ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
PRAVO I FINANSIJE
89
Doc. dr. Haris Hamidović11
Pitanje izrade i upravljanja
revizijski trag zapisima
Sažetak:
Nadzor i bilježenje aktivnosti u informacijskom sistemu vrlo su važni elementi u svakom sistemu
za upravljanje informacijskom sigurnošću. Aktivnosti se mogu bilježiti na razne načine, ovisno o elementu
informacijskog sistema na kojem se provode određene aktivnosti ili mu se pristupa. U složenim informacijskim
sistemima, a posebno u onima kod kojih postoje formalni sistemi za upravljanje sigurnošću, od ključne je
važnosti da se bilježenje svih aktivnosti važnih za ispravno i sigurno funkcioniranje sistema provodi kontrolirano
Ključne riječi:
revizijski tragovi, informacijska sigurnost, SIEM
111
Uvod
Sve poslovne organizacije bi trebale imati
aktuelan dokument sigurnosnih zahtjeva koji se
može lako primijeniti na bilo koji projekat razvoja
ili akvizicije softvera. Ovi bi zahtjevi trebali opisivati
poslovne i tehničke kontrole koje adresiraju nekoliko
sigurnosnih tema, uključujući i pitanje logiranja, tj.
izrade revizijski trag zapisa u aplikacijama i bazama
podataka. Logiranje predstavlja karakteristiku
kojom aplikacija stvara elektronički zapis događaja.
Ti događaji uključuju promjene konfiguracije
aplikacije, dodavanje i brisanje korisnika, promjenu
korisničkih uloga i dozvola, poništavanje akreditiva
za prijavu korisnika, promjenu postavki kontrole
pristupa i, naravno, radnje i transakcije za koje je
aplikacija dizajnirana. Zahtjevi za evidentiranje revizijski trag zapise odnosit će se na konfiguraciju
funkcije evidentiranja revizijskih tragova koji se
koristi za kontrolu vrste događaja koji se zapisuju
u dnevnik revizije, kao i kontrole koje se koriste za
zaštitu dnevnika revizije od neovlaštenih promjena
(što bi, ako je dozvoljeno, moglo nekome omogućiti
da „izbriše tragove svojih aktivnosti“). Kada je
riječ o bazama podataka, evidentiranje revizijskih
tragova sistema upravljanja bazom podataka
predstavlja funkciju evidentiranja revizijskih
tragova koja omogućava administratoru ili revizoru
da pregleda neke ili sve aktivnosti koje se odvijaju u
bazi podataka. Evidencija revizijskih tragova može
precizno prikazati aktivnosti koje su se odvijale,
111
uključujući detalje promjena baze podataka i osobu
koja je izvršila te promjene. (Gregory, 2016)
Operativni sistemi i sistemi za upravljanje
bazama podataka trebaju biti konfigurirani tako da
se evidentira sav pristup datotekama i direktorijima.
Ova praksa promovira odgovornost i pruža revizijski
trag - dokaze u slučaju da forenzička istraga treba
biti provedena u budućnosti.
Zapisnici pristupa sami moraju biti
dobro zaštićeni - u idealnom slučaju trebali bi biti
pohranjeni u drugom sistemu za pohranu od sistema
u kojem se čuvaju podaci kojim se pristup bilježi.
Evidencije pristupa ne bi trebale biti izmjenjive, čak
ni za administratore baze podataka i administratore
sistema, tako da niko neće moći „izbrisati tragove
svojih aktivnosti“ ukoliko se odluči da neovlašteno
pristupa i obrađuje osjetljive informacije, a nakon
toga pokuša sakriti zapise o svom pristupu i
aktivnostima.
Utvrđivanje zahtjeva za evidentiranje
Ključ osiguranja uspjeha bilo koje strategije
praćenja dnevnika je znati što se želi postići prije nego
što se započne s izgradnjom procesa i infrastrukture
koja će to podržati:
x Šta organizacija želi ili treba nadgledati?
x Koje sisteme i komponente sistema treba
CISO u MKF / MKD EKI Sarajevo, haris.hamidovic@eki.ba
BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •
90
PRAVO I FINANSIJE
ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
uključiti u strategiju praćenja?
x Koje informacije sistemi trebaju bilježiti u
sigurnosne evidencije?
x Kako organizacija želi započeti sa hvatanjem
i analizom sigurnosnih dnevnika?
x Koliko često bi se trebali pregledavati podaci
sigurnosnih dnevnika?
x Koliko vremena je potrebno da organizacija
zadrži podatke sigurnosnih dnevnika?
Da bi odgovorile na ova pitanja, organizacije
moraju prvo razmotriti primjenjive zakone i propise
kojih se očekuje da se organizacija pridržava.
Također bi trebalo pažljivo razmotriti sve postojeće
organizacione politike ili strategije upravljanja
rizikom koje organizacija koristi. (PCI Security
Standards Council, 2016)
Tako, na primjer, PCI DSS je specifičan
kada je u pitanju definiranje osnovnih aktivnosti na
visokom nivou koje se moraju evidentirati i pratiti
(PCI Security Standards Council, 2016) kao što su:
x Svi pojedinačni pristupi podacima vlasnika
kartice;
x Sve radnje koje je poduzela bilo koja osoba
koja ima root ili administrativne privilegije;
x Pristup svim revizijskim tragovima;
x Nevaljani pokušaji logičkog pristupa;
x Korištenje i promjene mehanizama za
identifikaciju i provjeru autentičnosti
- uključujući, ali ne ograničavajući se
na stvaranje novih računa i podizanje
privilegija - i sve promjene, dodavanja ili
brisanja računa sa root ili administrativnim
privilegijama;
x Inicijalizacija, zaustavljanje ili pauziranje
dnevnika revizije;
x Stvaranje i brisanje objekata na sistemskom
nivou;...
Analiza revizijskih tragova
Broj sistema koji generiraju log podatke
brzo se povećava. Rast upotrebe tehnologija za
virtualizaciju i pojava skalabilnosti računarskih
resursa na zahtjev omogućili su mnogim
organizacijama da spakuju više sistema i aplikacija u
sve manje arhitekture hardvera. Tamo gdje je nekada
postojalo praktično ograničenje količine fizičkog
prostora na raspolaganju informacijskim sistemima,
virtualizacija - i posebno usluge zasnovane na oblaku
BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •
- u osnovi su poništile taj problem. Brzi porast gustine
sistema također je rezultirao eksponencijalnim
rastom količine log podataka koji se proizvode.
To je, pak, izvršilo strašan pritisak na sigurnosne
timove da brže obrade sve veće količine informacija
bez dodatnih resursa koji pomažu u procesu. Pored
toga, logovi ne govore nužno isti jezik. Ne postoji
univerzalno usvojeni standard za strukturiranje
ili formatiranje log podataka. Evidencije mogu
postojati u brojnim oblicima. Neki sistemi i uređaji
generiraju zapisnike u obliku tekstualnih datoteka
koje mogu čitati ljudi, dok drugi sistemi generiraju
podatke dnevnika u mašinski čitljivim datotekama
podataka ili u relacijskim bazama podataka. Neki
sistemi čak mogu generirati evidencije u vlasničkim
formatima. Također, nema dosljednosti u načinu na
koji se informacije o događajima artikuliraju unutar
datoteka dnevnika. Isti događaj koji se događa na
dva različita sistema može biti potpuno različito
opisan od strane ta dva sistema.
Ova pitanja postavljaju značajan teret za
praktičare informacijske sigurnosti. Nije ni čudo
da - s obzirom na količinu općih troškova koja je
naizgled potrebna za upravljanje i analizu podataka
dnevnika i ograničen broj resursa koji su dostupni
za obavljanje ovog posla - mnoge organizacije
zaključuju da koristi aktivnog praćenja sigurnosnih
dnevnika ne prevladavaju troškove i jednostavno
odluče sredstva posvetiti drugdje. Da bi postale
efikasnije u praćenju dnevnika, organizacije moraju
usvojiti strukturirani pristup za generiranje,
prijenos, skladištenje i analizu podataka sigurnosnih
dnevnika na najefikasniji mogući način. Procesi
upravljanja dnevnicima moraju se uskladiti sa
strategijom upravljanja rizicima u organizaciji kako
bi se resursi mogli najbolje iskoristiti na najefikasniji
i najisplativiji način. Pristup mora biti prilagođen
specifičnoj poslovnoj misiji organizacije i podržavati
kulturu i tehnologiju jedinstvenu za organizaciju.
(PCI Security Standards Council, 2016)
Zapisivanje pristupa je efikasno samo
ako neko zaista pregleda dnevnike zapisa. Budući
da ovo može biti vremenski zahtjevna aktivnost,
mnoge organizacije koriste automatske alate
za generiranje upozorenja, gdje sistem šalje
upozorenja ključnom osoblju kada se pojave
određeni sigurnosno interesantni unosi u dnevnike
revizije (poput pokušaja neovlaštenog pristupa).
Ova upozorenja omogućavaju osoblju da djeluje u
ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
slučaju abnormalnih događaja kada se isti dogode.
(Gregory, 2016)
Na većini sistema softver za nadzor revizije
može stvoriti velike datoteke, što može biti izuzetno
teško ručno analizirati. Razvijene su stoga mnoge
vrste alata koji pomažu smanjiti količinu informacija
sadržanih u revizijskim zapisima i razgraničavanju
korisnih informacija od sirovih podataka. Neke od
ovih vrsta alata uključuju (ISACA, 2015):
x Audit redukcijski alati - Ovi alati su
pretprocesori dizajnirani da smanje obim
revizijskih zapisa kako bi olakšali ručni
pregled. Prije sigurnosnog pregleda, ovi
alati mogu ukloniti mnoge zapise revizije za
koje se zna da imaju mali sigurnosni značaj.
x Alati za otkrivanje trendova / varijacija – Ovi
alati traže anomalije u ponašanju korisnika
ili sistema. Moguće je izraditi sofisticiranije
procesore koji nadgledaju trendove
korištenja i otkrivaju glavne varijacije. Na
primjer, ako se korisnik obično prijavi u
9.00, ali se jednog jutra pojavi u 4.30, to
može ukazivati na sigurnosni problem koji
će možda trebati istražiti.
x Alati za otkrivanje potpisa napada – Ovi
alati traže potpis napada, što je određena
sekvenca događaja koja ukazuje na pokušaj
neovlaštenog pristupa. Jednostavan primjer
bili bi ponovljeni neuspjeli pokušaji prijave.
x SIEM (eng. Security information and event
management) sistemi - Ovi alati bilježe
revizijske tragove i vrše nad njima analizu
u stvarnom vremenu. Oni mogu objediniti
logove iz mnogih različitih izvora. Ti se
podaci tada mogu povezati i po potrebi
pružiti upozorenja. Neki SIEM sistemi
također se mogu konfigurirati za obavljanje
automatiziranih zadataka na temelju
upozorenja (npr. pokretanje skeniranja
ranjivosti ili zapovijed vatrozidu da zatvori
određeni port).
Pitanje pravovremenog odgovora
Čitava poanta proaktivnog praćenja
sigurnosnih dnevnika je olakšati pravovremeni
odgovor na potencijalno zlonamjerne aktivnosti
prije nego što isti postanu veliki problem. Način na
koji (i koliko brzo) organizacija reaguje na potvrđeni
zlonamjerni događaj može napraviti razliku između,
PRAVO I FINANSIJE
91
na primjer, manjeg sigurnosnog događaja i velikog
kršenja podataka. Organizacije moraju biti spremne
za takve slučajeve i imati odgovarajuće postupke
reagovanja i protivmjere unaprijed pripremljene, a
kako bi pravovremeno i efikasno odgovorile. (PCI
Security Standards Council, 2016)
Nekome je potrebno dodijeliti odgovornost
za nadgledanje i analizu sigurnosnih upozorenja.
Pojmovnik PCI DSS npr. definira nadgledanje
kao upotrebu sistema ili procesa koji neprestano
nadgledaju računarske ili mrežne resurse u svrhu
upozoravanja osoblja u slučaju alarma ili drugih
unaprijed definiranih događaja. Jednom kada se
potvrdi da događaj predstavlja zabrinjavajuće ili
čak poznato zlonamjerno ponašanje, odgovornost
je osoblja za nadzor dnevnika da upozori
odgovarajuće pojedince kako bi se mogle primijeniti
odgovarajuće protumjere. Hoće li ti pojedinci biti
drugi administratori sistema ili osoblje sigurnosti,
rukovodeće osoblje, zakonski zastupnici ili
poslovni partneri, ovisit će o kontekstu i opsegu
do kojeg je došlo zbog zlonamjerne aktivnosti. No,
mora postojati dobro definirana „primopredaja“
odgovornosti između funkcije praćenja dnevnika
i funkcije odgovora na incident. Iako je ovdje
namjera razlikovati funkciju nadgledanja dnevnika
i funkciju odgovora na incident, to ne moraju biti
različiti pojedinci ili timovi. Potpuno je moguće
- čak i vjerovatno u mnogim scenarijima - da
osoblju za nadgledanje dnevnika bude dodijeljena
odgovornost za reagovanje na incidente uz njihove
dužnosti nadgledanja. Ključna stvar je da će u
slučaju potvrđenog zlonamjernog događaja postojati
neka točka ili „okidač“ u kojem trenutku će odluka
o pokretanju neke vrste odgovora postati potrebna
(PCI Security Standards Council, 2016).
Budući da napadači ne djeluju po
određenom rasporedu, te da se napadi i upadi
mogu dogoditi u bilo koje vrijeme, organizacije
bi trebale imati osoblje dodijeljeno odgovoru na
napade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici
(PCI Security Standards Council, 2016). Imajući u
vidu generalnu nestašicu sigurnosnih stručnjaka
interno rješavanje ovih pitanja je trenutno za veliki
broj organizacija skoro nemoguća realizirati. Jedan
od načina rješavanja ovog pitanja je i djelomična
eksternalizacija ovih usluga, gdje specijalizirane
firme pružaju svoje procedure, znanje i stručnost
klijentima koji ne mogu, ili ne žele, osnovati svoje
BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •
92
PRAVO I FINANSIJE
ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
sigurnosne timove. Proces je nazivno jednostavan:
na klijentske uređaje postavljaju se forwarderi koji
preusmjeravaju podatke na server koji ih obrađuje
(kroz cijeli niz sigurnosnih pravila / scenarija
obogaćenih sa threat intelligencom i mašinskim
učenjem), te uzbune oko relevantnih događaja
prosljeđuje operativnom centru. Tamo više nivoa
analitičara analizira podatke te ih vraća natrag
klijentima na daljne postupanje. (INFIGO IS, 2021).
Literatura:
CARNet CERT, LS&S, 2005, Implementacija
syslog protokola u Windows okruženju
CCERT-PUBDOC-2005-05-120
INFIGO IS, 2021, 15 godina izvrsnosti,
Mreža
ISACA, 2015, CISA Review Manual, 26th
Edition
PCI Security Standards Council, 2016,
Effective Daily Log Monitoring
Peter Gregory, 2016, CISA Certified
Information Systems Auditor All-in-One
Exam Guide, Third Edition 3rd Edition,
McGraw-Hill Education
Forenzično računovodstvo
Autorica: dr. Ševala Isaković-Kaplan
SADRŽAJ
1. Značaj računovodstva i revizije u
društvu
2. Relevantne karakteristike forenzičnog
računovodstva
3. Prevare u finansijskim izvještajima
4. Metodologija forenzičnog
računovodstva
5. Potreba za forenzičnom
računovodstvom u BiH
Cijena – 70,00 KM sa PDV-om i troškovima
dostave
BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •
Refam Creative Solutions - REC, Jukićeva br. 2, 71000 Sarajevo
5/V Maj/Svibanj 2021 No. 5
i
Ƥ
ýDVRSLV ]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
RADNI ODNOSI
ZAŠTITA NA RADU
5$þ81292'6792
Privremeni i povremeni
poslovi
Procjena rizika
5DÿXQRYRGVWYHQLDVSHNW
„ispravke“ PDV-a
0LUHOD0DäLýGLSORHF
0U=XKGLMD0DKPXWRYLý
GLSOLQJ]DäWLWHQDUDGX
3URIGU0HKPHG-DKLý3URIGU
ãHYDOD,VDNRYLý.DSODQ'RFGU
/HMOD'HPLURYLý3URIGU+DULV-DKLý
2GJRYRULQDSLWDQMDSUHWSODWQLND
-DYQHQDEDYNH5DGQLRGQRVLX)%L+LX563RUH]LLUDÿXQRYRGVWYR
Poštarina plaćena kod pošte 71122
ISSN 2490-3590
Najnovije informacije o aktuelnim seminarima/webinarima,
SULUXÿQLFLPDLRVWDOLPQRYRVWLPDPRæHWHSURQDýLQDQDäRMZHEVWUDQLFL
Webinar – Javne nabavke – Maj 2021
3 Ponude u postupku javne nabavke
Interaktivni webinar
3 Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki
Snimak webinara
L
Webinar – PIO/MIO – Maj 2021
3 Aktuelnosti u implementaciji Zakona PIO/MIO
35('$9$ÿ
,QWHUDNWLYQLZHELQDU
0U.HQDQ6SDKLþ²0LQLVWDUVWYR]DUDGLVRFLMDOQXSROLWLNX
Snimak webinara
7UDMDQMHZHELQDUDRG²VDWL
:HELQDU²5DÿXQRYRGVWYRLÀQDQVLMH²0DM
33'9²VXGVNDSUDNVD
33RUH]QLLUDĀXQRYRGVWYHQLWUHWPDQVWLSHQGLMD
donacija i sponzorstva
3=QDĀDMLQWHUQLKNRQWURODXXSUDYOMDQMXUL]LNRP
Interaktivni webinar
Snimak webinara
L
Ukoliko ste propustili priliku da našim webinarima prisustvujete
LQWHUDNWLYQRVQLPDNVYLKQDäLKZHELQDUDPRæHWHSRJOHGDWLLQDNQDGQR
Kontaktirajte nas za više informacija!
www.rec.ba
ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
PRAVO I FINANSIJE
3
SADRŽAJ BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •
PRAVO
11
20
FINANSIJE
Arhivska služba u Bosni i Hercegovini
- ustroj, nadležnosti i obveze stvaratelja
registraturnog materijala i arhivske građe
Dr. doc. sc. Šimun Novaković
O nedjeljivosti založnog prava
Prof. dr. Duško Medić
RADNI ODNOSI
23
32
Aktuelna pitanja instituta odmora i
odsustva iz oblasti radnog odnosa
Azra Bublin, dipl. iur.
Privremeni i povremeni poslovi
Mirela Mašić, dipl. oec.
ZAŠTITA NA RADU
38
Redoslijed postupanja u implementaciji
Zakona o zaštiti na radu u FBiH
Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.
52
Procjena rizika
Mr. Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite
na radu
RAČUNOVODSTVO
65
Novi Zakon o računovodstvu i reviziji u
FBiH
Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac
77
Računovodstveni aspekt „ispravke“ PDV-a
Prof. dr. Mehmed Jahić, Prof. dr. Ševala
Isaković Kaplan, Doc. dr. Lejla Demirović,
Prof. dr. Haris Jahić
Uredba o kontrolama gotovine koja
79 Nova
se unosi u Europsku uniju ili iznosi iz nje
Bernard Iljazović
zaštite za kreditora – kreditni
84 Instrumenti
kovenanti
Dr. sc. Jozo Piljić
INFORMACIJSKI SISTEMI
izrade i upravljanja revizijski trag
89 Pitanje
zapisima
Doc. dr. Haris Hamidović
SUDSKA PRAKSA
i materijalno pravo
93 Procesno
Priredio: Predrag Krsmanović, sudija
SAVJETODAVNI SERVIS
ODGOVORI NA PITANJA
PRETPLATNIKA
101 Javne nabavke
111 Radni odnosi u Federaciji BiH
122 Radni odnosi u Republici Srpskoj
129 Porezi i računovodstvo
139 Info stranica
/.,).%¨):$!.*%
2016
www.rec.ba 2021
BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •
4
PRAVO I FINANSIJE
ÿDVRSLV]DSUDYQXLHNRQRPVNXWHRULMXLSUDNVX
UPUTE AUTORIMA
Pozivamo autore da dostavljaju svoje radove i priloge koji
sadržajem odgovaraju osnovnim tematskim opredjeljenjima
Prava i finansija. U časopisu objavljujemo radove koji podliježu
recenziji.
PRAVO I FINANSIJE
Mjesečni naučni i stručni časopis
IZDAVAČ:
Refam creative solutions – REC d.o.o.
Društvo za istraživanje i unaprjeđenje
lokalnog i regionalnog razvoja
e-mail:
rec@rec.ba
www.rec.ba
Bosna i Hercegovina,
71000 Sarajevo, Jukićeva 2
Tel/Fax:
+ 387 33 40 87 78
+ 387 33 40 87 79
+ 387 33 21 45 82
Mob:
+387 61 150 454
Objavljujemo:
•
•
•
•
•
Da bi bili objavljeni u časopisu, radovi treba da ispunjavaju
sljedeće uslove:
1.
ZA IZDAVAČA:
dr. sc. Fadil Šero
2.
GLAVNI I
ODGOVORNI UREDNIK:
3.
dr. sc. Fadil Šero
LEKTOR:
Mirsad Hajdarović
4.
5.
Grafički dizajn:
Saša Kristić
ŠTAMPA:
6.
Štamparija “Fojnica”, Fojnica
7.
Godišnja pretplata na
štampano izdanje je 250 KM
Godišnja pretplata na
elektronsko izdanje je 200 KM
Polugodišnja pretplata je 125 KM
Cijena po primjerku je 25 KM
U cijenu je uključen PDV
stručne članke koji nude korisne prijedloge za određene
struke i pri tome ne moraju obavezno sadržavati izvorna istraživanja autora;
komentare zakona ili pojedinih zakonskih rješenja, direktiva
Evropske unije, ili podzakonskih akata u okviru tematskih
opredjeljenja časopisa;
članke iz oblasti sudske prakse (inozemne i domaće) koji
nisu prethodno objavljeni u zbornicima sudske prakse;
kritičke osvrte na pojedina zakonska ili podzakonska akta sa
novim prijedlozima za njihovu izmjenu ili dopunu, i
prevode do sada neobjavljenih članaka, evropskih
direktiva i različitih uputstava koja odgovaraju osnovnim
opredjeljenjima časopisa i od značaja su za prilagođavanje
i uključivanje Bosne i Hercegovine u evropske integracione
procese.
8.
9.
Radovi trebaju biti dostavljeni u elektronskoj formi (pisani
u MS Word-u ili sl. tekst formatu, veličine slova 11-pt).
Isprintani radovi bez elektronske forme neće se posebno
prekucavati osim ako ti troškovi idu na teret autora;
Naslovi trebaju biti jasni i informativni. Svi tekstovi, gdje je
god to moguće, a posebno u slučajevima kada elaboriraju
pojedine segmente jednog problema, treba da sadrže koncizne
podnaslove. Što više podnaslova;
U lijevom gornjem uglu naslovne stranice rukopisa treba da
stoji ime i prezime autora, zvanje i naziv ustanove u kojoj radi
i e-mail;
U slučajevima kada se koriste kratice i simboli, uz rad moraju
biti obavezno priložena odgovarajuća objašnjenja;
Ukoliko u svom radu stručno elaborira pojedina zakonska
rješenja ili pitanja koja se regulišu nekim zakonom, autor
je obavezan navesti tačan naziv odgovarajućeg zakona ili
podzakonskog akta;
Svaki rad bi na početku teksta trebao da sadrži sažet prikaz
autorske elaboracije teme, u trećem licu, ne više od deset
redova. Izuzetak čine odgovori na pitanja i sudska praksa;
Tekstovi iz područja inozemne i domaće sudske prakse
podliježu posebno obradi tako da jedan primjer sudske
prakse treba biti sažet, gdje je to god moguće, na jednu
karticu teksta;
Obim rukopisa je ograničen, u pravilu, na ne više od 10 strana,
izuzev tamo gdje tema zahtijeva obradu na cijelom jednom
autorskom tabaku / arku, odnosno 16 stranica;
S obzirom na to da se svaki rad recenzira, autori su obavezni
da uzmu u razmatranje i stav recenzenta.
ISSN 2490-3590
Ovi kriteriji se odnose i na naručene tekstove.
Časopis izlazi mjesečno.
(osim dvobroja za juli/august).
BROJ 5 • MAJ/SVIBANJ 2021 •