Gimnazija Vladimira Nazora
2.d
Informatika
UMJETNA INTELIGENCIJA
Seminarski rad
Nastavnik: Dajana Marnika
Student: Fiona Blaslov
Zadar, lipanj, 2022.
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................................... 1
POVIJEST ................................................................................................................................................... 2
PRIMJENA .................................................................................................................................................. 3
Komercijalna primjena inteligentnih sustava ...................................................................................... 4
PREDNOSTI I MANE ................................................................................................................................ 5
BUDUĆNOST UMJETNE INTELIGENCIJE .......................................................................................... 5
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................... 7
POPIS LITERATURE ................................................................................................................................ 8
POPIS TABLICA I SLIKA .......................................................................................................................... 9
I
UVOD
Svakim danom tehnonologija ide naprijed te je razvoj zapanjujuć.Uređaji I strojevi koji
su ljudi koristili u prošlom stoljeću su primitivni, te isto tako možemo reći da će u
budućnosti današnji strojevi izgledati primitivno I sporo. Naviknuti smo da strojevi
odrađuju ono što mi ne možemo u fizičkom smislu. Ljudima je život zbog toga olakšan,
te su zbog toga zahvalni. Dosta puta ovisimo o njima, te znamo da je naša prednost
nad svim tim strojevima mogućnost razmišljanja i donošenje odluka. Međutim, ako
strojevima damo tu mogućnost, postavlja se pitanje hoće li ljudi prestati biti superiorniji i
u intelektualnom smislu.
Istraživanja I ulaganja ciljem izgradnje umjetne inteligencije u posljednjem desetljeću
imaju eksponencijalni uspon. Sve više je ulaganja ogromnih sredstva u ovaj smjer jer se
može primjeniti na raznim područjima kao što su; dijagnostički alati, komunikacija,
zdravstvo, internet, robotika, vojne primjene. I dok se zamišljaju razne mogućnosti kroz
filmove i ljudsku maštu, u realnosti se naziru prvi znaci inteligentnih strojeva, koji su već
su prisutni u računalima koja uče, imaju sposobnost da prepoznaju problemie, daju
riješenja za problem te komuniciraju s ljudima, to su tzv. ekspertni sustavi u dijagnostici.
Prema mrežnom izdanju Hrvatkse enciklopedije, umjetna inteligencija (UI, prema engl.
akronimu AI, od Artificial Intelligence) predstavlja dio računalne znanosti odnosno
informatike koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je
potreban neki oblik inteligencije. Sam naziv se koristi za označivanje svojstva svakoga
neživog sustava koji pokazuje inteligenciju. Inteligentnim sustavom smatra se svaki
sustav koji pokazuje prilagodljivo ponašanje, uči na temelju iskustva, koristi velike
količine znanja, pokazuje svojstva svjesnosti, komunicira s čovjekom prirodnim jezikom i
govorom, dopušta pogreške i nejasnoće u komunikaciji. Neke od funkcija inteligentnoga
sustava jesu: prikupljanje i obradba informacija, interakcija s radnom okolinom,
komunikacija s čovjekom ili s drugim inteligentnim sustavima, prikupljanje i obradba
znanja, zaključivanje, te planiranje.1
Odabrala sam ovu temu jer je ovo danas jedan od najtehnoloških trendova. Raspravit
ću neke od najvažnijih aspekata vezano za ovu temu kako bih približila ovim radom
općenito znanje o umjetnoj inteligenciji, povijest, primjene, prednosti I mane te
budućnost.
Odlomak preuzet iz: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje(2021) Umjetna inteligencija, Leksikografski
zavod Miroslav Krleža
1
1
POVIJEST
Stručni rad Sovića o umjetnoj inteligenciji govori da sam
razvoj UI seže sve do
tridesetih godina prošlog stoljeća. Što zapravo ukazuje o težnji čovjeka da istražuje
područja u kojima bi ga se zamijenilo u mnogim poslovima s ciljem poboljšanja.
Pedesetih godina počinje ozbiljnije vrijeme za umjetnu inteligenciju i tada se počinju
stvarati akademije s ciljem istraživanja. Od tih godina pa sve do danas razvile su se
mnoge škole i teorije o umjetnoj inteligenciji, ali ove tri su značajne za istaknuti:
kognitivistička škola, logička škola i bihevioristička škola.2
Umjetnu inteligenciju prvi je predložio John McCarthy 1956. godine u svojoj prvoj
akademskoj konferenciji na tu temu. Ideju o strojevima koji rade kao ljudska bića počela
je biti centar uma znanstvenika te da li je moguće napraviti da strojevi imaju istu
sposobnost da sami misle i uče donio je matematičar Alan Turing. On je svoje hipoteze
i pitanja proveo u djelo testiranjem mogu li "strojevi misliti"? Nakon serija testiranja,
kasnije nazvana Turingov test, pokazalo se da je moguće osposobiti strojeve da
razmišljaju i uče baš kao ljudi. Turingov test koristi pragmatičan pristup kako bi mogao
identificirati mogu li se strojevi ponašati kao ljudi. Početkom 60ih razvijen je šahovski
program koji je igrao na razini majstora, program nazvan Deep blue(slika 1.). Desetak
godina kasnije napravljen je prvi programski jezik PROLOG3 te program MYCIN, koji je
mogao dijagnosticirati bakterijske krvne infekcije i preporučiti liječenje.
2
Odlomak preuzet iz: Sović, P., (2020), Umjetna inteligencija. Visoka škola „CEPS – Centar za poslovne
studije“
PROLOG-Programming in Logic(eng) – programski logički jezik za UI koji povezuje točne I ne točne
tvrdnje
3
2
Slika 1 Gasparov protiv šahosvkog programa Deep Blue, izvor: https://www.wired.com/2012/09/deep-blue-computer-bug/
Kasnije pri kraju hladnog rata dolazi se do termina poznatog kao “zima umjetne
inteligencije”. Tokom tog perioda značajno se smanjilo ulaganje u UI te je pao interes
istraživanja. Zbog same “ratne” situacije, istraživanja su bila više okrenuta prema
nukleanrom/biološkom oružju. Tek pojavom softwera ponovno se vraća značajnije
ulaganje u UI.
PRIMJENA
Umjetna inteligencija se uglavnom temelji na algoritmima i modelima kao tehnika koja je
bazirana na znanstvenim otkrićima kao što su matematika, statistika i biologija.
UI se može dizajnirati korištenjem puno algoritama. Ovi algoritmi pomažu sustavu da
odredi očekivani odgovor koji će u osnovi reći računalu što može očekivati i raditi
prema tome. Nekoliko primjena UI koje koristimo u svakodnevnom životu a da ne
znamo za to:

prepoznavanje glasa

virtualni asistenti(agenti), poput SIRI u mobitelu marke Iphone.

Platforma za učenje

Analiziranje teksta
3
UI aplikacija ima puno oko jedni od uobičajenih primjena koju danas uvijek koristimo su
virtualni asistenti kao što je Siri, Cortana...itd. U posljednjih nekoliko godina pametni
asistenti postaju vrlo uobičajena tehnologija u većini pametnih uređaja i što je
najvažnije, da su ti asistenti svake godine sve pametniji. Osim sjajne pomoći koju nam
pružaju, svaka od ovih aplikacija ima jedinstvene značajke.
Prema K.M. Alsedrah umjetna inteligencija radi prema sljedećim fazama(slika 2.):
dobivanje podataka, očistiti/kontrolirati/pripremiti podatke, razviti model, testirati podatke
i poboljšati podatke.4
Slika 2 proces UI, izvor: M.K. Alsedrah (2017) Artifical intelligence
Komercijalna primjena inteligentnih sustava
Autokompanija Škoda je razvila aplikaciju
koja olakšava dijagnosticiranje kvarova kod
automobila. Nazvana Sound Analyzer. Ta
aplikacija snima zvuk dok vozilo radi, a zatim
uspoređuje snimku s pohranjenim uzorcima
zvuka. Ako prilikom rada nešto nije u redu,
aplikacija će obavijestiti mehaničare i reći im
gdje treba potražiti probleme. Program ima
preko 90%
točnosti pronalaska lokacije
Slika 3 škoda aplikacija, izvor: P.Sović Umjetna
inteligencija
4
Odlomak preuzet iz: Alsedrah, M., K., (2017), Artificial intelligence, The American univeristy of the
Middle East
4
greške. Aplikacija može prepoznati deset uzoraka zvuka.
Da bi to ostvarili, aplikacija snima te pretvara zvučni zapis u spektogram koji vizualno
prikazuje zvučne signale. Zatim UI usporedbom sa zadanim vrijednostima utvrđuje
odstupanja. Tu se “uključuje” algoritam koji utvrđuje koja su odstupanja i kako ih
popraviti. Aplikacija se pokazala uspješnim nakon izvršenih testiranja te se razmatra
njeno uvođenje kao jedan od alata za diagnosticiranje.
PREDNOSTI I MANE
Tablica 1 prednosti I mane
PREDNOSTI
MANE
pouzdanost
ograničene sposobnosti
isplativost
ograničena funkcionalnost
rješava komplicirane probleme
komplicirana izvedba
spriječava gubitak podataka
znanstvenici predviđaju kraj čovječanstva
donosi odluke
zbog razvijanja UI, ljudi će izgubiti smisao
uči na greškama
života jer bi mogli ostati bez posla
BUDUĆNOST UMJETNE INTELIGENCIJE
Marina Kresonja u svom završnom radu govori da kad bi usporedili obradu informacija u
ljudskom mozgu i u računalu, ljudski mozak znatno vodi tu utrku. Zbog tog razloga
znanstvenici su se usmjerili na stavranje umjetne neuronske mreže. To je princip
zaključivanja na temelju ljudskog mozga, koji ima maksimum inteligencije koja je
poznata. Danas sve više IT kompanija koristi taj princip inteligencije, jer je neuronska
mreža u mogućnosti prepoznati ljude i predmete na fotografijama. Međutim, istraživanja
su pokazala kako je računalu potrebno 40 sekundi da simulira 1 sekundu aktivnosti
mozga, što znači da računala još nisu blizu oponašanju ljudske inteligencije. Prema
5
Mooreovom zakonu5 snaga procesiranja informacija udvostručava svake dvije godine
pa se predviđa da će računala moći simulirati ljudski mozak 2032. godine.6
Dosta je znanstvenika iznijelo svoje mišljenje o budućnosti umjetne inteligencije. Većinu
je strah kako bi se UI mogla okrenuti protiv čovječanstva, jer ukoliko izgradimo mozak
koji je superiorniji od ljudskog mozga, ta superinteligencija će kontrolirati sudbinu
ljudske vrste. Jedan od znanstvenika vjeruje da će cilj umjetne inteligencije biti izgradnja
modela koji neće biti slični živim bićima nego će postati živa bića. Dok drugi govore da
nije moguće stvoriti robota koji je doista inteligentan i koji razumije, a nije kontroliran
algoritmima.
Jedna od poznatijih internetskih kompanija, Facebook, je prije pet godina napravila dva
UI robota s ciljem istraživanja komunikacija. Međutim, ubrzo su isključili taj program jer
su roboti počeli pričati jezikom koji nije razumljiv ljudima(slika 4.). Moguće je da im je
engleski jezik bio prezahtjevan za brzu komunikaciju pa su smislili bržu I kraću inačicu.
To se nije svidjelo voditeljima programa pa su ga ugasili.
Slika 4 primjer odvijanja razgovora; izvor: https://www.independent.co.uk/life-style/facebook-artificial-intelligence-aichatbot-new-language-research-openai-google-a7869706.html
Mooreov zakon (eng. Moore’s law) - izraz koji se koristi za označavanje opažanja Gordona Moorea
1965. da se broj tranzistora u gustom integriranom krugu (IC) udvostručuje otprilike svake dvije godine.
6Odlomak preuzet iz: Kresonja, M., (2019), Umjetna inteligencija: evolucija informacijskog društva?
5
6
ZAKLJUČAK
Budućnost nam donosi neizbježno korištenje umjetne inteligencije kao pomoć i podrška
u različitim oblicima ljudske djelatnosti. Sve veća su ulaganja u UI s ciljem razvoja te
uključivanja umjetne intelignecije u naše svakodnevne poslove.
Da bi UI premašila čovjeka u razmišljanju, teško je reći koja je to karika koja nedostaje
u razvoju da stroj u potpunosti zamjeni čovjeka. Često se govori o tome da se to nikada
neće dogoditi, dok neki tvrde da to strojevi zasigurno mogu. Međutim možemo zaključiti
da bez umjetne inteligencije kakvu danas poznajemo teško ćemo moći održati tempo
života, a hoće li doći do toga da strojevi postanu superiorniji te odluče da im nismo više
potrebni...to ostaje za buduće generacije istraživača i znanstvenika da daju svoj
doprinos tom odgovoru.
Moje mišljenje je da smo mi u eri otkrivanja I početka umjetne inteligencije I stoga bismo
trebali prihvatiti ovu tehnološku promjenu s ciljem kretanja prema boljoj budućnosti, ali
promišljeno!
Slika 5 UI, izvor: https://coolklub.com/umjetna-inteligencija-ima-li-razloga-za-strah/
7
POPIS LITERATURE
(1) Kresonja, M., (2019), Umjetna inteligencija: evolucija informacijskog društva?
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet
(2) Sović, P., (2020), Umjetna inteligencija. Visoka škola „CEPS – Centar za
poslovne studije“
(3) Alsedrah, M., K., (2017.), Artificial intelligence, The American University of the
Middle East
(4) Boucher, P.,(2020), Artificial intelligence: How does it work, why does it matter,
and what can we do about it? European Parliamentary Research Service
(5) Hrvatska
enciklopedija,
Leksikografski
zavod
mrežno
izdanje(2021)
Miroslav
Krleža,
Umjetna
inteligencija,
Dostupno
na:
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63150
Pristupljeno: 24. 5. 2022.
(6) Griffin, A.,(2017) Facebook's artificial intelligence robots shut down after they
start talking to each other in their own language, Independent. Dostupno na:
https://www.independent.co.uk/life-style/facebook-artificial-intelligence-aichatbot-new-language-research-openai-google-a7869706.html
Pristupljeno: 25.5.2022.
8
POPIS TABLICA I SLIKA

Slika
2
Gasparov
protiv
šahosvkog
programa
Deep
Blue,
izvor:
https://www.wired.com/2012/09/deep-blue-computer-bug/

Slika 2 proces UI, izvor: Alsedrah, M.,K., (2017) Artifical intelligence

Slika 3 škoda aplikacija, izvor: Sović, P., Umjetna inteligencija

Slika 4 primjer odvijanja razgovora; izvor: https://www.independent.co.uk/lifestyle/facebook-artificial-intelligence-ai-chatbot-new-language-research-openaigoogle-a7869706.html
 Slika 5 UI, izvor: https://coolklub.com/umjetna-inteligencija-ima-li-razloga-zastrah/

Tablica 2 prednosti I mane
9