Kako ukrotiti Hulka Emocionalna inteligencija i agresivna djeca Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Svatko se može naljutiti, to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način - to nije lako. Aristotel Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Emocionalna inteligencija Sposobnost razumijevanja vlastitih i tuđih emocija, upravljanja vlastitim emocijama i primjerenog reagiranja na tuđe emocije Percepcija i identifikacija emocija Upotreba emocija pri razmišljanju i rješavanju problema Razumijevanje emocija (razlikovanje nijansi emocija) Upravljanje emocijama Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Ključne osobine Empatija Izražavanje i shvaćanje vlastitih emocija Samokontrola Neovisnost Fleksibilnost Sposobnost suradnje Upornost Prijateljsko ponašanje/ugodnost Ljubaznost Poštovanje Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Ljutnja – dobra ili loša emocija? Sebična? Nepristojna? Odraz nepoštovanja starijih? Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Nema dobrih i loših emocija. Ljutnja je jedna od primarnih ljudskih emocija – normalna reakcija na situaciju u kojoj nam je dolazak do cilja onemogućen Reakcija na frustraciju Osjećaj bespomoćnosti - ne znaju u potpunosti protumačiti situaciju koja im izaziva neugodne osjećaje srama, anksioznosti, usamljenosti, izolacije i boli i ne znaju kako takvu situaciju promijeniti – jedini način nošenja sa stresom (glad, umor, tuga) Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Ljutnja i agresija Ljutnja je osjećaj, agresija je ponašanje Ljutnja je privremeno emocionalno stanje izazvano frustracijom, agresija je ponašanje kojem je u osnovi namjera destrukcije, nanošenja štete ili boli nekome ili nečemu Ljutnja je OK, agresija nije! Socijalizacijski utjecaj na formiranje agresivnog ponašanja – spolne razlike Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku 1. 2. Naučite djecu da je ljutnja normalna i prihvatljiva emocija. Naučite ih produktivnim ili barem prihvatljivim načinima izražavanja ljutnje. Negiranje i potiskivanje vode u nezdrave načine suočavanja sa stresom. Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Vrste agresije Instrumentalna agresija: koristi se kako bi se pridobio objekt, npr. igračka (postizanje cilja) Uobičajena kod male djece (2-6; egocentrizam), pojavnost se smanjuje s dobi Reaktivna agresija: osvećivanje za tuđe ponašanje, bez obzira da li je ono bilo namjerno ili ne Ukazuje na poteškoće u emocionalnoj regulaciji Relacijska agresija: Uvrede, socijalna izolacija i odbacivanje, namjera da se povrijedi nekoga Bullying: ničim izazvano, učestalo psihičko ili fizičko nasilje slaba emocionalna regulacija i kod nasilnika i kod žrtve Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Uzroci agresivnog ponašanja Individualni – temperament, osobine ličnosti, inteligencija Obiteljski – odgojni stil, stabilnost obitelji Okolinski – životni uvjeti, socioekonomski status, vršnjački utjecaj, utjecaj medija i kulture.... Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Stilovi roditeljstva Toplina PERMISIVAN AUTORITATIVAN Nadzor INDIFERENTAN AUTORITARAN Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Autoritarni odgojni stil Velika očekivanja i zahtjevi Strog nadzor i kontrola Nedovoljno topline i podrške Usmjerenost na postavljanje granica i pravila Sklonost kažnjavanju Odnos nadređenosti i podređenosti Glavni odgojni cilj: učenje samokontrole i poslušnosti autoritetu Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Autoritativni odgojni stil Demokratski i dosljedan Ĉvrsta roditeljska kontrola i emocionalna toplina Zahtjevi i očekivanja primjerena dobi djeteta Poticanje djetetove znatiželje, kreativnosti, samouvjerenosti i nezavisnosti Vođenje računa o djetetovim osjećajima Otvorena komunikacija Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Permisivan odgojni stil Popustljiv Emocionalna toplina, ali slaba kontrola Pretjerano emocionalno osjetljivi roditelji, pružaju veliku ljubav, podršku i emocionalnu toplinu, ali postavljaju male zahtjeve, imaju slabu kontrolu bez postavljanja granica nad djetetovim ponašanjem Prvenstveno zadovoljavaju sve djetetove zahtjeve i želje Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Indiferentan odgojni stil Zanemarujući Slaba kontrola i emocionalna hladnoća roditelja Roditelji postavljaju male zahtjeve, nemaju kontrolu nad djetetovim ponašanjem, djetetu ne postavljaju granice Emocionalno hladni, nezainteresirani za djetetove aktivnosti, zaokupljeni sami sobom Rijetko iskazuju roditeljsku ljubav Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Rezultat Autoritarni: nesigurna i povučena, nepovjerljiva, neuspješna u rješavanju problema, stalno brinu kako udovoljiti roditelju/autoritetu, mogu biti i agresivna, niskog praga tolerancije na frustraciju Autoritativan: samopouzdana djeca, sigurna u sebe, visokog stupnja samokontrole i odgovornosti Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Rezultat Permisivan: nesigurna i nesnalažljiva, impulzivna, slabe samokontrole, sklona agresivnosti kada se susretnu s ograničenjima i trenutačnim neispunjavanjem želja i zahtjeva Indiferentan: neposlušna, neprijateljski raspoložena djeca, niskog samopoštovanja, sklona delikventnim oblicima ponašanja, bazično nesigurna, promjenjivog raspoloženja, slabe samokontrole Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Svijest o emocijama i komunikacija Razgovor o osjećajima najizravniji je put do njihova razumijevanja i kontrole Emocionalni rječnik Važnost slušanja – razumijevanje tuđih emocija – ključno za odnos Neverbalna komunikacija – važnost emocionalnih izraza lica, položaja tijela, tona i gesti Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Zašto osjećam to što osjećam? Kako se osjećam? Što osjećam u tijelu? Kako se taj osjećaj zove? Zašto osjećam to što osjećam? Koji događaj je prethodio tom osjećaju? U redu je osjećati se ovako. To mi pokazuje da je taj događaj za mene važan. Kako ću se ponašati dalje? Koje je ponašanje primjereno a koje nije? Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Imenovanje osjećaja Tek kada imenujemo osjećaje, možemo dalje o njima razmišljati jer nas oni povezuju sa životnim situacijama, tako da razmišljamo o situacijama, našim i tuđim reakcijama, ali i o samom osjećaju i načinu njegovog izražavanja. Tako možemo otkriti da, iako nam se ne sviđa postupak druge osobe, zapravo nemamo pravog razloga da se ljutimo na nju. Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Emocionalna kontrola Vježbanje samokontrole (“Ĉovječe, ne ljuti se”) Tehnike opuštanja Učenje načina rješavanja problema Učenje asertivnog ponašanja Rješavanje konflikata Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Kako povećati EI djeteta? Reagirajte na potrebe i plač dojenčeta Smirite vlastitu tjeskobu Prihvatite SVE emocije svoga djeteta, ograničite ponašanja Nemojte mu odvraćati pažnju s neugodnih emocija ili omalovažavati njihovu važnost (“Ma to je sasvim mala ogrebotina, to ne boli.”; “Veliki dečki ne plaču.”) Potiskivanje ne pali Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Kako povećati EI djeteta? Aktivno slušajte Naučite ga rješavanju problema Budite dobar model Ne podcijenjujte dječje znanje o emocijama Razgovarajte s njim i o teškim temama Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Nekada davno stari je Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu: “U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru”. Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi te ga zapita: “Koji vuk na kraju pobijedi?” Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svom starom licu: “Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš...” Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku Ana Ćosić, 7. tjedan psihologije u Osijeku