>Zakon o pravu na pristup informacijama – omogućava građanima da dobiju informacije o radu državnih institucija, lokalne i regionalne uprave i samouprave te javnih poduzeća. Svaki obveznik Zakona mora imati svog službenika za informiranje te katalog informacija. Postoje obveze obveznika za javnom objavom zakona, propisa i dokumenata<br>"
Što su entiteti, a što atributi, čemu služe ključevi i indeksi i koja je razlika među njima?"Jedan stupac u tablici predstavlja ATRIBUT. Atribut prikazuje podatke istog tipa – tj. atributima se opisuju podaci. Vrijednost atributa mora biti jednostruka i jednostavna (ne može se rastaviti na dijelove). Atribut je, na primjer, prezime osobe (drugi atribut može biti ime, treći atribut može biti datum rođenja itd.).<br><br>Više različitih stupaca (atributa) koji su logički povezani čine redak – kojeg nazivamo i ENTITET Umjesto termina entitet često se znaju koristiti i termini zapis, odnosno record. Entiteti sadrže informacije koje su u vezi sa nekim subjektom (npr. informacije koje su nam potrebne za neke osobe: prezime, ime, adresa, broj telefona, zanimanje itd.). Stupci prikazuju vrijednosti atributa, a redovi prikazuju vrijednosti prikupljenih podataka o jednom entitetu u tablici. <br><br>Jedna od značajki baze podataka je mogućnost da prikupljeni podaci istovremeno mogu biti prikazani posloženi (sortirani) na mnogo različitih načina. Ključevi i indeksi definiraju redoslijed prikazivanja entiteta – oni stvarno fizički ne razmještaju entitete, oni samo omogućavaju da korisnik vidi entitete poredane po zadanom redoslijedu (npr. po datumu rođenja ili po abecedi po prezimenu). Razlika je samo u tome što ključevi to rade “trenutno”, prilikom unosa podataka, a indeksi u trenutku kada program to zatraži.<br><br>Na tablici istovremeno može biti definirano više različitih ključeva i indeksa. Ključevi se definiraju za one poglede na tablicu koje češće koristimo i za potrebe održavanja relacija među tablicama. Indekse koristimo za slučajeve kada neki specifičan način prikaza podataka rijetko koristimo ili ga koristimo samo kod obrade podataka. Sa ključevima ne treba pretjerivati jer mogu usporiti rad programa (pristup podacima).<br><br>Ključevi i indeksi mogu biti definirani sa rastućim ili padajućim redoslijedom sortiranja (npr. ""od A do Z"" – rastući ili ""od Z do A"" padajući; ""od manjeg do većeg broja"" – rastući ili ""od većeg do manjeg broja"" padajući). Vrsta sortiranja ovisi o potrebama stvarnog korisnika tih podataka. Svaki ključ i indeks može biti definiran sa jednim ili više atributa (npr. jedan od ključeva može biti definiran tako da sve entitete poreda rastući po prezimenu, a ako postoje entiteti sa istim prezimenom – njih neka poreda rastući po imenu)."
Što su to atributi, što relacijske baze podataka i koje su prednosti relacijskih baza podataka?Jedan stupac u tablici predstavlja ATRIBUT. Atribut prikazuje podatke istog tipa – tj. atributima se opisuju podaci. Vrijednost atributa mora biti jednostruka i jednostavna (ne može se rastaviti na dijelove) Atribut je, na primjer, prezime osobe (drugi atribut može biti ime, treći atribut može biti datum rođenja itd.). Stupci u tablici prikazuju vrijednost atributa. <br><br>Baza podataka je skup povezanih tablica. Relacijska baza podataka je skup tablica među kojima je jasno definirana veza. Kod relacijske baze podataka tablice su međusobno povezane preko atributa (to zovemo relacije ili veze) Na primjer: ako u tablici sa popisom studenata imamo upisano mjesto rođenja i ako u istoj bazi imamo tablicu mjesta, onda će se te dvije tablice moći povezati nekim zajedničkim podatkom (recimo: šifra mjesta).<br><br>Jedna od prednosti relacijskih baza podataka je prikupljanje podataka bez redundancije (istovremenog zapisivanja istih podataka na dva ili više mjesta). Korist je dvostruka: baza podataka troši manje resurse – npr. zauzima manje prostora na vanjskoj memoriji – i jednostavnije je njezino održavanje smanjuje se mogućnost pogrešaka pri unosu i obradi podataka. Prvi korak prilikom eliminacije ponavljajućih podataka je njihovo premještanje u odvojenu tablicu. Prilikom premještanja tih podataka u drugu tablicu potrebno je, zbog njihovog povezivanja, imati u obje tablice isti atribut te definiran ključ po tom atributu. Najčešće se za potrebe povezivanja tablica koriste atributi u kojima se nalazi šifra (npr. u tablici studenata nalazi se atribut mjesto rođenja u kojem se unosi šifra mjesta, dok se u tablici mjesta također nalazi atribut sa šifrom mjesta). Relacije koje se uspostavljaju među tablicama mogu biti: <br><ul><li>1:1 (jedan brod – jedan kapetan) </li><li>1:M [više] (u jednom mjestu rođeno je više studenata) </li><li>M:1 (više studenata sluša jedan kolegij) </li><li>M:M (više studenata sluša više kolegija)</li></ul><br>Relacijama se definira i ponašanje povezanih tablica u slučaju promjene i/ili brisanja podataka (npr. ako u tablici mjesta želimo obrisati jedno upisano mjesto, može se definirati da ono ne može biti obrisano ako postoji student kome je upisano da je rođen u tom mjestu).<br>
Koje vrste relacija poznajete i što one znače?Relacije koje se uspostavljaju među tablicama mogu biti: <br><ul><li>1:1 (jedan brod – jedan kapetan) </li><li>1:M [više] (u jednom mjestu rođeno je više studenata) </li><li>M:1 (više studenata sluša jedan kolegij) </li><li>M:M (više studenata sluša više kolegija)</li></ul><br>Relacijama se definira i ponašanje povezanih tablica u slučaju promjene i/ili brisanja podataka <i>(npr. ako u tablici mjesta želimo obrisati jedno upisano mjesto, može se definirati da ono ne može biti obrisano ako postoji student kome je upisano da je rođen u tom mjestu).</i><br>
Što je to baza podataka?Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih u vanjskoj memoriji računala a ujedno i skup (kolekcija) informacija (podataka) organiziran u sustav tablica, stupaca i redaka. Stupci prikazuju vrijednosti atributa Redovi prikazuju vrijednosti prikupljenih podataka o jednom entitetu. Bazu podataka održava jedan ili više računalnih programa ili aplikacija.<br><br>Skup (kolekcija) logički povezanih redova čini tablicu. Sastoji se od zapisa točno određenog izgleda. Zapis (record) je skup informacija o pojedinom pojmu i u tablici je predstavljen retkom. Polja (fields) su pojedina svojstva zapisa i predstavljaju pojedinačni upis u bazi podataka, u tablici se nalaze u stupcima – atributi.