Orgulje – kraljica instrumenata Izabela Štrac, 6.B Orgulje mogu oponašati sve boje orkestralnih instrumenata i ljudskih glasova, zato ih je Mozart nazvao kraljicom instrumenata. Crkva Danas je teško zamisliti katedralu, crkvu ili koncertnu dvoranu bez orgulja... Koncertna dvorana Kazalište Postoje čak pozlaćene orgulje u robnoj kući Macy's u Philadelphiji, SAD koje imaju 28.604 cijevi, grupiranih u 463 registra i raspoređenih na 7 katova. Orgulje Wanamaker u robnoj kući Sadržaj 01 Što su orgulje? 02 Povijest 03 Građa orgulja 04 Orguljaši 05 Orgulje u Hrvatskoj 06 Zanimljivosti 01 Što su orgulje? Orgulje su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala. Nisu stalan dio orkestra, nego se najčešće primjenjuju kao solistički instrument, u koncertnim dvoranama i posebice tijekom bogoslužja. Povijest 02 Korijeni orgulja sežu daleko u prošlost. Preteče orgulja su siringa ili Panova frula te kineski paixiao koji su bili sastavljeni od više spojenih svirala u koje se upuhivao zrak. Bizant, 4. st. Najstarije poznate su starokineske usne orgulje (12. st. pr. Kr.), a hidraulične ili vodene bile su raširene u antičkoj Grčkoj (3. st. pr. Kr.) U starome Rimu spominju se jednostavnije pneumatske orgulje, a posredovanjem Bizanta orgulje se u 8. st. uvode u kršćanske crkve. Portugal 17. st. barok Orgulje su se proširile Europom i Hrvatskom u 13. i 14. st., a zlatno doba je 17. i 18. st. (barok). Od 19. st. povijesne orgulje se zamjenjuju novima, mehaničkim, te se grade i u necrkvenim prostorima (kocertna dvorana, kazalište, škola...) Početkom 20. st. izumljene su i električne orgulje (Hammond). Mehaničke orgulje, Valpovo 19. st. Elektične orgulje, 20. st. 03 Građa orgulja Orgulje su instrument vrlo zamršene konstrukcije, koja se sastoji od mnogo dijelova. Najvažniji dijelovi orgulja su: Sviraonik, Svirale, Mijeh, Zračnice, Traktura, Kućište. Zvukovi kod orgulja nastaju u sviralama u koje se pušta stisnuti (zgusnuti) zrak. Sviraonik (manuali i pedali) Sviraonik su klavijature po kojima se svira rukama (manuali) i nogama (pedali). Pritiskom tipke na klavijaturi dovodi se zrak iz mijeha u svirale (cijevi) i nastaje zvuk. Trakturom se naziva splet mehanizama koji povezuju tipku i sviralu. Svirale su od 3 mm do 6 m visine, a broj im varira od sto do nekoliko tisuća. Registar je niz svirala različite visine (od najdubljeg do najvišeg tona), iste boje i jačine zvuka. Svirale Registar Registri se dijele na nekoliko skupina: 1. Principali, 2. Poklopljenice, 3. Flaute, 4. Gudači, 5. Jezičnjaci, 6. Mješanice, 7. Sintetički registri. Kućište je vanjski, vidljivi (i ukrašeni) dio orgulja u kojem su smještene svirale, zračnice i mijeh. Orguljaši 04 Prilikom izvedbe orguljaš i orgulje u većini slučajeva publici su nevidljivi pa je glazba u prvom planu. Velik broj skladatelja tijekom povijesti bili su ujedno i orguljaši. Orguljaši su često surađivali s graditeljima orgulja kako bi proizveli što bolji i kvalitetniji zvuk. J. S. Bach: “Orgulje nije teško svirati – samo je potrebno udariti prave tipke u pravo vrijeme i glazbalo svira samo.” Barok predstavlja zlatno doba orgulja, a najznačajniji su predstavnici J. S. Bach, D. Buxtehude i G. Böhm u Njemačkoj, G. F. Handel u Engleskoj te N. de Grigny i F. Couperin u Francuskoj. Nakon baroka orgulje pomalo gube na važnosti. Tek u 19. st., u doba romantizma, ponovo oživljava orguljaški duh zahvaljujući F. Mendelssohnu, J. Brahmsu, F. Lisztu, R. Schumannu te M. Regeru. J. S. Bach 05 Orgulje u Hrvatskoj U 14. st. orgulje u Hrvatskoj gradili su strani majstori, a od 16. i 17. st. i hrvatski graditelji, te u 18. st. radionice. U Hrvatskoj je popisano oko 800 orgulja, a najstarije su iz 1640. g. u crkvi Sv. Duha u Šibeniku. Jedne od najljepših i najvećih hrvatskih orgulja nalaze se u đakovačkoj katedrali od 1936. g. Hrvatski orguljski festivali: Dani orgulja u Istri, Orguljaška ljetna škola u Šibeniku, ciklus koncerata Orgulje Heferer... Đakovo 06 Zanimljivosti Danas se najveće poznate orgulje nalaze u Atlantic Cityju, SAD, i imaju 33114 svirala. UNESCO je proizvodnju i glazbu orgulja 2017. g. upisao na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Zadar Atlantic City U Zadru postoje morske orgulje gdje zvuk nastaje pod utjecajem energije mora, tj. valova te plime i oseke. „U orguljama svaki registar i svaka svirala ima svoje mjesto, boju i jačinu zvuka. Svirala može biti i preko 33.000, ali tek pod prstima pravog glazbenika mogu izvesti jedinstvenu skladnu melodiju. Tako i mi, pojedinci i društvo. Svatko je od nas jedinstvena, neponovljiva svirala, sa svojom bojom i jačinom glasa, ali svirala pozvana pridružiti svoj glas s ostalima u skladnu melodiju…“ Hvala na pažnji! CREDITS: This presentation template was created by Slidesgo, including icons by Flaticon, and infographics & images by Freepik