2. slide Meksiko službeno Sjedinjene Meksičke Države je smješten na jugozapadnom djelu Sjeverne Amerike, a proteže se više od 3000 km od sjeverozapada prema jugoistoku. Različite je širine od otprilike 2000 km na sjeveru do najmanje 220 km uz kanal Tehuantepec na jugu. Na sjeveru graniči sa Sjedinjenim Državama, na jugu i zapadu uz Tih okean, na jugoistoku Gvatemalom , Belizeom i Karipskim morem a na istoku Meksičkim zaljevom . Meksiko pokriva 1.972.550 kvadratnih kilometara (761.610 kvadratnih milja) što je čini svjetskim 13. najveća zemlja 3po površini sa otprilike 126.014.024 stanovnika, je 10. zemlja po broju stanovnika i ima najviše španjolskih govornika 3. slide GEOGRAFSKE ODLIKE MEKSIKA RELJEF Središnji Meksiko je visoravan otvorena na sjeveru, s planinskim lancima na istoku i sjeverozapadu, te okružen niskim obalama. Veličina Meksika je ¼ SAD-a. KLIMA Klima varira od pješčanih i kamenitih pustinja na sjeveru do vlažnih tropskih šuma na jugoistoku. Umjerena klima prevladava u središnjoj visoravni (temperatura se smanjuje s visinom, te je u nižim dijelovima Meksika pretoplo, a u planinama se pojavljuje umjerena klima). Viši vrhovi planina imaju hladnu klimu, a u najvišim je polarna s vječnim snijegom i ledom. Najviše padalina prima poluotok Yucatan, a najmanje Baja California. 4. slide *slika desno* Río Grande del Norte National Monument 5 slide STANOVNISTVO Tokom 19. veka, stanovništvo Meksika se jedva udvostručilo. Ovaj trend se nastavio tokom prve dvije decenije 20. vijeka, pa je čak i na popisu iz 1921. godine došlo do gubitka od oko milion stanovnika. Fenomen se može objasniti jer se tokom decenije od 1910. do 1921. dogodila Meksička revolucija. Stopa rasta je dramatično porasla između 1930-ih i 1980-ih, kada je zemlja registrovala stope rasta od preko 3% (1950–1980). Meksička populacija se udvostručila za dvadeset godina, a tim tempom se očekivalo da će do 2000. godine biti 120 miliona Meksikanaca. Očekivani životni vijek je porastao sa 36 godina (1895.) na 72 godine (2000. godine). Prema procjenama meksičkog Nacionalnog instituta za geografiju i statistiku , procjenjuje se da će 2022. godine biti 129.150.971 od 2017. godine Meksiko je imao 123,5 miliona stanovnika što ga čini najmnogoljudnijom zemljom na svijetu koja govori španski 6. slide KULTURA Kultura Meksika je zapravo mješavina više kultura. Način života u Meksiku obuhvaća mnoge aspekte koji potječu od prapovijesnog i kolonijalnog perioda. Drugi važni aspekti meksičke kulture su vrjednosti, jedinstvo porodice, poštovanje, trud i solidarnost zajednice. 7. slide TRADICIONALNI PLESOVI I FOLKLOR Svaki dio Meksika ima karakteristične plesove koji ga predstavljaju. Moderni meksički plesovi mješavina su afričkog i europskog nasljedstva te domorodačkih korijena. Danas jedni od najpoznatijih plesova u Meksiku su: Conchero - ples u kojem se izvođači umaskiraju u pernate kostime, obojaju lice različitim bojama te obuku kostime glumeći plesove njihovih predaka Maja i Asteka. Danza de los Viejitos (ples malih staraca) - izvodi se u Michoacánu, posebice u području jezera Patzuaro. Ples kakav danas poznajemo izmislio je Gervasio Lopez sredinom 20-og stoljeća. Iako je ples "nov" sastoji se od stare melodije i koraka i praćen je tradicionalnim instrumentima. Plesači obično oponašaju starce, obučeni u tradicionalnu odjeću njihovih predaka. Jarabe -smatra se meksičkim nacionalnim plesom i najpoznatiji je od svih izvan granica države. 8.SLIDE GLAZBA Glazba Meksika je veoma raznovrsna i ima širok spektar muzičkih žanrova i izvođačkih stilova. Na nju su, od kasnog srednjeg vijeka, utjecale različite kulture, naročito kulture domorodačkih naroda i Europljana. Mnoge meksičke pjesme, kao što su Bésame mucho, Granada, Cielito lindo, El Rey, La bamba, Maria Bonita i La Cucaracha, poznate su širom svijeta. U tradicionalnu meksičku glazbu spadaju i glazbeni sastavi kao što su MARIJACHI, 9. SLIDE ODIJECA Tradicionalna odjeća Njihov smisao za odijevanje,odnosno način i stil odijevanja također su kombinacija Europskih i domorodačkih elemenata, od kojih i potječe bojanje odjeće žarkim bojama, koje su koristili Majanski Indijanci. U seoskim područjima još danas žene i muškarci se odijevaju u njihove tradicionalne nošnje. 10.SLIDE ZENSKA ODIJECA lijeva slika: huipils desna slika: quechquémitls Tipična ženska tradicionalna garderoba sastoji se od suknji, najčešće dužine do poda koje su ukrašene šarenim detaljima, najčešći uzorak je cvjetni print. i šalova koji se zovu rebozos. 11. SLIDE MUSKA ODIJECA lijeva slika :SARAPE DESNA SLIKA : CHARRO ODIJELO Muška odjeća sastoji se od ponajprije od deka,tj. šalova koji se zovu sarape. Čizme su također neizostavan dio. Iako većina stanovništva ne koristi pa čak ni u najmanjoj mjeri tradicionalnu odjeću, ona se samo nosi za proslave i posebne prilike Tradicionalna odjeća za muškarce uključuje naravno šešire koji se nazivaju sombrero te charro odijela, koja danas nose marijači. 12. slide RELIGIJSKI POPIS 13 slide HISTORIJA KOLONIZACIJA Španjolci su u Meksiko došli 1519, a do 1521. su osvojili Tenochtitlan i srušili državu Azteka. 1535. je osnovano kraljevstvo Nova Španjolska (prva španjolska kolonija u Americi). Obuhvaćalo je teritorij od Britanske Kolumbije u današnjoj Kanadi do Nikaragve. Kralj Karlo V. je imenovao Antonija de Mendoza prvim potkraljem. Dolazak Španjolaca znatno se odrazio na kulturu,jezik,običaje domorodaca te bitno utjecao na njih i izmjenio njihov način života u potpunosti. Većina domorodačkog stanovništva pretvorena je u roblje te će taj sistem vladati Meksikom sljedećih nekoliko godina. 14-15. slide HISTORIJA Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajati kukuruz. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razne indijanske kulture kao što su: Olmeci, Izapa, Maje, Zapoteci, Huasteci, Tarascan, Tolteci i Azteci. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Nakon što su Olmeci nestali došlo je do razvitka nekoliko različitih kultura od kojih je najvažnija civilizacija Maja i Asteka. 16. slide RELJEF slika Rio Bravo del Norte Meksiko je smješten u zemljopisno nestabilnom dijelu svijeta. Mnoga njegova područja podložna su čestim potresima i vulkanskim erupcijama; jak potres 1985. godine prilično je razorio glavni grad Ciudad de Mexico. Veči dio sjeverne granice prema Sjedinjenim Državama oblikuje rijeka Rio Bravo del Norte (Rio Grande). Odavde se kopno uvija u luku prema jugoistoku, prema granicama Gvatemale i Belizea. Nizinski poluotok Yucatan proteže se na sjever od granice Belizea. Dug i brdovit poluotok Baja California prolazi usporedno sa zapadnom obalom meksičkog kopna. Oko 500 km od obale nalazi se skupina otoka vulkanskog podrijetla, zvana Islas de Revillagigedoa Široka priobalna ravnica uz Meksički zaljev obrubljena je močvarama, lagunama i pješčanim sprudovima, dok je pacifička priobalna ravnica uža i isprekidanija. Područje između njih sastoji se od masivne središnje visoravni. Ona se na jugu izdiže u planinski prostor Mesa Central koji je isprekidan nizovima velikih vulkana, uključujući Citlaltepetl i Popocatepetl. Visoravan je na istoku, zapadu i jugu omeđena planinskim lancima Sierra Madre. 17. slide Poluotok Yucatan Poluotok Yucatan ima karakteristične geološke značajke; pretežito je to vapnenačka podloga. Budući da je vapnenac porozan ima mnogo ponora i tunela. U stvari postoji više od dvije tisuće cenota (podzemni izvor slatke vode, prirodna jama) na poluotoku Yucatan, mnogi su povezani podvodnim rijekama 18. slide poluotok yucatan 19. slide poluotok 20. sldie biljni i zivotinjski svijet Tropske vlažne šume na jugu domovina su najraznolikijem životinjskom svijetu pa tu obitavaju majmuni, papige, divlje mačke, tapiri i mravojedi. Na sjeveru i u naseljenim područjima središnje visoravni uzgajaju se domaće životinje, odnosno stoka, koja potiskuje divlje životinje. Ipak, u pustinjama i stepama žive tipične životinje kao pasanci, srne, pume i kojoti. More uz meksičke obale obiluje brojnim vrstama ribe. 21. slide GRADOVI MEKSIKA 22 PUEBLA 23. Oaxaca 24. SLIDE POLITIKA I EKONOMIJA slika predsjednik meksika Tri stranke su istorijski bile dominantne stranke u meksičkoj politici: Institucionalna revolucionarna partija (PRI), sveobuhvatna stranka i članica Socijalističke internacionale koja je osnovana 1929. da ujedini sve frakcije Meksika Revolucija i od tada držao gotovo hegemonističku moć u meksičkoj politici; 27. slide slika najposjecenijeg grada u meksiku 28. slide Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima Mexico City, Monterej. 29. SLIDE TRENUTNA SITUACIJA U MEKSIKU BIO JE CLAN SINALOA KARTELA Rat narko kartela i meksičke policije i vojske Proteklih dana je u glavnom gradu meksičke savezne države Sinaloe Kulijakanu ubijeno više od 30 ljudi, od čega 10 vojnih lica, a ostalo su pripadnici kartela – svi žrtve biznisa vrijednog milijarde dolara. Rat narko kartela i meksičke policije i vojske izazvan je hapšenjem Ovieda Guzmana Lopeza, sina bivšeg narko bosa Hoakina Guzmana El Chapa, koji je 2019. nakon izručenja, u Sjedinjenim Državama osuđen na doživotni zatvor. Prema pisanju meksičkih medija, kartel Sinaloa dao je tamošnjoj vladi ultimatum: ako Ovidio ne bude pušten u roku od 72 sata, benzinske pumpe i vladine zgrade biće spaljene. Kartel je svojim članovima izdao naređenje da se pljačka sve što se stigne. Članovi bande postavili su blokade na putevima, zapalili 10 vozila i napali avione na lokalnom aerodromu. Potpuna anarhija je vladala na ulicama Kullijakana nekoliko dana. U međuvremenu je Oviedo prebačen u zatvor najvišeg nivoa sigurnosti u Meksiko Sitiju, gdje će čekati američki zahtjev za izručenje. „Što se tiče slučaja Ovieda, postoji zahtjev za provizorijsko hapšenje u svrhu ekstradicije. Znamo da će ekstradicija biti izvršena za četiri do šest sedmica u Sjedinjene Države, koje su uputile zahtjev za izručenje“, rekao je ministar vanjskih poslova Meksika Marcelo Ebrard. Ukoliko Sjedinjene Države u tom roku zvanično ne zatraže izručenje Ovieda, on će početkom marta biti pušten na slobodu. Hapšenje Ovieda Guzmana je izuzetak u radu aktuelne meksičke vlade, budući da je predsjednik Andrés Manuel López Obrador na početku svog mandata jasno stavio do znanja da razbijanje kartela Sinaloa nije njegov prioritet.