MEKSIKO
Sjedinjene Države Meksika
Meksiko je država u južnom dijelu Sjeverne Amerike. Na sjeveru graniči sa
SAD-om, na jugu i jugoistoku sa Belizeom i Gvatemalom. Na istoku izlazi na
Meksički zaljev i Karipsko more, a na zapadu i jugozapadu na Tihi okean. Ukupna
dužina obale iznosi 11.122 km.
Riječ „Meksiko“ potiče iz domorodačkog jezika navatl, čije je značenje
diskutabilno. Po jednoj tvrdnji označava prestonicu naroda Mešika ili Asteka i ima
značenje „na pupku mjeseca“. Po drugoj teoriji ovaj toponim se odnosi na glavnog
astečkog boga.
Meksiko je federacija, država parlamentarnog sistema. Predsjednik republike
je šef države i vlade. Meksiko čine 31 savezna država i federalni okrug glavnog grada.
Površina Meksika je 1 972 550 km2 (13.). Broji 112 miliona stanovnika (11.).
Gustoća naseljenosti iznosi 57 st/km2. Glavni grad je Siudad de Meksiko s 20 miliona
stanovnika. Valuta je meksički pezos.
PRIRODNE KARAKTERISTIKE
Sjeverni dio Meksika je najširi dio državnog teritorija. Tu se pružaju dva
planinska lanca, Siera Madre Ocidental i Siera Madre Oriental, koji između sebe
zatvaraju Meksičku visoravan (1200 m). U srednjem dijelu Meksika kontinent se
sužava pa se planinski lanci međusobno približavaju. Ovdje se nalazi centralna zavala,
koju sa juga zatvaraju vulkani Nevado de Toluka, Popokatepetl i Orizaba, najviši vrh
Meksika. Vulkan Parikutin se smatra najmlađom vulkanskom kupom na svijetu.
Vulkanska i seizmička aktivnost ovdje je izražena. U južnom dijelu Meksika nalazi se
prevlaka Tehuantepek, koju sa juga zatvaraju Siera Madre del Sur i planine Čiapas.
Meksiku pripadaju dva poluostrva: Jukatan na istoku i Kalifornija na zapadu. Široka
priobalna ravnica uz Meksički zaljev ograničena je močvarama, lagunama i pješčanim
sprudovima, dok je pacifička priobalna ravnica uža i isprekidana.
Najveće rijeke su Santjago i Balsas, koje iz centralnog planinskog područja
teku prema Tihom okeanu. S istočnih planina teče mnogo malih rijeka u meksički
zaliv, a najduža je Panuko. Na Granici sa SAD-om teče Rio Grande. U centralnoj
zavali nalazi se nekoliko jezera (Čapala, Kuitzeo).
Klima je različita, zavisno od geografske širine i nadmorske visine. Unutrašnje
zavale i visoravni imaju obilježja kontinentalne klime s toplim ljetima i hladnim
zimama i oskudnim padavinama ispod 500 mm, a na sjeverozapadu do 100 mm.
Padavine su najveće na obali Meksičkog zaliva i na krajnjem jugu. Zbog hladne
morske struje primorje Tihog okeana je suho. Poluostrvo Jukatan je izloženo suši.
Meksiko se dijeli na četiri visinska pojasa. Najniži, tiera kaliente (vruća zemlja)
obuhvata tropske ravnice u istočnom primorju, s visokom temperaturom i velikom
količinom padavina (3000-5000 mm). Ova područja su podložna tropskim olujama.
Iznad 1000 metara visine nalazi se tiera templada (umjerena zemlja) koja se proteže
najvećim dijelom središnje visoravni. Iznad 2000 metara je tiera fria (hladna zemlja)
gdje su izražena godišnja doba. Iznad 4000 metara visine nalazi se tiera helada
(ledena zemlja) gdje su temperature stalno ispod 10°C. U Siudad Meksiku je
januarska temperatura 12°C, a julska 16°C, sa 726 mm padavina godišnje.
U pustinjama na sjeveru preovladava šikara, a u višim predjelima trava, grmlje
i kaktusi. Na višim padinama zapadnih planina su četinarske šume. Veći dio središnje
visoravni prekriven je livadama. Na istoku su tropske kišne šume, a na jugozapadu
listopadne šume. U tropskim šumama obitavaju majmuni, papagaji, divlje mačke,
tapiri i mravojedi. U pustinjama i stepama žive srne, pume i kojoti.
STANOVNIŠTVO
Prvi tragovi ljudskog djelovanja na području današnjeg Meksika mogu se
pratiti od 30 000 godina PNE. Davno prije nego što su Evropljani stupili na meksičko
tlo, ovdje su se razvijale i nastajale velike kulture. Oko 1500. godine PNE pojavili su
se Olmeci i naselili na obalnom području kod današnjeg grada Verakruza. Njihova
umjetnost, religija i kalendar ugrađeni su u temelje budućih kultura Srednje Amerike.
Maje su došli iz Gvatemale i brzo se proširili na šumska područja i jugoistok Meksika
oko 300. godine. Oni su bili visokocivilizovan i bogat narod. Država Tolteka (9001200. godina) bila je najstarija država na tlu Meksika. Ona je propala zbog unutrašnjih
borbi i invazija stranih plermena, tada su Tolteci emigrirali na Jukatan. Nomadski
narod, Asteci sa sjeveru doselili su u veliku Središnju dolinu oko 1200. godine. Brzo
su zavladali ovim prostorom i izgradili svoju prestonicu Tenohtitlan, odakle su
osnovali veliko carstvo. Vrhunac ranih civilizacija je gradnja čuvenih piramida u
Teotihuakanu i gradova Maja na Jukatanu. Španci su se pojavili u Meksiku 1517.
godine i nakon teških borbi, pod vođstvom Hernana Kortesa, zauzeli su Tenohtitlan i
uništili aztečku državu. Zemlja je podijeljena španskim kolonizatorima, a domaće
stanovništvo pretvoreno u robove i kmetove. Osvojeno područje nazvano je Nova
Španija. Meksikom su upravljali španski vicekraljevi. Najveće bogatstvo dolazilo je iz
rudnika srebra, a izvozio se duhan, šećer, kakao i pamuk. Meksiko je 1821. godine
stekao nezavisnost. Diktatorska vladavina predsjednika Porfiria Diaza omogućila je
ekonomski razvoj, ali i bogaćenje veleposjednika i stranih investitora, a siromašenje
naroda. Od 1946. godine na vlasti je Partija Institucionalizirane Revolucije (PRI), koja
je provela mnoge važne reforme i pokrenula modernizaciju, ali su velike socijalne
razlike, porast kriminala i uticaj narkomafije ostali izvor društvene nestabilnosti. Sa
SAD-om i Kanadom Meksiko je 1992. godine potpisao Sjevernoamerički sporazum o
slobodnoj trgovini (NAFTA).
Po broju stanovnika Meksiko je treća država američkog kontinenta, poslije
SAD i Brazila. Najveća gustoća naseljenosti je u centralnoj zavali i kreće se od 291 do
710 st/km². Najrjeđe je naseljeno poluostrvo Kalifornija i istočni dio Jukatana.
Iseljavanje velikog broja ljudi preko sjeverne granice prouzročilo je dosta problema u
odnosima sa SAD-om.
Etnički sastav stanovništva je slijedeći: mestici 47%, kreoli 30%, Indijanci
12%, bijelci 10% i ostali 1%.
Po vjeri su pretežno katolici 87%.
Službeni jezik je španski, ali se govori i brojnim indijanskim jezicima.
Meksiko je najveća zemlja španskog jezičnog područja. Ima brojne univerzitete, a
najstariji je u Guanahuatu, osnovan 1732. godine. Nepismenih je 35%.
Stopa porasta stanovništva iznosi 18‰. Očekivano trajanje života žena je 79, a
muškaraca 74 godine. U gradovima živi 78% stanovnika. Najveći gradovi su: Siudad
de Meksiko (9 miliona, šire gradsko područje 20 miliona), Ekatepek de Morelos (1,6
miliona), Tihuana (1,5 miliona), Puebla (1,5 miliona) i Gvadalahara (1,5 miliona).
PRIVREDA
U drugoj polovini XX vijeka Meksiko je ostvario znatan ekonomski razvoj,
unaprijedivši zaostalu i pretežno agrarnu privredu zahvaljujući i prihodima od prodaje
nafte. I pored ekonomskog rasta ostale su znatne socijalne razlike. Po ekonomskoj
razvijenosti Meksiko je 14. zemlja u Svijetu, a u Latinskoj Americi je najrazvijeniji.
Veći dio obradivog zemljišta smješten je na središnjoj visoravni, ali je
projektima navodnjavanja i na sjeveru stvoreno dosta obradivih površina.
Poljoprivrednu ponudu čine pšenica, kukuruz (4.), proso (5.), soja, riža, kafa (6.),
vanilija (2.), banana (7.), šećerna trska (8.), pamuk, duhan, voće i grah. Stočarstvo je
razvijeno na sjeveru. Uzgajaju se goveda (8.), ovce, koze, perad i svinje. Ribolov je
orijentisan na izvoz tuna, srdela, rakova. Obradivo je 13% zemljišta.
Meksiko ima najveće svjetske zalihe srebra, a još se iskorištavaju cink (6.),
olovo (5.), bakar (12.), željezna ruda (13.) i ugalj. Velike zalihe nafte i zemnog plina
donose velike prihode. Naftni derivati su glavni energenti za proizvodnju električne
energije. Hidroenergija je dobro zastupljena, a sve više je u upotrebi geotermalna
energija. U industriji preovladavaju proizvodnja nafte (4.), derivata i plina (15.),
hemikalija, željeza, čelika, tekstila, odjeće i obuće, motornih vozila, hrane i pića.
Meksiko je glavna turistička destinacija u Latinskoj Americi. Najviše se
izvoze nafta, srebro, industrijska roba, voće, povrće, kafa i pamuk. Najviše uvoze
mašine, industrijska i poljoprivredna oprema, vozila, avioni, oružje i informatička
tehnologija. Glavni trgovački partneri su SAD, Kina, Japan, Njemačka.
Vrijednost BDP po stanovniku iznosi 11 000 USD.
Meksiko ima 360 000 km cesta. Panamerička autocesta prolazi kroz Meksiko
u dužini od 10 283 km. Željeznička mreža duga je 27 000 km. Glavne luke su
Tampiko, Verakruz i Akapulko. Međunarodni aerodromi su Siudad de Meksiko,
Gvadalahara, Monterej, Puebla, Meksikali i Kankun.