Poremećaj iz spektra autizma nasljedan je, čest i vrlo heterogen neurorazvojni poremećaj koji
uključuje netipičnu organizaciju mozga koja počinje rano u razvoju. Ova netipična
reorganizacija uzrok je opaženog obrasca prekomjernog rasta volumena mozga u djetinjstvu te
nedovoljnom povezanosti mozga s lokalnim prekomjernim povezanostima u okcipitalnim i
frontalnim regijama. Suptilne promjene moždanih sustava koji su zaslužni za mehanizme
pažnje i društvene mehanizme vidljivi su na mozgu mnogo prije pojave očitih simptoma
ponašanja. Zbog ove neuobičajene povezanosti između regija mozga, osobe s autizmom
doživljavaju hiperstimulaciju mozga kao odgovor na senzorni podražaj, odnosno senzorne
podražaje doživljavaju intenzivnije od pojedinaca s tipičnim razvojem. Također je uočena i
smanjena sposobnost odabira između senzornih podražaja koji se natječu za našu pažnju, zbog
čega drugačije doživljavaju svijet od neurotipičnih osoba.
Navedene promjene u razvoju mozga uzrokuju da se poremećaj očituje temeljnim značajkama
u dvjema domenama kod svih osoba s autizmom, bez obzira na rasu, kulturu, etničku pripadnost
ili socioekonomsku skupinu, a to su: ograničena, repetitivna senzorno-motorička ponašanja i
ograničena socijalna komunikacija.
Karakteristike poremećaja uzrokuju da pacijenti s PSA imaju poteškoće u razumijevanju svijeta
oko sebe. U zdravstvenom se okruženju to može očitovati poteškoćama kao što su:
• Poteškoće u prepoznavanju emocionalnih ili fizičkih stanja i izražavanju njihove nelagode,
intenziteta simptoma ili vremena koje je proteklo od njihovog pojavljivanja.
• Prikrivanje simptoma zbog drugačijeg načina očitovanja nelagode ili boli i neosjetljivost na
bol, što može uzrokovati da prvi simptomi bolesti prođu nezapaženo.
• Preosjetljivost na određene senzorne podražaje prisutne u zdravstvenom okruženju.
• Poteškoće u razumijevanju svrhe medicinskog tretmana i poteškoće u poštivanju uputa
zdravstvenog osoblja zbog ograničenja u razumijevanju neverbalnog i verbalnog jezika, što
može potaknuti strah, tjeskobu ili odbijanje.
• Epizode anksioznosti ili izazovnog ponašanja pri suočavanju s promjenama konteksta,
okruženja, ljudi, situacija ili promjena rasporeda zbog nerazumijevanja uzroka promjene i
ograničenja u prilagodbi na nove situacije.
• Mala ili nikakva tolerancija na situacije čekanja i poteškoće u upravljanju apstraktnim
konceptima kao što je vrijeme, kao i poteškoće u uočavanju opasnosti.
Zašto je sve ovo važno znati? Autizam je čest - javlja se u 1,5% stanovnika, odnosno 1:44
Zbog češće zastupljenosti kroničnih bolesti i zdravstvenih tegoba osobe s poremećajem iz
spektra autizma imaju češće susrete s liječnicima i hospitalizacije u odnosu na osobe s tipičnim
razvojem te više koriste usluge za primarnu zdravstvenu zaštitu, mentalno zdravlje i usluge
laboratorijske dijagnostike.
Međutim, dosljedni dokazi upućuju na to da se osobama s teškoćama u razvoju uskraćuje
njihovo pravo na pristup i korištenje odgovarajuće zdravstvene skrbi u odnosu na opću
populaciju, uključuje ih se u manje preventivnih programa i imaju lošiji pristup
visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama, što pokazuju lošiji ishodi povezani sa zdravljem;
niža kvaliteta života, skraćeno očekivano trajanje života, visoke razine stresa roditelja/skrbnika
i financijsko opterećenje.
Uspjeh interakcija u zdravstvu uvelike ovisi o znanju, vještinama, stavovima i ponašanju
pružatelja zdravstvenih usluga u radu s pacijentima s poremećajem iz spektra autizma, radi
čegaprocjena upoznatosti zdravstvenih djelatnika s određenim zdravstvenim problemom može
poslužiti kao mjera kvalitete u suvremenim zdravstvenim sustavima.