TEHNIKA HLAĐENJA 4. RADNE TVARI ZA KOMPRESIJSKE PARNE PROCESE Na radnu tvar postavlja se niz zahtjeva. To su zahtjevi vezani na očuvanje okoliša, zahtjevi za određena termodinamička, fizikalna i kemijska svojstva. Također je važan i utjecaj na čovjeka i na robu. 4.1. POŽELJNA SVOJSTVA RADNIH TVARI Idealna radna tvar trebala bi imati sljedeća svojstva: Svojstva vezana na zaštitu okoliša: ne smije utjecati na razgradnju ozonskog sloja (prisutnost klora u molekuli radne tvari nije prihvatljiva) utjecaj na efekt staklenika mora biti čim manji produkti razgradnje radne tvari ne smiju ugroziti okoliš Termodinamička svojstva povoljan faktor hlađenja velika toplina isparivanja nizak specifični toplinski kapacitet mali specifični volumen kod uobičajenih temperatura isparivanja Fizikalna svojstva kritična točka mora ležati iznad uobičajene temperature rashladne vode točka smrzavanja mora ležati niže od temperature hlađenja mora biti lakši ili teži od ulja tako da se ulje u odjeljivaču može izdvojiti mora imati nisku dinamičku viskoznost mora imati visoku toplinsku vodljivost Kemijska i sigurnosna svojstva ne smije biti zapaljiv ne smije biti eksplozivan ne smije kemijski reagirati s uljem za podmazivanje, naročito u prisustvu vlage ne smije reagirati s metalima u rashladnom uređaju pri radnim uvjetima koji tu vladaju po mogućnosti treba biti niske otrovnosti po mogućnosti treba biti bez mirisa poželjno je lagano otkrivanje prisutnosti u zraku treba imati nisku cijenu 69 TEHNIKA HLAĐENJA Radne tvari ne posjeduju sva ova svojstva i ispunjavaju ih samo djelomično. tako je npr. NH3 toksičan i ima jak miris. Prije freona koristio se CO2 koji ima kritičnu temperaturu 31oC i kritični tlak 73,8 bar. (U novije vrijeme ponovno raste interes za njegovim korištenjem). 4.2. OZNAČAVANJE RADNIH TVARI (MEĐUNARODNO) Neka se tvar može opisati svojom kemijskom formulom ili nazvati stručnim odnosno komercijalnim nazivom. Nastojeći da se označivanje radnih tvari u rashladnoj tehnici svede na kratke i jasne oznake, međunarodno je prihvaćen jedinstveni način njihova označivanja. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R i iza njega slijede dvije ili tri brojke. Radne tvari anorganskog porijekla karakterizira prva brojka koja je uvijek 7 a preostale dvije brojke predstavljaju zaokruženu vrijednost molekularne mase tvari. npr.: amonijak voda ugljični dioksid zrak sumporni dioksid NH3 H2O CO2 SO2 R717 R718 R744 R 729 R 764 Radne tvari organskog porijekla u rashladnoj tehnici su neki ugljikovodici, posebno derivati metana (CH4) i etana (C2H6). Derivati su dobiveni tako da je nekoliko ili svi atomi vodika kod metana odnosno etana zamijenjeno odgovarajućim brojem atoma fluora (F), klora (Cl) ili broma. Za tu grupu radnih tvari međunarodna oznaka počinje također slovom R, a zatim slijede dvije ili tri brojke. Posljednja brojka označava broj fluorovih atoma u molekuli. Pretposljednja brojka označava broj vodikovih atoma uvećan za jedinicu, a brojka ispred toga broj ugljikovih atoma umanjen za jedinicu. U spojevima sa samo jednim atomom ugljika ta bi brojka bila 0 i ne piše se, pa takvi spojevi imaju u oznaci samo dvije brojke npr. metan CH4 je R50, ali je za etan C2H6 oznaka R170. U molekuli mogu biti još i atomi klora ali oni ne ulaze u oznaku. Ukoliko ima i atoma broma onda se to označuje dodavanjem slova B i brojem koji označuje broj njegovih atoma, npr. R13B1 je oznaka za trifluormonobrommetan CF3Br. Da bi se iz oznake za radnu tvar jednostavno odredio broj atoma koji je čine, treba brojčanoj oznaci radne tvari pribrojiti broj 90 (“pravilo 90”). U takvom zbroju, prva znamenka označava broj atoma ugljika, druga broj atoma vodika, a treća broj atoma fluora. Broj atoma klora određuje se onda po izrazu Cl=2(C+1)-H-F. 70 TEHNIKA HLAĐENJA Azeotropske smjese. To su dvojne smjese koje pri isparivanju ponašaju kao jednostavne tvari, tj. ne mijenja im se temperatura i sastav. Označavaju se brojevima koji počinju s 5 ili 6. Označavanje nije prema međunarodnom dogovoru, već su oznake komercijalne. R500 je azeotropska smjesa R12/R152a u masenom omjeru 73,8/26,2%. R502 je azeotropska smjesa R22/R115 u masenom omjeru 48,8/51,2%. R504 je azeotropska smjesa R32/R115 u masenom omjeru 48,2/51,8%. R505 je azeotropska smjesa R12/R31 u masenom omjeru 78/22%. R507 je azeotropska smjesa R134a/R125 u masenom omjeru 50/50%. Zeotropske smjese. To su smjese dviju ili više radnih tvari, za koje je karakteristična promjena temperature i sastava ravnotežne pare i kapljevine pri isparivanju. Imaju oznake koje počinju brojem 4. Označavanje također nije prema međunarodnom dogovoru, već su oznake komercijalne. R404A je zeotropska smjesa R125, R143 i R134a u masenom omjeru 44/52/4% R407C smjesa R125, R32 i R134a u masenom omjeru 25/23/52% Halogeni derivati metana i etana (freoni) Ovdje se navode neke od češće primjenjivanih radnih tvari. Na slikama desno prikazana su neka nepoželjna svojstva odgovarajućih radnih tvari. Za upotrebu su pogodne radne tvari koje se nalaze u području koje nije iscrtkano. Derivati metana oznaka formula temp.ispar. za p=1 bar Sl. 4.1. Derivati metana i njihova svojstva Nazivi kemijskih spojeva nekih derivata metana R 11 R12 R13 CFCl3 CCl2F2 CF3Cl monofluortriklormetan difluordiklormetan trifluormonoklormetan 71 TEHNIKA HLAĐENJA R22 R23 R40 CHF2Cl CHF3 CH3Cl difluormonoklormetan trifluormetan metilklorid Derivati etana oznaka formula temp.ispar. za p=1 bar Sl. 4.2. Derivati etana i njihova svojstva 72 TEHNIKA HLAĐENJA Nazivi kemijskih spojeva nekih derivata etana R123 CHCl2 CF3 R152a CHF2CH3 R134a CH2FCF3 trifluordikloretan difluoretan tetrafluoretan 4.3. UTJECAJ RADNIH TVARI NA OKOLIŠ Neke radne tvari sustava tehničkog hlađenja utječu na oštećenje ozonskog sloja. Montrealskim protokolom ograničena je proizvodnja i potrošnja takvih radnih tvari. Ozon O3 nastaje u atmosferi prirodnim putem i apsorbira štetno sunčevo zračenje u ultraljubičastom spektru. Oko 90% ozona nalazi se u stratosferi koja se proteže od visine 1015 km, pa do 50 km iznad zemlje. Veće koncentracije ozona u nižim slojevima troposfere (10 do 15 km visine) su štetne i opasne po život. Emisija u atmosferu tvari koje oštećuju ozonski sloj posljedica je proizvodnje izolacijskih materijala, proizvodnje i potrošnje aerosola, korištenja otapala za čišćenje masnoća, gašenja požara halonima, propuštanja iz rashladnih uređaja ili njihovog nekontroliranog ispuštanja pri popravku ili uništenju rashladnih uređaja. Klor, brom i fluor, koji su također sadržani i u halogenim derivatima metana i etana narušavaju prirodnu ravnotežu ozona u atmosferi i utječu na smanjenje njegove koncentracije. Promjena ozona % Globalna ukupna promjena ozona. Prosječne promjene od 1964 do 1980. Prosječna promjena Područje nesigurnosti Promjena ozona % Godina Promjene od 1980 do 2000. Jug Prosječna promjena Područje nesigurnosti Geografska širina Geografska širina Sjever Sl. 4.3. Promjena globalne koncentracije ozona 73 TEHNIKA HLAĐENJA Globalne totalne koncentracije ozona smanjile su se prosječno za nekoliko postotaka tijekom protekla dva desetljeća. Na gornjem dijagramu na slici 4.3. dana je usporedba s promjenama u periodu 1964 do 1980. Između 1980 i 2000, najveće je smanjenje zbog erupcije vulkana Mt. Pinatubo 1991. Od 1997 do 2001 ukupno smanjenje je oko 3% od prosjeka 1964-1980. Na donjem dijelu slike 4.3. su promjene ozona od 1980 do 2000 na različitim gografskim širinama. Slučajevi raka na milion stanovnika godišnje Predviđena zastupljenost (parts per trilion) Smanjenje koncentracije ozona ima za posljedicu porast raka kože u životinja i ljudi, slabljenje imuniteta a time porast zaraznih bolesti, remećenje ravnoteže flore i faune, odumiranje planktona što utječe na remećenje prehrambenog lanca u oceanima i smanjenje broja vrsta koje žive u njima. Cilj Montrealskog protokola je smanjiti prisustvo klora i broma u stratosferi. Predviđanja koncentracije dana su na gornjem dijelu slike 4.4.. Bez mjera propisanih Protokolom predvidivo je povećanje koncentracije halogenih plinova. Linija “zero emissions” odnosi se na slučaj da su sve emisije svedene na nulu s početkom 2003. Donji dio slike 4.3. pokazuje predviđanja povećanja broja slučajeva raka kože bez odredbi Protokola i predviđanja kako će se taj broj reducirati poštujući odredbe Protokola. Učinci Montrealskog protokola Efektivni klor u atmosferi Povećanje broja slučajeva raka kože Sl. 4.4. Predviđanja koncentracije klora u atmosferi i procjene promjene broja novih slučajeva raka kože kod ljudi Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (1985.) i iz nje proizašao Montrealski protokol (1987.) sa amandmanima iz Londona (1990.), Kopenhagena (1992.), Beča (1995.) i Pekinga (1999) ograničuju proizvodnju i uporabu halogeniranih ugljikovodika. U Hrvatskoj je na snazi Uredba o tvarioma koje oštećuju ozonski sloj, a njene odredbe u potpunosti su sukladne s međunarodnom regulativom. 74 TEHNIKA HLAĐENJA Druga je posljedica emisije štetnih tvari u atmosferu globalno zagrijavanje, koje nastaje kao posljedica efekta staklenika. Plinovi kao CO2, CH4, NO2, HFC-i, PFC-i, SF6 – staklenički plinovi uglavnom propuštaju kratkovalno sunčevo zračenje, ali su slabo propusni za dugovalno zračenje Zemljine površine. Zato dio energije koji dospijeva na Zemlju kroz atmosferu ostaje zarobljen kao u stakleniku i uzrokuje porast temperature. Time se narušava ukupna energetska bilanca Zemlje. Naprijed navedeni utjecaji vrednuju se pomoću slijedećih kriterija: Potencijal razgradnje ozona ODP (Ozone Depletion Potential) ODP je funkcija sposobnosti razgradnje klora i broma, kao i vremena postojanosti u atmosferi. Za R11 je usvojena referentna vrijednost ODP=1. Za ostale radne tvari izražava se ODP relativno prema R11. Potencijal globalnog zagrijavanja GWP (Global Warming Potential) Potencijal globalnog zagrijavanja GWP neke tvari oslobođene u atmosferu je broj koji govori koliki je relativni utjecaj te tvari na stvaranje efekta staklenika u odnosu na utjecaj 1 kg CO2. CO2 trajno ostaje u atmosferi, te je stoga uvijek potrebno navesti za koji je vremenski period GWP izražen (20, 100 ili 500 godina). Totalni ekvivalentni utjecaj na globalno zagrijavanje TEWI (Total Equivalent Warming Impact) Računskim izrazom dobiva se vrijednost relativnog (u odnosu na CO2) utjecaja jednog rashladnog sustava na globalno zagrijavanje. TEWI = (GWP⋅ L ⋅ n ) + [GWP⋅ M (1 − αrec )] + (n ⋅ E god ⋅ β ) Prvi pribrojnik na desnoj strani odnosi se na propuštanje radne tvari iz postrojenja, gdje je L [kg/god] godišnje propuštanje radne tvari iz postrojenja a n [god] vrijeme ukupnog rada postrojenja. Drugi se pribrojnik odnosi na gubitke radne tvari u okoliš tijekom reciklaže, gdje je M [kg] količina radne tvari u postrojenju, a α rec faktor recikliranja koji prikazuje udio radne tvari koji se izgubi u atmosferu tijekom njenog vađenja, pročišćavanja i ponovnog povratka u postrojenje. Prva dva pribrojnika uzimaju u obzir neposredni utjecaj postrojenja na zagrijavanje, a treći se pribrojnik odnosi na posredni utjecaj istog postrojenja. Naime, za svoj rad postrojenje troši energiju, obično električnu, za čiju se proizvodnju u nekoj elektrani može odvijati izgaranje koje za rezultat ima emisiju CO2. Faktor β [kg/kWh] predstavlja emisiju CO2 za proizvedenu energiju, a E god [kWh] godišnji utrošak energije u postrojenju. Na slici 4.5. su prikazani ODP I GWP za neke radne tvari. 75 TEHNIKA HLAĐENJA GWP (CO2) 100 g ODP Sl. 4.5. ODP i GWP za neke radne tvari Često se susrećemo sa nazivima CFC, HCFC i HFC. Njihovo je značenje slijedeće: CFC – clorofluorocarbons, potpuno halogenirani derivati zasićenih ugljikovodika, uglavnom metana i etana (npr. R12) HCFC – hydrochlorofluorocarbons, djelomično halogenirani derivati zasićenih ugljikovodika koji sadrže vodik i klor (npr. R22) HFC – hydrofluorocarbons, djelomično halogenirani derivati zasićenih ugljikovodika koji sadrže vodik i ne sadrže klor (R407C je smjesa triju HFC-a) Proizvodnja i potrošnja CFC (među kojima su R11 i R12 i R502) trebala je biti potpuno obustavljena do 1996. godine. U Hrvatskoj je ova potpuna zabrana stupila na snagu 2006. godine. Zamjena za R11 zasada mogu biti R134a (koji je razvijen kao zamjena za R12) i R123. R12 treba zamijeniti sa drugim radnim tvarima. Zamjenske tvari su za sada R134a i R152a, a izgledno je da to bude i R290. Montrealski je protokol predviđao u početku prekid korištenja HCFC (među kojima je i R22) u novoj opremi i novoizgrađenim instalacijama do 2020. godine. Kako je u Europskoj uniji za sada važeći propis koji predviđa prekid korištenja HCFC u novoj opremi i novoizgrađenim 76 TEHNIKA HLAĐENJA instalacijama do 2014. godine, a neke su zemlje uvele i kraće rokove, npr u Švedskoj do 1998. Austriji do 2002., Švicarskoj do 2005., Italiji do 2008. Ukidanje distribucije R22 u Hrvatskoj predviđeno je bilo do 2030. godine ("Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski omotač" iz 1999. godine), a sadašnji propisi ("Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj" iz 2005. godine) predviđaju zabranu potrošnje do kraja 2015. godine, a od početka 2006. godine dozvoljena je uporaba samo za održavanje ili popravak rashladnih uređaja. Napomena: Kad se govori o zamjeni radne tvari, treba znati da niti jedna zamjenska radna tvar nema ista svojstva kao i radne tvar koju treba mijenjati. Treba voditi računa o promjeni učina, djelovanju na materijal iz kojeg je izrađen rashladni uređaj, utjecaju na ulje za podmazivanje i nizu drugih utjecaja. Azeotropske smjese kao zamjenske radne tvari Tu dolazi u obzir R507 azeotropska smjesa 50%R143a i 50% R125 kao zamjena za R502 Zeotropske smjese kao zamjenske radne tvari R404A smjesa 44% R125, 52% R143 i 4% R134a (zamjena za R12 i R502) R407C smjesa 25% R125, 23% R32 i 52% R134a R407A smjesa 40% R125, 20% R32 i 40% R134a Ugljikovodici kao zamjenske radne tvari R290 R600a propan izobutan C3H8 C4H10 Tab. 4.2. Ekološki prihvatljive radne tvari Radna tvar R134a Sastav Zamjena za GWP100 R12, R22 1300 R152a R12 140 R600a R12,R134a R404a 143a/125/134a 52/44/4 % 32/125/134a 23/25/52 % 600/134a/l 25 3,5/50/46,5 % 32/125 50/50 % 20 Primjena Napomena Kućanski aparati i mali komercijalni rashladni uređaji Automobilski rashladni uređaji (u istraživanju) Kućanski aparati Prikladna za retrofiting Umjereno zapaljiva Zapaljiva, eksplozivna Pseudo azeotropska RT Klizanje temperature Klizanje temperature Visok tlak Pokretne hladnjače za smrznutu robu Klimatizacija R502 ,R22 3260 R22 1526 R22 2138 - 1725 Rashladnici vode, rashladne vitrine Split sustavi za hlađenje R23 R744 R13 11700 1 Kaskadni rashladni uređaji Kaskadni rashladni uređaji R717 R22 R407C R417a R410A 0 Industrijsko hlađenje 77 Visok GWP Previsok tlak, Tkr - niska Otrovna TEHNIKA HLAĐENJA 4.4. OSNOVNE TERMODINAMIČKE OSOBINE RADNIH TVARI Sl. 4.6. Zasićena područja nekih radnih tvari u T,s-dijagramu Iz dijagrama Sl. 4.6. razvidan je položaj kritične točke u odnosu na područje rada uređaja. Također se može odrediti toplina isparivanja pri određenim temperaturama. Krivulje zasićenja radnih tvari Ove krivulje prikazuju vezu tlaka i temperature zasićenja radnih tvari. Poželjno je da tlakovi pri temperaturi isparivanja budu nešto viši od okolišnog, kako ne bi došlo do mogućnosti usisavanja zraka u sustav. Također je poželjno da tlakovi pri uobičajenim temperaturama kondenzacije ne budu previsoki. Iz krivulja zasićenja mogu se odrediti kompresijski omjeri za zadane temperature isparivanja i kondenzacije. Npr, za R22, ϑo = −20 oC → p 0 = 2,455 bar ϑ = +30 oC → p = 11,880 bar p 11,880 = = 4,839 p 0 2,455 78 TEHNIKA HLAĐENJA 8 7 R22 R23 R717 R744 R404a l R404a v R600a R290 R11 R134a R12 R113 R152a 6 p 5 MPa 4 3 2 1 0 -100 -90 -80 -70 -60 -50 -40 -30 -20 -10 0 ϑ 10 o 20 30 40 50 60 70 80 90 100 C Sl. 4.7. Krivulje zasićenja nekih radnih tvari Tab. 4.3. Kompresijski omjeri za neke radne tvari Temperatura isparivanja Temperatura kondenzacije CO2 Amonijak R22 Metil – klorid SO2 R11 R12 R113 R134a R152a Propan (R290) Izobutan (R600a) -60 +30 53,28 31,6 41,87 78 33,03 38,69 25,33 45,1 -30 +30 5,05 9,77 7,24 8,5 12,14 13,8 7,43 9,53 8,5 6,46 8,82 -15 +30 3,15 4,94 4,0 4,48 5,63 6,28 4,01 7,92 4,69 4,63 3,74 4,55 0 +60 4,85 6,08 5,43 7,35 7,88 4,96 10,15 5,99 5,67 4,47 5,56 Npr. za ϑo = −30 oC i ϑ = +30 oC za NH3 bi trebalo razmotriti potrebu korištenja dvostepenog rashladnog stroja, dok bi kod R22 to bio jednostepeni. 79 TEHNIKA HLAĐENJA 4.5. FIZIOLOŠKO DJELOVANJE RADNIH TVARI Tab. 4.4. Fiziološko djelovanje radnih tvari Stupanj Volumni Djelovanje štetnosti udio 1 0,5 – 1,0 % uzrokuje smrt unutar 5 minuta 2 0,5 – 1,0 % uzrokuje smrt unutar 1 sata 3 2,0 – 2,5 % uzrokuje smrt unutar 1 sata ili ostavlja trajne štetne posljedice 4 2,0 – 2,5 % uzrokuje tek nakon 2 sata primjetno škodljive posljedice 5 do 20 % ne uzrokuje ni nakon 2 sata nikakvih trajnih oštećenja 6 više od 20% ne uzrokuje ni nakon 2 sata nikakvih posljedica Underwriters Laboratories USA [1] U grupu 1 spada R764 (SO2), u grupu 2 spada R717 (NH3), u grupu 3 – 4 spada metilklorid R40 (CH3Cl), u grupu 4-5 spada R113, u grupu 5 spadaju R744, R11, R22, R500, u grupu 5-6 spadaju ugljikovodici metan R50, etan R170, i propan R290,. te R134a, R123, R501, R502 i R507. U grupu 6 spadaju voda R718, R12, R13, R114 i zeotropske smjese R404A, R407A i R407C. 4.6. ODABIR RADNIH TVARI OVISNO O PRIMJENI Tab. 4.5. Preporuka za odabir radnih tvari Područje primjene Industrija Industrijska klimatizacija, dizalice topline Komercijalna klimatizacija, dizalice topline Ugostiteljstvo, kućanstvo, transport Znanost +20/0 Temperatura hlađenja [oC] 0/-15 -15/-45 R717, (R22) R717, (R22) R227, R407C R407B, R407C <-45 R404A, R407C (R22), R717 R227, R124 R134a, (R22) R404A, R407C R134a, R404A (R22) R134a (R22), R717 R134a R404A, R134a R407C, R407A (R22) R717, R407A R290, R170 Treba voditi računa da su ovo samo danas važeće preporuke, posebno glede zaštite okoliša, da izbor radne tvari ovisi i o drugim ranije spomenutim kriterijima i da se mogu očekivati intenzivna istraživanja na razvoju novih radnih tvari. R717 (amonijak) ne miješa se s mazivim uljem, pa se ulje lagano izdvaja iz pojedinih dijelova postrojenja. Amonijak se lako otapa u vodi. 80 TEHNIKA HLAĐENJA Freon i njihove smjese čine homogene smjese s mazivim uljima (oni su otapala za ulja, npr. R11 se koristi za odmašćivanje). Zbog toga ulje kruži rashladnim ređajem. freoni se ne otapaju u vodi. 4.7. ODABIR KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA OBZIROM NA KORIŠTENE RADNE TVARI Tab. 4.6. Preporuka za odabir materijala metalnih dijelova konstrukcije Radna tvar amonijak freoni ugljični čelik PP P nehrđajući čelik PP PP PP – preporučljivo P- prihvatljivo bakar mjed N PP N PP morska bronca N PP N-nedopušteno Tab. 4.7. Preporuka za odabir brtvenih materijala Radna tvar klingerit amonijak freoni PP PP PVC,elasto meri PP P bakar guma N PP P N 81 perbunan neopren N P aluminij N PP TEHNIKA HLAĐENJA 4.8. POPIS I SVOJSTVA RADNIH TVARI Tab. 4.8. Svojstva radnih tvari R Ime Sastav ili formula Δt gl [kg/kmol] tf [°C] tb [°C] tkr [°C] pkr [MPa] γ NH3 H2O CO2 17,03 18,02 44,01 -77,66 0,01 -56,57 -33,33 100,00 -78,40 135,25 374,20 31,06 11,33 22,10 7,38 1,314 1,292 0 0 0 CH3CH3 CH3CH2CH3 CH3CH2CH2CH3 CH(CH3)2CH3 CH3CH=CH2 30,07 44,10 58,12 58,12 42,08 -182,80 -187,28 -138,29 -159,60 -185,20 -88,60 -42,09 -0,54 -11,61 -47,69 32,18 96,70 152,01 134,70 92,42 4,87 4,25 3,80 3,64 4,66 1,191 1,133 1,103 1,103 1,154 0 0 0 0 0 CCl3F CCl2F2 CClF3 CBrF3 CCl2FCClF2 CClF2CClF2 CClF2CF3 137,37 120,91 104,46 148,91 187,38 170,92 154,47 -110,47 -157,05 -183,15 -168,0 -36,22 -94,15 -99,39 23,71 -29,75 -81,30 -57,70 47,59 3,59 -38,94 197,96 111,97 29,20 67,10 216,06 145,68 79,95 4,41 4,14 3,92 3,96 3,39 3,26 3,12 1,136 1,133 1,146 0 0 0 0 0 0 0 CHClF2 CHCl2CF3 CHClFCF3 CH3CCl2F CH3CClF2 86,47 152,93 136,48 116,95 100,50 -157,42 -107,15 -199,15 -103,30 -131,15 -40,81 27,82 -11,96 32,05 -9,00 96,15 183,68 122,28 204,20 137,10 4,99 3,66 3,62 4,25 4,12 1,182 1,107 1,102 1,122 1,123 0 0 0 0 0 CF4 CHF3 CH2F2 CHF2CF3 CH2FCF3 CH3CF3 CH3CHF2 CF3CH2CF3 88,00 70,01 52,02 120,02 102,03 84,04 66,05 152,04 -183,51 -155,18 -136,81 -100,63 -103,30 -111,81 -118,59 -93,63 -128,1 -82,10 -51,65 -48,14 -26,07 -47,22 -24,02 -1,44 -45,64 25,92 78,11 66,18 101,06 72,89 113,26 124,92 3,75 4,84 5,78 3,63 4,06 3,78 4,52 3,20 1,198 1,249 1,102 1,118 1,127 1,152 1,082 0 0 0 0 0 0 0 0 R12/R152a (73,8/26,2) R22/R115 (48,8/51,2) R23/R13 (40,1/59,9) R125/R143a (50/50) R23/R116 (39/61) R23/R116 (46/54) R22/R218 (44/56) 99,30 -33,60 102,10 4,17 1,142 0 111,60 -45,30 80,73 4,02 1,129 0 87,25 -87,50 18,43 4,27 1,168 0 98,86 -47,10 70,75 3,72 1,115 0 100,10 -87,40 11,01 3,70 1,127 0 95,39 -87,40 12,06 3,83 1,134 0 123,96 -40,40 87,20 4,03 M (1MPa) [°C] RADNE TVARI ANORGANSKOG PORIJEKLA R717 R718 R744 Amonijak Voda Ugljični dioksid RADNE TVARI ORGANSKOG PORIJEKLA Ugljikovodici R170 R290 R600 R600a R1270 etan propan butan izobutan propilen Klorofluorougljikovodici Klorofluorougljici (CFC) i Bromofluorougljici (BFC) R11 R12 R13 R13B1 R113 R114 R115 triklorofluorometan diklorodifluorometan klorotrifluorometan bromtrifluorometan 1,1,2-trikloro-1,2,2-trifluoroetan 1,2-dikloro-1,1,2,2-tetrafluoretan kloropentafluoroetan Hidroklorofluorougljici (HCFC) R22 R123 R124 R141b R142b klorodifluorometan 2,2-dikloro-1,1,1-trifluoroetan 2-kloro-1,1,1,2-tetrafluoroetan 1,1-dikloro-1-fluoroetan 1-kloro-1,1-difluoroetan Hidrofluorougljici (HFC) R14 R23 R32 R125 R134a R143a R152a R236fa tetrafluorometan trifluorometan difluorometan pentafluoroetan 1,1,1,2-tetrafluoroetan 1,1,1-trifluoroetan 1,1-difluoroetan 1,1,1,3,3,3-heksafluoropropan Azeotropske smjese R500 R502 R503 R507 R508A R508B R509A 82 0 TEHNIKA HLAĐENJA Tab. 4.8. nastavak R Ime Sastav ili formula Δt gl tkr [°C] 94,44 -34,40 105,30 4,61 1,148 4,23 92,84 -35,70 103,50 4,68 1,153 3,75 101,00 -30,50 109,90 4,40 1,134 5,07 101,60 -49,20 76,03 4,23 1,128 1,23 94,71 -47,20 83,03 4,53 91,99 -44,00 91,20 4,69 103,26 -43,80 88,70 4,40 97,60 -46,60 72,14 111,90 -32,90 89,86 tf [°C] pkr [MPa] γ tb [°C] M [kg/kmol] (1MPa) [°C] Zeotropske smjese R401A R401B R401C R402A R402B R403A R403B R404A R405A R406A R407A R407B R407C R407D R407E R408A R409A R409B R410A R410B R411A R411B R412A R413A R22/R152a/R124 (53/13/34) R22/R152a/R124 (61/11/28) R22/R152a/R124 (33/15/52) R125/R290/R22 (60/2/38) R125/R290/R22 (38/2/60) R290/R22/R218 (5/75/20) R290/R22/R218 (5/56/39) R125/R143a/R134a (44/52/4) R22/R152a/R142b/RC318 (45/7/5,5/42,5) R22/R600a/R142b (55/4/41) R32/R125/R134a (20/40/40) R32/R125/R134a (10/70/20) R32/R125/R134a (23/25/52) R32/R125/R134a (15/15/70) R32/R125/R134a (25/15/60) R125/R143a/R22 (7/46/47) R22/R124/R142b (60/25/15) R22/R124/R142b (65/25/10) R32/R125 (50/50) R32/R125 (45/55) R1270/R22/R152a (1,5/87,5/11) R1270/R22/R152a (3/94/3) R22/R218/R142b (70/5/25) R218/R134a/R600a (9/88/3) 1,145 1,49 3,74 1,116 0,46 106,00 4,29 1,120 6,48 -32,70 116,50 4,88 1,15 7,90 90,11 -45,20 81,91 4,49 1,135 5,07 102,90 -46,80 74,38 4,08 1,119 3,23 86,20 -43,80 86,05 4,63 1,141 5,59 90,96 -39,40 91,56 4,48 1,133 5,23 83,78 -42,80 88,76 4,73 1,145 5,77 87,01 -45,50 83,34 4,42 1,146 0,29 97,43 -35,40 106,90 4,69 1,149 6,46 96,67 -36,50 104,40 4,71 1,152 5,49 72,59 -51,60 70,17 4,77 1,173 0,1 75,57 -51,50 69,46 4,67 1,166 0,14 82,36 -39,70 99,06 4,95 1,176 1,61 83,07 -41,60 95,95 4,95 1,179 0,74 92,17 -36,40 107,50 4,88 103,95 -29,30 101,40 4,24 83