SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE
ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing
LENA GRGIĆ, dipl. ing
PROGRAM PREDAVANJA
A.
UVOD
B.
INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA
C.
INSTALACIJE SLABE STRUJE
D.
INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I
DDC NADZOR
E.
PROJEKTIRANJE
SPLIT, 02.01.2008
STR: 1
A.
UVOD
1.
2.
3.
4.
5.
B.
1.
2.
3.
4.
5
OPĆENITO
- GRAĐENJE OBJEKATA
- INSTALACIJE U OBJEKTIMA
- IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
ZAKON O GRAĐENJU
TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE
ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA
ZAKON ZAŠTITE NA RADU
INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA
IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE
- GLAVNI IZVORI NAPAJANJA
- V.N. MREŽE 10(20)Kv ;
- TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv
- POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA
- ELEKTRO AGREGAT
- UPS
- AKU BATERIJE
KABELSKE MREŽE
- TIPOVI KABELSKIH MREŽA
- PRORAĆUNI
- IZBOR TIPOVA KABELA
- NAČINI POLAGANJA KABELA
RAZVODNE PLOČE
- RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU
- OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA
- MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE
- IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA
ZAŠTITNE MJERE
- STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU
ZAŠTITNIH KUČIŠTA
- TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA
TN, TT I IT
- ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA
- MALI NAPONI
- ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA
- ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA
- PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA
“S” IZVEDBA
RASVJETA
IZVORI SVJETLOSTI
- TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU
- TIPOVI VANJSKE RASVJETE
- PRORAČUN RASVJETE
- PANIČNA RASVJETA
STR: 2
6
C.
1.
GROMOBRAN I UZEMLJENJA
- HVATALKE
- ODVODI
- UZEMLJIVAČI
TRAKASTI
ŠTAPNI
PLOČASTI
- ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE
- IZJEDNAČENJE POTENCIJALA
INSTALACIJE SLABE STRUJE
TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA
-
2.
VATRODOJAVNA INSTALACIJA
-
3.
PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU
ANTENE
PRIJEMNICI
RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA
PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO
-
5.
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT
VATRODOJAVNE CENTRALE
VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA
VATRODOJAVNE FUNKCIJE
ZAU , CATV I SATV
-
4.
PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE
TELEFONSKE KUČNE CENTRALE
TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI
RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE
RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE
TELEFONSKE UTIČNICE
PARLAFONSKI UREĐAJI
RAZVOD INSTALACIJE
PROTUPROVALNA INSTALACIJA
-
PROTUPROVALNE CENTRALE
PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
CCTV INSTALACIJA
RAZVOD INSTALACIJE
STR: 3
6.
DETEKCIJA CO
-
FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU
SONDE ZA DETEKCIJU
CENTRALE DETEKCIJE
RAZVOD INSTALACIJE
7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE
- FUNKCIE
- ELEMENTI
- CENTRALE
- RAZVOD INSTALACIJE
8.
INSTALACIJA EL. SATOVA
- MATIČNI SAT
- SATOVI
- RAZVOD
9. INSTALACIJA RAZGLASA
- RAZGLASNI UREĐAJ
- ZVUČNICI
- MOKROVONI
- RAZVOD INSTALACIJE
- PRORAČUN OZVUĆENJA
10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE
- KONTROLA ULAZA
- RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI)
- SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA
- TRAŽIOC OSOBA
- POZIV PACJENATA
- SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI
STR: 4
D.
ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR
1. TEHNOLOŠKE SHEME
- KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE
- GRIJANJE
- POTROŠNA TOPLA VODA
- KLIMATIZACIJA
2. REGULACIJA
- ANALOGNA
- DIGITALNA
3. SHEME PLOČA EMP
- ZAŠTITA MOTORA
- MOTROR ZVJEZDA TROKUT
- SHEME REGULACIJE
4.
DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV
- PRIMJENA
- KONSTRUKCIJA SUSTAVA
- TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO
PODSTANICE
CENTAR
- SOFTWARE
C.
PROJEKTIRANJE
1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA
- STAMBENI OBJEKTI
- POSLOVNI OBJEKTI
- POGONI ZA PROIZVODNJU
- BOLNICE
- SPORTSKI OBJEKTI
- JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL)
2 FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
- GLAVNI PROJEKT
- IZVEDBENI PROJEKT
3 SADRŽAJ PROJEKTA
- POTREBNI DOKUMENTI
- OPISI
- TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA
- PRORAČUNI
- NACRTI
- SHEME
- DETALJI
4
KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU
- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL)
- IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD)
LITERATURA:
STR: 5
1.
ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK
DRAGO KELER, MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB
2.
ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE
VJEKOSLAV SRB
3.
ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ
ELEKTROTEHNIČKE STRUKE
4.
ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG
NAPONA
ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ
5.
ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK
DRAGUTIN KAISER
6.
ZAKON O GRADNJI
STR: 6
UVOD
- Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvođenjem instalacija u
objektima .
- Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ;
poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafići , restorani , marine i
sl. ; bolnice , prostorije korištene u medicinske svrhe ; industrijski objekti
; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod ,
vanjska rasvjeta isl. )
Instalacije u objektima
STROJARSKE INSTALACIJE
- instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog
grijanja ; instalacija razvoda tehnološke pare ; instalacija potrošne
tople vode ; mehanička ventilacija ; zračno grijanje i klimatizacija ;
instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi
ELEKTROINSTALACIJE
- Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje
- Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora
ZAKON O GRADNJI
( N. N. 175/03 i 100/04 )
Uređuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija .
Sudionici u gradnji
- Investitor ; projektant ; revident ; izvođač ; nadzorni inženjer
Idejni projekt
Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja
Glavni projekt
Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i to : arhitektonski projekt ; građevni projekt ; projekt instalacija ;
projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnološki projekt , projekt uređenja
okoliša i sl. )
Izvedbeni projekt
Razrađeno tehničko rješenje građevine , koje mora biti u skladu sa glavnim
projektom
Kontrola projekata
Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost ;
zaštita od buke ; ušteda energije i toplinska zaštita
Građevna dozvola
Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili
Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom.
Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola.
Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo
graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz
detaljnog plana uređenja ) ; četiri primjerka glavnog projekta ; izvješće o kontroli
glavnog projekta
Načelna dozvola
Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine
STR: 7
Gradilište
Uređenje gradilišta ; dokumentacija na gradilištu
Uporabna dozvola
Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom
tijelu koje je izdalo dozvolu
Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu
Dozvola za uklanjanje
Inspecijski nadzor
ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA
( N. N. 58/93 )
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
( N. N. 59/96 )
TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE
Najvažniji za ovo područje :
1. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona
( Sl. list 53/88 )
2. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama
( Sl. list 68/88 )
3. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima
( Sl. list 13/68 )
4. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i
pripadajućih transformatorskih stanica
( Sl. list 13/78 )
5. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1 kV
( Sl. list 4/74 i 13/78 )
STR: 8
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE
INSTALACIJE NISKOG NAPONA
I . OSNOVNE ODREDBE
II.
UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
1. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji )
2. Električna razdioba
- presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča
- presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča
- min. presjek bakrenog vodiča 1,5 mm ²
- min. presjek aluminijskog vodiča 2,5 mm ²
- dozvoljeni padovi napona
- el. instalacija napajanja iz n.n. mreže
3% za strujni krug rasvjete
5% za strujni krug ostalih trošila
- el. instalacija napajanja iz trafostanice
5% za strujni krug rasvjete
8% za strujni krug ostalih trošila
- zahtijevima za postavlajnje el. instalacija
3. Sklopni uređaji
4. Uređaji za isključenje električne instalacije
5. Transformatori
6. Rotacijski strojevi
7. Pretvarači
8. Akumulatori
9. Sklopni blokovi
10. El. oprema i uređaji koji troše el. energiju
11. Sigurnosni sistemi
III.
TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE
1. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara
- zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta , pregrađivanje i sl. )
- zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja , ostale
mjere )
2. Tehničke zaštitne mjere od požara
3. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja )
4. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor
uzemljivača otpornika prenapona max. 5 Ohma )
5. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona
6. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem
7. Razdvajanje strujnog kruga
8. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja
9. Isključenje u slučaju hitnosti
10. Funkcionalno uključenje i isključenje
IV.
POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.
INSTALACIJA
1. Provjera pregledom
2. Ispitivanja
STR: 9
PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NISKOG NAPONA U ZGRADAMA
Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX)
Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja )
Zaštita od el. udara
Nadstrujna zaštita
Trajno dopuštene struje
Uzemljenje i zaštitni vodiči
PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA
OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA
Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn ; bakrene žice ili
trake ; aluminijske trake
Hvataljke - metalni vodljivi dijelovi na krovu , koji prihvataju grom
Odvodi - spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem
Uzemljivači - ukopani metalni dijelovi
Uzemljenje - skup uzemljivača spojenih međusobno
Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični
otpor zemlje 250 Ohmm .
POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA
Silosi , nemetalni tornjevi , tvornički dimnjaci
Crkve , zvonici , metalni tornjevi i dimnjaci
Žičare
Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom
Pogonske prostroije i skladišta eksploziva
TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE
INSTALACIJE
PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE
PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU
NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH
TRANSFORMATORSKIH STANICA
I.
OPĆE ODREDBE
II.
ZAŠTITNE MJERE U N. N. MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S
1. Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS )
Izjednačenje potencijala
Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. n. mreži primjenjuje se :
izjednačenje potencijala ; nulovanje ; zaštitno uzemljenje ; zaštitno
izoliranje ; zaštitna strujna sklopka ; zaštitna naponska sklopka
2. Opći uvjet za nulovanje u n. n. mreži
Osnovni uvjet : Ik > Ii
.
Uf
Uf
Zk < ------ = -------Ii
kx In
STR: 10
Gdje je :
- Zk impendancija petlje kvara
- Uf fazni napon
- Ii = kxIn struja isključenja
- In nominalna struja osigurača ili okidača
- k= 1,25 za elektromagnetske okidače 2,5 za osigurače
Granična dužina n. n. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna .
Uf
L < ------------------------------ 10³
KxIn A/Sf+A/So+B
Gdje je
- Sf i So presjeci faznog i nul vodiča
- A i B parametri
za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19
za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32
za kabelske vodove B=0,01
3. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. n. mreži
4. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. n. mreži
5. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. n. mreži
6. Primjena ostalih zaštitnih mjera
7. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. n. mreži
8. Primjena zaštitnih mjera u TS
- u pravilu se izvodi združeno uzemljenje
- zaštitno uzemljenje , radno uzemljenje
9. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. n. mreže
uzemljena preko malog otpora
Ud
Ud
Rezdr = ----------- = ---------Iz
rxIk
Gdje je
Ud – dozvoljeni napon dodira
Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja
R - redukcioni faktor
Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja
10. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. n. mreže sa izoliranom
neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja
11. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS
12. Zaštita od strujnog preopterećenja
13. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja
14. Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja
15. Zaštita od požara
16. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja
STR: 11
1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE
1. Glavni izvori napajanja - distributivna elektroenergetska mreža
- niskonaponska mreža 0,4 kV
- transformatorska stanica 20(10)/0,4 kV
- srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV
2. Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja
- elektroagragatska postrojenja
- uređaji sa akumulatorskim baterijama
GLAVNI IZVORI NAPAJANJA
1. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV
Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu - interpolacija nove TS u postojeću
srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti
koju izdaje HEP .
Investitor je dužan ishoditi prethodnu e.e. suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole
ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora.
Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV
sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) .
Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca , i mora biti
usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti
HEP , HPT , VODOVOD I KANALIZACIJE , HRVATSKE CESTE i sl. )
Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u
zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi .
Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . Za korišteni kabel
koriste se toploskupljajuće KB spojnice.
Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim
sustavima . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm².
Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno.
2. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0,4 kV
Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0,4 kV ; 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA )
Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj
elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Najčešće su sa transformatorom
snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA , 1x1000 kVA) .
U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. 220x450
cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . Ima dvoja metalna
vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .Vrata su opremljena žaluzinama za
ventilaciju . U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage , te SN i
NN postrojenje .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS
( trafo komora ), koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS , i u prostor trafo
komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . Kroz jednokrilna vrata moguć jr
pristup SN i NN postrojenju . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore .
Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup.
SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. cca . 1800
mm ( visina ) , 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) , sa sklopnim blokovima
punjenim plinom. Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka .
STR: 12
NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. cca. 2000x
1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .
Tlocrtno rješenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
SN blok – izgled ( prilog )
NN blok – izgled ( prilog )
TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0,4 kV , 2x630 kVA )
Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice
zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem.
Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja , mjernog polja i
dva trafo polja. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za
uzemljenje. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v.
n. osiguračima s udarnom iglom , koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za
tropolno isklapanje. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane.
Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. Mjerni
strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV, a mjerna
garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću.
Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA ,
smještenim u trafokomori.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim
postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila , položenih preko otvora u
podu koji služi za hlađenje transformatora.
Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA ; spoj Dyn 5 ; napon
primara 10 (20) kV ; napon sekundara 400/231 V ; napon kratkog spoja 4% ;
ručna regulacija napona 2,5% i 5%
Spoj V. N. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je
20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²).
Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim
sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm).
Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom.
Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog.
Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim.
2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm, potpuno je blindirano.Izrađeno je od
limenih "U" profila i dekapiranog lima . S prednje strane zatvoreno je vratima.
Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. 2x(40x10
mm), obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča.
Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje ; 1 kom
spojno polje ; 1 kom polje vanjske rasvjete ; 4 kom razvodna polja
Kompenzacija jalove energije
Većina električnih uređaja kao što su transformatori, asinhroni motori,
fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju, što za
posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije.Stanje poboljšavamo
kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo
kondenzatore. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno
priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr , priključenih na n. n. strani, kako je
prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .Reaktivna energija ostalih potrošaća
kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim
uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr ,kojim je omogućen popravak
faktora snage 0,85 na željeni faktor 0,95 .
Zaštita transformatora
STR: 13
Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog
napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se
preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage
ugrađenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni
broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81
A. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurači u
bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV
osigurača. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću
dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u
području najtoplijeg ulja. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova
transformatora.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke
transformatora na VN strani.
Standardno mjerenje je:
-mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale
0-6A, s pokazivačem maksimalne struje.Ampermetri su priključeni preko strujnih
mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A.
-mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom
preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon.
Izjednačenje potencijala
Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova, iste je
potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala.Kao
sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm
Praktički se izvodi na slijedeći naćin:
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u
vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN
čelija u cijeloj dužini. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn
25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije.
Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice ; nul”
točka dizel električnog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zaštitno
uzemljenje NN postrojenja u TS ; zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA
- ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u
slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira
Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. Unutar
trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih.
Uzemljenje
U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje , a pošto građevina
bolnice ,u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač, to se
navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje.
Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni
dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage ;
metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih
transformatora
; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih
naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodič niskonaponske
mreže ; ostali uzemljivači , koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora
zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljivač za oblikovanje
potencijala)
Tlocrtno rješenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
Tehnički proračuni ( prilog )
STR: 14
Tehnički proračuni
1. Proračun struje k.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani
Kao osnova za proračun struje k.s. uzima se podatak distribucije da je
tropolna snaga k. s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.
Struja k.s. iznosi :
Pk
250
Ik = ----------------=-----------------= 14,5 kA
3 x Um
1,73 x 10
Udarna struja k.s. iznosi :
Iku = κ x 2 x Ik = 1,8 x 1,41 x 14,5 = 36,9 kA
Trajna struja k.s. iznosi :
Itr =μ x Ik = 0,9 x 14,5 = 13 kA
Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi :
Ief = Ik x m² + n² = 14,5 x 0,1²+ 0,95² = 13,2 kA
Nominalna struja transformatora iznosi :
Pn
630
In = ------------- = ----------------= 36 A
3 x Un
1,73 x 10
Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka
vodiča 50 mm ² , koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.s. , jer min.
presjek za proračunate struje iznosi :
Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8,8 x 0,01 = 12 mm²
2. Proračun struje k.s. na 0,4 kV ( niskonaponskoj ) strani
Prividni otpor petlje k.s. iznosi
Z=Zm+Zt , gdje je Zm otpor 10kV mreže , a Zt je otpor transformatora .
1,1 x Un
1,1 x 10
Zm= ------------= ------------= 0,44 Ω ( na 10 kV strani )
Pk
250
U2
0,4
Zm=0,44 x ( -----)² = 0,44 x ( ------ )² = 0,0007 Ω
U1
10
Un² x uk
0,4² x 4
Zt=-------------- = ----------------= 0,01 Ω
100 x Pn
100 x 0,63
Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107 Ω
Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.s. iznosi :
1,1 x Un
1,1 x 0,4
Ik” = ----------------=-----------------= 23,8 kA
3 xZ
1,73 x 0,0107
STR: 15
Udarna struja k.s. iznosi :
Iku = κ x 2 x Ik” = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA
Trajna struja k.s. iznosi :
Itr =μ x Ik” = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA
Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi :
Ief = Ik” x m² + n² = 23,8 x 0,08²+ 0,86² = 20,6 kA
Snaga k.s. iznosi :
Pk = 3 x Un x Ik” = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA
Nominalna struja transformatora iznosi :
Pn
630
In = ------------- = ----------------= 910 A
3 x Un
1,73 x 0,4
Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani .
Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog
vodiča dim. 50x10 mm , koji se može opteretiti strujom 1025 A.
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termička naprezanja
Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k. s. iznosi :
S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm²
Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanička naprezanja za
razmak osi vodiča 0,12 m i razmak uporišta 1,1 m .
Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično
frekventno područje , kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje
treba izbjegavati.
3.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača
Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) , računajući utjecaj svih
uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže , mora zadovoljiti
uvjet:
Ud Ud
Rezdr < ----- = ----Iz rxIk
gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja
koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna
struja dozemnog kratkog spoja
Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor
iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .
Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.
Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi
150 A , a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to , uz pretpostavljeni
nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 )
, otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti :
80
Rezdr = ----- = 0,533 Ohma
150
Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0,364
Ohma . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) , ova trafostra s pripadajućim
razvodom 10 (20) kV i 1 kV , obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim
propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.
STR: 16
Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno
treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja :
- provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja
- vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja
- mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava
4. Proračun hlađenja transformatora
Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore .
Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora
iznose :
Pg = 1,1 x ( PFe + PCu ) 1,1 x ( 1,3 + 6,5 ) = 8,58 kW , gdje su :
PFe gubici u željezu , a PCu gubici u bakru .
SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA
- elektroagragatska postrojenja
- uređaji sa akumulatorskim baterijama
1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA
Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl.
Samostalni izvori električne energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .,
koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni
generator.
Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni
Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca.
6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici .
Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogućnosti blizu TS .
Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim
dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko
upravljanje. U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za
10-15 sekunda.
Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema )
Standardno stacionarno postrojenje ( prilog )
Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog )
Nazivna snaga elektroagregata
- prividna snaga P= Pm x g / cos Øg
- radna snaga
P= Pm x g
- faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0,8
Izbor snage elektroagregata
Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača
P = 3 x U x In x cos Øn
gdje je In vršna struja , a cos Øn faktor snage priključenih potrošača
Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri
uključenju potrošača. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti
kratkotrajno strujno preopterećen do 2,2xIg
STR: 17
Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U
Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod
elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2,5-3,5
2. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA
Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje , poznatiji kao UPS
Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija ; baterija ; izmjenjivača ; statičke bypass sklopke ; ručne by-pass sklopke
Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera .
Blok shema UPS ( prilog )
Uređaji sa akumulatorskim baterijama , kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0,5 sek.
Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija ; baterija ; izmjenjivača ; by – pass
sklopke
Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete , napajanje operacione svjetiljke
u operacionim salama, uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl.
STR: 18
2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE
Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije ;
pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se
mora vršiti uz minimalne troškove
Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže ; petljasti tip mreže ; zamkasti tip
mreže
RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE - PRORAČUNI
1. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti
Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga
trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Opterećenje, koje se javlja kao stvarno
najveće opterećenje je vršno opterećenje, a računa se prema:
Pv = i x Pi
gdje je:
Pv - vršno opterećenje (u kW)
i - faktor istovremenosti
Pi - suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila
Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0,05 do 1 .Pri svakom proračunu
valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike .
Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike, određuje se
faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže.Isto tako
poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne
pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta, proračunavamo vršnu snagu (
u KW).
Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu .
Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0,2 do 0,8 , u ovisnosti o stvarnim
pogonskim prilikama.
Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m²
2. Izbor presjeka kabela
Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj
struji, uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera , karakteristike uređaja
za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja , vanjski utjecaj temperature okoline i
dozvoljenom padu napona.
Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. instalacije i bilo koje druge
tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. 20 Pravilnika o tehničkim
nomativima za električne instalacije niskog napona
( Sl. list 53/88 )
1. Za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih trošila 5%, ako se električna
instalacija napaja iz niskonaponske mreže.
2. Za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih trošila 8%, ako se
električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki
napon.
Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona
povećava se za 0,005% po dužinskom metru iznad 100 m, ali ne više od 0,5%.
STR: 19
Proračun pada napona računamo prema:
- za trofaznu struju:
100xlxPv
u% = ---------- (R1cosØ+X1sinØ)
gxSxU²
Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ, te
pad napona iznosi:
100x1xPv
u% = ---------gxSxU²
- za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi:
200x1xPv
u% = ---------gxSxU²
gdje je:
u%
pad napona u %
Px1
moment opterećenja (KWm)
S
presjek faznog vodiča (mm²)
g
vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² , za Al iznosi 34 Sm/mm²)
U
nazivni napon (V)
Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0,85 povećanje pada
napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35
mm² , do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .
Dozvoljena strujna opterećenja
Struja opterećenja trofazni strujni krug :
Pv
I = -------------1,73 x Ux cosØ
Struja opterećenja jednofazni strujni krug :
Pv
I = -------------Ux cosØ
Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski
utjecaji utvrđeni su standardom N.B2.752 .
Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju
od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. struje kojima
možemo opteretiti kabel.
U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama
.Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici
Oznake simbola u tablicama:
K - korekcioni faktor polaganja kabela
It - trajno dopuštena struja
ud - pad napona dionice
uuk - ukupni pad napona
STR: 20
Dionica
P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud
uuk
TS - KRO1
178 290 110 2X150 0,90 320 1,38 1,38
KRO1- GRP1 65 110 40
95 1 138 1,05 2,43
GRP1- EO4
39 66 30
35 1 103 0,45 2,88
EO4 - RS
10 18 15
10 1 52 0,19 3,07
RS - S.K.4
2 13 15
2,5 1 29 1,47 4,54
RS - S.K.5
1
5 25
1,5 1 22 1,23 4,3
IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA
Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . Zaštitni sloj
kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od
djelovanja okoline .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom
N.C0.006. , a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih
vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.C0.010.
U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .
Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. instalacije u zatvorenim , suhim
prostorijama , za napajanje potrošaća manjih snaga .Najčešće se koriste sa Cu
vodičima .
Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase . Vodiči su žice od 1,5 mm² do 16 mm² , ili uže od 10 mm² do 400 mm².
Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . Samo u suhim
prostorijama. Primjer označavanja 4x P1,5 mm²+ PY1,5 mm²
Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim
žilama , s izolacijom i plaštem od PVC-mase , tako da između žila postojim staza .
Vodiči su žice od 1,5 mm² do 6 mm² .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod
žbuke . Samo u suhim prostorijama. Primjer označavanja PP/R 3x1,5mm²
Izolirani vodovi tipa PP ( NYM , PGP ) –višežilni ( 2,3,4 i 5 ) vodovi s izolacijom i
plaštem od PVC-mase . Vodiči su žice od 1,5 mm² do 35 mm². Koriste se za
polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . U
suhim i vlažnim prostorijama , a ne smiju se polagati u zemlji . Primjer označavanja
PPY 5x1,5mm²
Kabeli se koriste za razvod el. instalacija kako u zatvorenim objektima , tako i za
vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .Koriste se sa Cu , ali i sa Al
vodičima .
Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od
gume ili PVC-mase , jednožilni i višežilni . Koriste se za gradske razvodne mreže ,
industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje nije izložen
mehaničkom oštećenju . Primjer označavanja PP00 3x1,5mm², PP00 4x50mm²
PP00 1x150mm², PP00 -A 4x50mm².
Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase , ispunom
od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake , jednožilni i
višežilni . Koriste se za gradske razvodne mreže , industrijska postrojenja i sl.
energetske razvode , na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja .
Primjer označavanja , PP41 4x50mm², PP41 -A 4x50mm².
STR: 21
RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA
Izolirani vodovi
Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene
rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polažu na oplatu prije betoniranja
i to samo u suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u
suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku , a mogu se polagati i
nadžbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne
kanale za el. priključke u nivou poda , u plastične parapetne kanale i sl.
Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona
određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na
zidovima prostorija ( prilog ) .
Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom
N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama
Kabeli
Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim
kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC
cijevima .Police se pričvršćuju na konzole , koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o
strop ili zid prostorija ( prilog)
Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41
položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli
prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).
Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. U rovu
kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim
slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za
upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20
cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog )
Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno
iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vrši okomito na os
prometnice.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Ukoliko se polažu u kolniku
treba povećati dubinu kanala. . (prilog )
Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak
iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.
razmak od 50 cm.(prilog)
Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i
vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog )
Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka
FeZn25x4 mm ). Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma .
Na uže za uzemljenje spaja se :
- metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka , koji u normalnom
pogonu nisu pod naponom
- zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. )
Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama.
Kabeli se polažu ručno , ili pomoću mehanizacije .
STR: 22
3. RAZVODNE PLOČE
VANJSKI RAZVODI
Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u
distributivnim , mrežama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl.
Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A
s odgovarajućim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od
armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima )
.Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomoću vijaka. Betonski
temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa
zemlje. Održavanje ormara nije potrebno .
HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima .Veći
objekti priključuju se direktno na KRO .
Kućni priključni ormarić ( KPO ) , koriste se za priključak obiteljskih kuća i
manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Koriste se tipski
ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Ugrađuje se na
ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine .
Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) , koriste se za priključak obiteljskih
kuća i manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Koriste se
tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A , a mjerenje se
ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. energije . Ugrađuje se na pročelju
građevine .
RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA
Višekatni stambeni objekti
Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO )
Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili
TS do glavne razvodne ploče GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu
građevine . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . GRP se sastoji iz više
sekcija , međusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom .
Shema GRP ( prilog )
Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO )
U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. energije , u ovisnosti o broju stanova
i glavni osigurači za svaki stan . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se
dva EO-a . Shema EO ( prilog )
Stanski razdjelnici RS
Koriste se tipski razdjelnici , plastične izvedbe , koji se montiraju u niše iznad ulaza u
stan. Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke .
Shema RS ( prilog )
Ostali objekti ( poslovni objekti , hoteli i ugostiteljski objekti , bolnice , gradilišta
i sl. )
Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO )
Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili
TS do glavne razvodne ploče GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu
građevine , po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih
potrošača ) . GRP se sastoji iz više sekcija , međusobno odvojenih , svaka sekcija je
opremljena vratima sa bravicom .
- dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje
potrošnje el. energije ( sekcija “ distribucije “)
- sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ , sekcija “ agregat” i sl. )
STR: 23
Shema GRP ( prilog )
Ostale razvodne ploče ( RP )
Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po:
- katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP )
- tehnološke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaža , kotlovnica ,
rashlad i sl. )
- požarne zone
KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA
Materijal
- Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima
debljine 1,5 – 2,5 mm , ojačani L profilima , često plastificirani .
- Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika .
Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) ; nadgradni (
montiraju se na zid ) ; samostojeći ormari
OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA
Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su
- struje opterećenja I
- struje kratkog spoja Ik”
Struja opterećenja trofazni strujni krug :
Pv
I = -------------1,73 x Ux cosØ
Struja opterećenja jednofazni strujni krug :
Pv
I = -------------Ux cosØ
Struja kratkog spoja :
1,1 U
Ik” = -------------1,73 x Zuk
Grebenaste sklopke
Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od
16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima
Za veće struje koriste se polužni rastavljači
Niskonaponski prekidači
Služe za isklapanje i zaštitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidače čine
toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni
okidači ). Toplinski okidači su podesivi . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni
okidač , koji omogućuje daljinsko okidanje . Prekidači mogu imati prigrađene i
elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .
Izrađuju se za standardne :
- nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A
- struje k. s. 10 , 35 , 50 kA
STR: 24
Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači , “nožasti “)
Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preopterećenja ) , kao i za
ograničavanje struja k. s. , što je vrlo povoljno za mrežu. Sastoje se od podnožja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnožja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A
Nazivne struje topljivog umetka :
2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630,
1000, 1250 A.
Struje k.s. 120 kA
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .
Instalacioni osigurači
Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preopterećenja ) . Sastoje se od podnožja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnožja : 25 , 63 , 100 A
Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A
Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .
Struje k.s. 50 kA
Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “)
Sve više u uporabi za prekidanje struja k.s. (termomagnetski okidač )i struja
preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ).
Jednopolni , dvopolni , tropolni , četveropolni .
Nazivne struje : 6,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100 A
Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ).
Struje k.s. 6,10 (15,25,50 ) kA
Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke )
Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim
metalnim dijelovima . Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni
Nazivne struje : 25, 40,63,80 A
Nazivna struja greške : 0,03 ; 0,1 ; 0,3 ; 0,5 A
Sklopnici
Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i
automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoćni kontakti ,
magnetski svitak i komora za gašenje luka .Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili
pomoću sklopke.
Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A
Upravljački napon : 24,48,110, 220,380 AC DC
Termički releji ( bimetalni releji )
U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . Svaki termički
rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . Proizvode se za razna
područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. 0,3-0,5 A ; 3-5 A
35-50 A ; 300-500 A isl. )
STR: 25
Releji
Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja ,
napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na
druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni
Pomoćni releji , vremenski releji , zaštitni releji ,
Stubišni automat
Odvodnici prenapona
Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma
Transformatori
Za snižavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zaštitu od dodirnog napona
220/220 V.
Mjerni uređaji
Brojila potrošnje el. energije :
- jednofazna , trofazna
- jednotarifna , dvotarifna , trotarifna
- za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivačem maksimuma
- za mjerenje jalove el. energije kVAr
- priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće
potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A
Ampermetri , voltmetri , cosØ-metar
UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE
Večina el. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu
energiju . Pored troškova za isporuku , reaktivna energija dodatno opterećuje
prijenosne linje .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0,9.Stanje poboljšavamo
tako da paralelno priključimo kondenzatore , odnosno izvršimo kompenzaciju jalove
energije . Postoji pojedinačna , grupna i centralna kompenzacija .
Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju
elektromotora i transformatora .
Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu
kompenzaciju jalove energije . Proizvode se u spektru od 17,5 do 960 kVAr.Rade se
od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije , tako da se kompenzacioni uređaji automatski
uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga .
Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi :
Q = Pv ( tgØ1 - tg Ø2 )
Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0,85 , a željeni faktor snage iznosi cosØ2 =
0,95
Q = Pv ( 0,62 - 0,329 ) kVAr
.
STR: 26
4. ZAŠTITNE MJERE
TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA
(utvrđeni standardom N.B2.730.)
U n.n. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja :
a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom
točkom pomoću zaštitnih vodiča
U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to
- TN-S –sistem , koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni
vodič
- TN-C-S –sistem , u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u
jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema
- TN-C –sistem , u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom
vodiču kroz cijeli sistem
b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom
preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja
c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene
( prilog )
STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU
ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N.A5.070.)
Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična
slova i dva broja na pr. IP 4 4
Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela
i prašine
Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode
( prilog )
ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.B2.741. )
Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i
indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V.
Zaštita od direktnog dodira
Zaštita pregradama ili kučištima , zaprekama , zaštita postavljanjem izvan dohvata
ruke . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka
Zaštita od indirektnog dodira
Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do
automatskog isključenja napajanja. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se
spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema .
U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno
slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič ; PEN vodič ; glavni zemljovod (
temeljni uzemljivač ) ; metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda , kanalizacije ,
centralnog grijanja , klimatizacije , instalacije plina i sl. ) ; metalne konstrukcije
zgrade ; metalne konstrukcije unutar zgrade ; gromobransku instalaciju
STR: 27
TN – sistem
Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi
se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. Zaštitni uređaj u
slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u
utvrđenom vremenu , tj. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je
ispunjen uvjet :
ZsxIa < Uo gdje je :
Zs - impendancija petlje kvara
Ia - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom
vremenu
Uo - nazivni napon prema zemlji
Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga
propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde.
Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se :
- Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima . Nadstrujne
okidače čine
toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.( termomagnetni
okidač )
- Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači
- Zaštitno strujne sklopke
PRILOG - PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA
INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA
Strujni krug br.2 u RS-1
Petlja kvara
TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.krug br.2
l = 110 m
l = 25m
l= 12m
l = 25m
s =2x150mm²
s = 35 mm²
s= 10mm²
s = 2,5 mm²
Ro=0,231Ω/km
Ro= 0,588Ω/km Ro= 2,06Ω/km Ro=8,23 Ω/km
l = 40m
s = 150 mm²
Ro=0,231 Ω/km
Ro - specifičan otpor kabela (Ω/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja
osigurača 16 A )
Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025=
= 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533 Ω
ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V
TT – sistem
Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi
se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje
potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.
Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V
gdje je :
RA - zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča
Ia - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna
struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )
STR: 28
Strujni krug br.2 iz RS
UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1
l = 20 m
l = 25m
s = 10 mm²
s = 2,5 mm²
Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km
Ro = 7,14 Ohm/km
Ro - specifičan otpor kabela ( Ohm/km )
Ru - otpor uzemljivača
Ia = 30 mA
Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm
RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V
IT – sistem
U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa
kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim
dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u slučaju kvara ne dolazi do
isključenja , već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi
dijelovi moraju se uzemljiti .
PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA
Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom
N.B2.754
U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći , a u trofaznom napajanju
bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . Za
presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka . Za presjeke
faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .
Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² , a u
praksi se koriste sa presjekom 16 mm². Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje
potencijala ne smiju biti manji od 2,5 mm² , a u praksi koriste se vodiči presjeka 4
mm² . Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka
vodiča 50 mm² , ili traka FeZn 25x4 mm, koji se polažu na izolatore po pogonu.
Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom
Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom
Zaštita električnim odvajanjem
Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg
aparata preko odvojnog transformatora )
NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N.B2.743 )
Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja )
postavljeni su na početku strujnog kruga , odnosno na mjestima gdje se smanjuje
trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena
struja kratkog spoja .
STR: 29
Zaštita od struje preopterećenja
Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja
preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. Radne karakteristike uređaja
koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima :
1) Ib < In < Iz
2) I2 < 1,45xIz
gdje su:
Ib - struja za koju je strujni krug projektiran
Iz - trajno podnosiva struja kabela
In - nazivna struja zaštitnog uređaja
I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog
uređaja
Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne
krugove.
Zaštita od kratkospojnih struja
Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva
struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i
spojevima .
Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete:
- prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja
- svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani
zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice
temperature.
ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD
EKSPLOZIVNIH SMJESA
U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje
eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova , proizvodnja i
razvođenje sagorivih tekućina , proizvodnja i upotreba lakova , proizvodnja i
prerada umjetnih masa , obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane ,
skladištenje žitarica i sl. ) , skladište i pretakanje goriva , garaže za motorna vozila ,
akumulatorske stanice , benzinske crpke, ….
U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. instalacije , uglavnom samo
rasvjetu , a način izvođenja el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. postrojenjima
na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. 18/67) .
Protueksplozijski zaštićeni el. uređaji ( svjetiljke , sklopni uređaji , razvodne kutije i
sl. ) , poznati kao “S” uređaji , izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili
“neprodoran oklop “ .
Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki , oko otvora tankova i oko
odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava
gorivom ( N.N. 93/98 ) , i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije .
STR: 30
RASVJETA
OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE
-
svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti ,
jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) , Φ
svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru ,
jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) , I
osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na
određenu površinu , jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) , E
IZVORI SVJETLOSTI
Žarulje sa žarnom niti
Nit se grije do bijelog usijanja el. strujom u staklenom balunu ( vakumom ili
kombinacijom inertnog plina ) .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 ,
E27 , E14 ) ili sabajunetom ( B22 , B15 ).
Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W .
Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive , oblika svijeće
itd ) , kriptonske , metalizirane , reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu , specijalne
žarulje ( signalne , baterijske , auto žarulje itd )
Prednost im je niska cijena , te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti , imaju
dobreu reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek .
(do 1000 sati )
Halogene žarulje
Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i
svjetiljkama za dekorativnu rasjetu .
Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje
su u upotrebi .
Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki ,
najčešće su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W .
Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju
boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( životni vijek oko 4000 sati )
Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje )
Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. energije i zagrijavnje , a produži
trajnost , i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . To se postiglo
navedenim fluokompaktnim žaruljama , kojima je potrošnja 5 puta manja , a životni
vijek 10 puta veći .
Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem
( E27 , E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom
niti . Izrađuje se snage 5 , 7 , 11 , 15 , 20 , 23 W
STR: 31
Fluorescentne cijevi
Ekonomične u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od
žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . Vijek trajanja
oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne
naprave : startere za paljenje , prigušnice koje održavaju električno pražnjenje , čuvaju
naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) .
Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama.
Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; dužine 600 , 1200, 1500
mm ; promjera Ø 38 ili Ø26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB (
svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K )
Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi
s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom
boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za
specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim
slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijeća , za kopirne aparate , za dezinfekciju
zraka ( baktericidne ) , za rapid – start , za regulaciju svjetlosnog toka .
Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje )
Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova , velike i
visoke industrijske hale , stadioni i sl.
Visokotlačne živine žarulje ( HQL , VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica ,
rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša , skladišnih prostora i sl. Standardne su
snage 50, 80, 125, 250, 400, 700 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min ,
vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 16000 do 24000 sati.
Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI , HPI , VTHF ) koriste se za
profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni , velesajamski
paviljoni , povijesni spomenici , reklamni panoi , pročelja , sportske palače , dokovi
kolodvori teniski i golf tereni , skijaške staze , parkirališta i sl. ) . Kompaktne za
profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35, 75, 150 W . Vrijeme
propaljivanja cca. 2 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja
6000 do 9000 sati. Cijevaste su snage 250, 400, 1000 , 2000 i 3500 W . Vrijeme
propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja
10000 do 15000 sati.
Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV , VTN ) su najekonomičnije visokotlačne
žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i
okoliša , skladišnih prostora i sl. Standardne su snage 50, 70, 100,150, 250, 600 i
1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 6 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 8
min. , vijek trajanja 12000 do 24000 sati.
STR: 32
SVJETILJKE
Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve :
- svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne
jačine , ogračiničenje blještanja , povoljna iskoristivost
- mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča , otpornost prema koroziji ,
zagrijavanju , osiguranje protiv vlage I vode , jednostavna konstrukcija u
cilju lakše montaže I održavanja
- elektromehaničke : pogonska sigurnost , zaštita od napona dodira , zaštita
od smetnji , jednostavan I siguran priključak
- oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade , uklapanje u ambijent
Elementi svjetiljaka :
- svjetlotehnički elementi : reflector , kapa , raster
- mehanički elementi : kučišta , montažni pribor
- elektrotehnički elementi :grla , vodiči za unutrašnje ožičenje , priključne
stezaljke , prigušnice , starteri , kodenzatori I sl.
Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki :
- raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna , pretežno direktna ,
jednolika , pretežno indirektna , indirektna
- raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama , prema
raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne ,širokosnopne ,
sa zračenjem na sve strane , na gore , na gore i dolje , svjetiljke sa kosim
zračenjem
- raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama
- iskoristivost podataka daju proizvođači
STR: 33
UNUTARNJE OSVJETLJENJE
Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su :
Nivo osvjetljenosti
Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima , a kako je naš standard
relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN .
Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postići u
prostorijama .
Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .
Preporučena skala osvjetljenosti :
- vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux
- mali zahtjevi 75- 100-150 lux
- srednji zahtjevi 200-300 lux
- veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux
(prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI )
Ravnomjernosti
Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje
osvjetljenosti iznosi :
- 1:3 za vrlo male i male zahtjeve
- 1:2,5 za srednje zahtjeve
- 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve
Boja svjetlosti
Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na :
- topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; žarulje sa žarnom niti ,
halogene žarulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlačne
natrijeve žarulje
- bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele
boje, visokotlačne metal-halogene žarulje , visokotlačne živine žarulje
- boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ); fluorescentne
cijevi dnevne svjetlosti , visokotlačne metal-halogene žarulje
Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje .
Reprodukcija boja
Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90
STR: 34
Opće osvjetljenje
Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog
mjesta , a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . U velikim prostorima može
se rješavati i zonalno opće osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama
različiti , ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje.
Industrija
Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehničke preglede , garaže i
sl. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima ,
najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija
svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s
reflektorima ili kapama , stupanj zaštite IP55. ( prilog )
Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa
sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine , metal-halogene , natrijeve ),
koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog )
Poslovni prostori ( uredi , biroi )
Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim
UPRAVLJANJE RASVJETOM
Konvencionalno upravljanje
Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa
naponom kojim napajamo svjetiljku . ( slika 1a i 1b)
DALI kontrolni sistem upravlajnja
Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I )
DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente
( slika 2 ) :
-
regulacijski uređaj ( controller )
adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU )
Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima .
Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . ( DALI kontrolni signali ) . DALI
kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju
proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips ,
Osram , Tridonic, Trilux )
Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente
( tipkala , osjetnici svjetla , IR prijemnici , osjetnici prisutnosti PIR prijemnici ,
daljinski upravljači i sl. ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog
kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU )
STR: 35
adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU )
Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita
poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) , i da u skladu sa komandnom
porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke , pojednostavnjeno rečeno oni
direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika
3)
Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće :
- ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o
danjem svjetlu
- fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i
upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju
- sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine
PRENAPONSKA ZAŠTITA
OPĆENITO
Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u
uređaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .
- unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže , odnosno prenaponi koji
nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova
, te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju
- vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem (
vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim
djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili
kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog
vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike )
ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 )
ZONA 0
ZONA 1
ZONA 2
ZONA 3
Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara
Prostor unutar građevine , glavni razvodi spojeni su sa glavnom
sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona ,
koji mogu kontrolirati velike energije
Prostor unutar građevine , etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za
izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika
prenapona , koji mogu kontrolirati srednje energije
“ Čista “ soba
ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0,4 kV INSTALACIJAMA
Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0,4 kV mrežama ( slika 4 )
STR: 36
Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji
mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B )
Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite , kao funkcija srednje zaštite ,
zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu
kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C )
Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji
mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D )
ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE
- Telefonske i informatičke mreže
- Video kabeli
- Signalni kabeli
Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav
prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 )
STR: 37
C.
1.
INSTALACIJE SLABE STRUJE
TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA
STRUKTURNOG KABLIRANJA)
- PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE
Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT
suglasnosti. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). Vanjske
instalacije planira, projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja.
Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za
svaki objekt. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te
prema položaju vanjskih instalacija. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo
““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice
10X2 mm ili takozvane “reglete”. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava
podzemnim optičkim kabelima.
- TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE
Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima, te osiguravaju brze i jednostavne
komunikacije. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . Analogne centrale danas su prešle u
digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale.
Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama
mnoštvo mogućnosti kao što su:
- bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka
- mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem
- mogućnosti produženog biranja
- preuzimanje poziva
- prebacivanje poziva
- konferencijske veze
- i sl.
Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže.
Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale.
Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se
postavljaju u objektima. Napajaju se iz NN mreže.
- TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI
Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke
koncentracije. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. U urmariće su
montirane letvice 10x2mm tzv. “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. Kapacitet razvodnog
ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić.
- RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE
Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na
iste ormare. Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže, i nazivano ih 19”(inč) Rack
(600x600mm visine 600. 1000, 1600 ili 2000mm). U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s
regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . Veličinu ormara
određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Prednosti ovakove koncentracije su u
tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak.
- RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE
Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju
telefonski aparati.
U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova ,
dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. U bolnicama se
predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Utičnice se vodičima spajaju na
najbliže telefonske ormariće.
Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na
telefonsku centralu. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili
STR: 38
telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim
kabelima. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u
spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima.
Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima
ili na PK trasama slabe struje.
Razvod u prostorima, koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u
plastičnim cijevima, koje se polažu direktno u beton.
Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm.²
Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani
od trasa polaganja jake struje.
U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim
sredstvom.
Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje
telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama.
Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja
parica prema HT suglasnosti .
Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih
ormarića u zgradi.
Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44.
Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u
prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Sa ove koncentracije
radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan.
U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. Također se
predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor.
Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže)
izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 .
Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može
priključiti telefonski aparat ili kompjuter.
Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža
od 100 m.
Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23
mm.
Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na
drugom kraju na RJ45 utičnicama.
- TELEFONSKE UTIČNICE
Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog
aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. U zadnje vrijeme
se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ.
Način ugradnje ( podžbukni, nadžbukni i ugradnja u pulteve , podne i parapetne kanale )
također definra odabir telefonske utičnice .
STR: 39
2.
VATRODOJAVNA INSTALACIJA
-
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT
Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na
vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni
projekt koji definira požarne zone objekta, protupožarne zidove, protupožarna vrata, požarne liftove ,
puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Ovaj projekt rješava evakuaciju
ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni
zidovi se projektiraju na granicama zona). Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u
objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su:
- instalacija vatrodojave
- instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom
- instalacija odimljavanja
- instalacija šprinkler uređaja
- hidrantska mreža
Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako
elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.
Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz
jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.
Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. U nekim slučajevima vezana
je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).
- VATRODOJAVNE CENTRALE
Instalacija vatrodojave sastoji se od:
- vatrodojavne centrale
- automatskih javljača požara
- ručnih javljača požara
- alarmnih truba ili sirena
- ulazno izlaznih elemenata
razvoda
Vatrodojavna instalacija može biti :
- linijska
- adresibilna
Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima
određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. Svaka linija
može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale).
Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Svaki javljač se
programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Sama centrala prepoznaje svaki javljač
posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . Ove centrale se proizvode
sa jednom, dvije i četiri petlje. Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu.
Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne
instalacije adresibilnog tipa.
Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu, alarmiranje, kontrolu i ispitivanje
instalacije i opreme.
Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje, testiranje i rad
same centrale, te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. Sama centrala spaja se na
printer radi evidentiranja svih informacija.
Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta, a opremljena je NiCa baterijama za
besprekidno napajanje.
Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12
programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Beznaponski kontakti
proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje
napajanja, zatvaranje protupožarnih vrata, okidanje požarnih klapni na klima sustavima , sustavu
centralnog nadzora i sl.
STR: 40
U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje
vatrogasnih postrojbi.
Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.
Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi
za automatsko gašenje požara . To je elektronski slog centrale koji nadzire, alarmira i aktivira halonske
spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.
Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.
- VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA
Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na :
- obične ili analogne
- adresibilne ili digitalne
Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na:
- ručne vatrodojavne javljače požara
- automatske vatrodojavne javljače požara
Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na
visini 1,2m. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Prednja strana ručnog javljača
požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” .
Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj
centrali da je aktiviran ručni javljač požara.
Automatske javljače požara dijelimo na :
- optički javljači požara
- ionizacioni javljač požara
- termički javljač požara
- termodiferencijalni javljač požara
- ulazno izlazne jedinice za aktivni slog
- kombinirani javljač požara
. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. U objektima gdje visina plafona ne
prelazi 3,5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine.
Termički, termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje
dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja , praonica, strojarnica i sl.) Optički i ionizacioni
javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer
rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati , a onda postaju
radioaktivni otpad ).
Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i
ventilacije.
Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim
plafonima kao što su sportske dvorane, velike konferencijske sale i sl. Ovi javljači sastoje se od sloga
predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira
požar. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali.
Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ona može poslužiti za spajanje
alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni, spajanje analognih linija postojećih dijelova
objekta , grananje instalacije i sl.
Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0,8mm ili
negorivim vodičima , a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme.
Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim
udaljenostima od instalacije jake struje.
VATRODOJAVNE FUNKCIJE
Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. Centrala
kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. U slučaju kvara bilo kojeg javljača
signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. U slučaju požara
centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što
je isključenje napajanja, uključenje ventilatora odsisa dima, zatvaranje požarnih klapni na klima
kanalima i sl. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne
vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara.
STR: 41
3.
ZAU , CATV I SATV
Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače:
- razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja
- razvoda TV signala iz kabelske TV
- razvoda TV signala iz satelitskog prijema
- PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU
Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se, gdje god je to moguće, paralelno s
telefonskom instalacijom . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim
potrebama.
- ANTENE
Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Antene za
VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Antenski stup je čelični stup visine
cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . Stup je potrebno povezati na
instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na
kojem se nalazi objekt.
Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače
satelitske antene. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Satelitska antena se bira prema
satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Prijemnici TV signala , pretvarači i
pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama.
- PRIJEMNICI
Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem, pretvaranje i pojačanje
signala primljenog na antenama. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se
najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Izlazni nivo signala na izlazima iz
prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same
instalacije. Stanice se napajaju NN naponom 220V , a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem
PY6mm². Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Kabeli
se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω.
-
RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA
Postoji više načina razvođenja instalacije TV, što zavisi o konfiguraciji mreže, zahtjevima investitora te
broju potrebnih TV utičnica u objektu.
Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima )
kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim
koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etaži postavljaju se tzv.
odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1, 2, 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ).
Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj
utičnici (80-65dB/μV). Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala.
Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Na svakoj
etaži postavljaju se tzv. multiswitch odcjepnici za 4 grane. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema
proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Razvod
satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji
se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Cijevi se polažu direktno u beton. U stanu
kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm , od koje se dovodi do TV utičnice.
STR: 42
4.
PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO
-
PARLAFONSKI UREĐAJI
Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim
vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. Razgovor teče izmjenično. Video parlafoni osim
govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.
Kompletna instalacija se sastoji od:
- govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika, el
zvona ili pozivnika (zujalice ) , releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video
parlafona ugrađuje se i ekran za sliku.
- jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili
direktno u glavnu razvodnu ploču.
- pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Izrađen je u modularnoj
izvedbi. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. Kod video parlafona
ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.
- električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.
- tipkala koje se montira pored ulaza u stan.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači
vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0,6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač
opreme ). Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. U velikim
stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište.
STR: 43
5.
PROTUPROVALNA INSTALACIJA
Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale, te otuđenja imovine.
Instalacija se sastoji od:
- protuprovalne centrale
- protuprovalnih signalizatora
- sirene
- el. brave - šifratora
- kabelskog razvoda
-
PROTUPROVALNE CENTRALE
Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . U
centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. te akumulatorske baterije i telefonski
automati za automatsku daljinsku dojavu provale.
Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. Centrala se postavlja na mjesto
koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Centrala u slučaju detekcije provale
automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu.
Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale
provale. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i
služi za aktiviranje, odnosno deaktiviranje zaštite.
-
PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su:
-
-
infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru
koji pokrivaju
mikrokontakt signalizacije otvaranja varata- montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod
otvaranja varata
vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku
vibraciju u slučaju razbijanja kase
detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima
nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama
-
CCTV INSTALACIJA
-
CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također
postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje
kontroliraju prostor, video rekordera, monitora te videomultipleksera.
-
RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže
proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima.
STR: 44
6.
DETEKCIJA CO
-
FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU
Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do
trovanja ljudi u garaži. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s
povećanom koncentracijom CO, a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje
opasna koncentracija ugljičnog monoksida.
-
SONDE ZA DETEKCIJU
Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1,2m na udaljenosti od
7-12m. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite
koncentracije CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. Ove sonde spajaju se na centralu
detekcije CO.
-
CENTRALE DETEKCIJE
Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Na centrali se
programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže
dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Paljenje ovih
elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale.
-
RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se
vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Kod adresibilnih centrala sonde se
vezuju u petlju. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima.
STR: 45
7.
INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE
- FUNKCIJE
Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija
kao što su:
- Poziv SOS iz kupatila
- Poziv sobarice
- Signalizacija – gost u sobi
- Signalizacija – soba pospremljena
- Signalizacija – ne ometaj
Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata,
sanitarnih prostora, ordinacija, blagovaonica i sl.
Omogućene su slijedeće vrste poziva:
- normalan poziv - bolesnik poziva iz sobe
- hitan poziv - uključuje ga sestra iz bolesničke sobe, kada joj je neophodna pomoć u vezi
s bolesnikom
- poziv iz kupaonice
- noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).
Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. Svi signali se razlikuju i uključuju po
prioritetu. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih
informacija.
- ELEMENTI
Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata:
- Pozivne kombinacije
- Razriješne kombinacije
- Signalna svjetla
- Centrale
- Razvod
Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u
bolnički kanal poviše svakog kreveta. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj
za razvod slabe struje.
Na ručnom handsetu, osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne
rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad
kreveta).
Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da
se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a.
Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko
transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio
programa. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu.
Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz
kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra.
Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Tada
se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.
- CENTRALE
Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za
signalizaciju kao što su signalne sijalice, display , zujalice , tasteri za resetiranje i sl. Uglavnom se
postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Sam izgled i tehničke
kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.
Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije , dok se u zadnje vrijeme sve više
na tržištu pojavljuju digitalne centrale.
Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije.
-
RAZVOD INSTALACIJE
Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima
oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0,8mm. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se
provlače u PVC cijevima položenim u betonu. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima
elemenata i o proizvođačima opreme.
STR: 46
8.
INSTALACIJA EL. SATOVA
Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu, kao
što su škole, bolnice, zdravstvene poliklinike, sportski objekti i sl.
-
MATIČNI SAT
Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V,50Hz.
Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. zvona
u određenom vremenu, štopanje vremena, korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Matični
satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog
sata i proizvođaču opreme.
-
SATOVI
Električni satovi postavljaju se na hodnicima, ulaznim holovima, sportkim dvoranama i
opreacijskim dvoranama i sl.
Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak
četverostrani. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže.
Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se
naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane.
- RAZVOD
Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP , koji se polažu trasama slabe
struje ili u PVC cijevima..
STR: 47
9.
INSTALACIJA RAZGLASA
Instalacija razglasa sastoji se od :
-
razglasne centrale
mikrofona
zvučnika , atenuatora i birača programa
razvoda
Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi, želježničke postaje , kino
dvorane i kazališne dvorane, sportske dvorane, poslovni objekti, hoteli i sl.
-
RAZGLASNI UREĐAJ
Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. Komponente razglasnog uređaja
složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa
objekta.
U 19” rack slažu se:
-
napojni modul
ulazni modul
potreban broj izlaznih pojačala
digitalni tuner
dvostruki autorevers programibilni kazetofon
kompakt disk reproduktor
linijski modul
modul gonga i sl
Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu.
Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi
ozvučenja. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa.
-
ZVUČNICI
Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje.
Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa
transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5, 4, i 3W. Zvučnici viših
snaga proizvode se od 10, 20,30W , a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne
kolone ) sa više tipova zvučnika. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo
hornovi ).
Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u
spušteni plafon). Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme.
Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Kod složenijih zahtjeva
( velike sportske dvorane, kazališta, konferencijske sale i sl.) zvučnosti proračun se izrađuje prema
karakteristikama zračenja zvučnika, obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. Ove složene
proračune rade firme proizvođača opreme.
Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi
zvučnik, na visini 1,4m od poda.
-
MIKROFONI
Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora .
Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava.
Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. žirafe.
STR: 48
-
RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1,5mm², ili oklopljenim
kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.
- PRORAČUN OZVUČENJA
Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava , potrebno je osigurati u
svim prostorima potreban nivo zvuka. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u
prostorijama.
Potrebni nivo zvuka za prostore :
očekivani nivi buke
dB
hodnici
68-72
radni prostori
60-68
kuhinje, praonica
72-78
strojarnice
76-82
potreban nivo razglasa
dB
82
88
90
92
Proračun ozvučenja vrši se prema formuli:
V²/3
P = --------32
gdje je:
P- ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora
V- volumen prostora
1.
Prostorija ulazni hol
Volumen prostora:
a = 4.3 m
b = 15 m
c = 2,9 m
V = 188 m³
Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje:
P = 2.1W
Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W.
2. Prostorija administracije
Volumen prostora:
a=5m
b = 3,4 m
c = 2,9 m
V = 49,3 m³
Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje:
P = 0,9W
Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.
STR: 49
10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE
- KONTROLA ULAZA
Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.
U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju.Osim
kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili
sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najčešće se koriste
sustavi s magnetskim karticama. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1,2m, dok se
el brava montira u dovratniku.
Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu
otvoriti. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme.
Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Centrala kontrole ulaska vezana
je na PC . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika
izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.
Instalacija se sastoji od:
- centralne jedinice
- PC kompjutera sa printerom
- konektora
- čitača kartica
- električne brave
- razvoda
Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu, te napaje sve ostale
elemente sustava.
- RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI)
Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju, u dupleks vezi, između službe hitne
medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. Oprema sustava radioveze napaja se iz
niskonaponske mreže 220V. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne
pomoći. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima.
Sustav se sastoji od:
- primopredajnika smještenog u objektu
- primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći
- antene na krovu objekta
- napojni moduli
Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim
vozilom. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj
blizini antene. Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.
Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja , duplekser za
prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu, te malošumno prijemno predpojačalo
koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog
izlaznog stupnja.
- SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA
Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi.
U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi:
- kisik
- komprimirani zrak
- nitro-oksidul
- vakuum
Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije
medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina.
Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na
daljinski signalizator. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u
prostoriji dežurnog tehničara.
Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske
signalizatore. U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali, zajedno sa
elementima instalacija jake i slabe struje
U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara.
Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO,koji se
polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.
STR: 50
- TRAŽIOC OSOBA
Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama, tvornicama, poslovnim
objektima i sl. Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od :
- napojnog modula
- centrale
- modula za punjenje
- predajnika UHF
- antene
- osobni prijemnici
Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. Modul se montira u blizini
same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.
Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. S tipkovnice se može uputiti selektivni
( samo jedan prijemnik ) , grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi
prijemnici ).
Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik
UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Sam
predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.
Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se
antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.
Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i
displejom.. Malih su dimenzija , lagani i otporni na udare.
Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. Ovi moduli se postavljaju na zid na
mjesta glavnih ulaza.
- POZIV PACJENATA
Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje
pacijenata.
Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.
Instalacija zauzeća se sastoji od:
- priključne kutije sa napojnim elementima
- stolne kombinacije sa tasterima
- informacijske svijetiljke
- razvoda
Priključna kutija montira se u zidu na visini 0,3m. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i
služi za transformaciju i razvod napajanja.
Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.
Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa
obavijestima "zauzeto", "čekaj", "slobodno" i "odsutan"
- SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI
Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama, slična instalacija su informacijski
semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima.
Instalacija se sastoji od :
- glavnih i pomoćnih semafora na zidu
- konzola za upravljanje
- razvoda
Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Montiraju se na
zid na visini od cca 3 m.
Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Konzole mogu
biti i PC –ovi.
Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima.
STR: 51
D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR
1. TEHNOLOŠKE SHEME
U svakom objektu, osim elektroinstalacija jake i slabe struje, postoje i instalacije vodovoda i
kanalizacije, instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije.
Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija.
Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za
podizanje pritiska vode, uređaje za prepumpavanje kanalizacije, uređaje za pročišćavanje ili
neutralizaciju otpadnih voda i sl. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija.
Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su
motori crpki, motori ventilatora, plamenici kotlova, dizalice topline, rashladni sustavi, elektrogrijači
bojlera isl.
Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom.
Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava.
Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama.
Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. Kroz tehnološku shemu
očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. Elementi sheme su
simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka , vode , freona , glikola, mora i
sl.)
-
KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE
GRIJANJE
POTROŠNA TOPLA VODA
KLIMATIZACIJA
OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE
Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka.
Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane, a žaluzina svježeg zraka se zatvori. U slučaju nestanka
napajanja, žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom.
Regulacija temperature
Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu
prostora. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno
hladnjaka..
Zamrzavanje
U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje
nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati,
regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka, te javlja alarm.
Protok zraka
Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. Ako nema protoka zraka,
diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski
isključuje sustav iz rada.
Zaprljanost filtera
U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru .
STR: 52
2.
REGULACIJA
Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ , te
elementima u polju kao što su osjetnici temperature, termostati, motorni ventili , motorne zračne
žaluzine i sl.
Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode
centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . Naime, kod niže temperature vanjskog zraka
polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. Osjetnik na polaznom
vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada
regulacijako pojačalo, koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu, daje izlaz na motor ventila
da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu.
- ANALOGNA
Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne
vrijednosti ) . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama , a u zadnje vrijeme se sve više
koristi digitalna regulacija .
- DIGITALNA
Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne
te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.
3
SHEME PLOČA EMP
EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona, koja sadrži:
- razvodne ploče elektromotornog pogona
- napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona
Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki, ventilatora, žaluzina
isl.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici , bimetalni relei ) ,
potrebni relei , sklopke , signalne sijalice isl. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi
automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. Kada se
svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. U
takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo.
- ZAŠTITA MOTORA
- UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT”
- SHEME REGULACIJE
4.
DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV
DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu, regulaciju i upravljanje svim
tehničkim sustavima instalacija u objektu. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim
objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice, velike sportske dvorane, velke poslovne
zgrade, hoteli, kazališne zgrade , aerodromi i sl.
- PRIMJENA
Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad
tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline, pripreme potrošne tople
vode, klimatizacijom poslovnih prostora , kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom
ventilacije garaže preko detekcije CO , kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i
vatrodojavne centrale , upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže, mjerenjem utroška
hladne i tople vode , kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki
kontrolirati. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Svaka DDC
podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim
računalom.
Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom, na centralnom računalu
dobiti prikaz željenih veličina (statusi, alarmi, mjerenja i sl.), podešavati postavne vrijednosti
reguliranih veličina, te uključivati/isključivati sustave prema potrebi.
U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja, definiranjem lozinki formira se
nekoliko razina pristupa. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup, ograničen na prikaze
STR: 53
glavnih veličina, poput stanja instalacije, vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Na drugoj razini moguće je
dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. temperatura). Pristup nekoj
višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih
vrijednosti, ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd.
Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica.
Sve važne informacije o instalacijama, npr. prekoračenja graničnih vrijednosti, postojeći alarmi,
mjerenja temperatura, relativnih vlažnosti, statusi električnih motora, pumpi, ventilatora, stanja
otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl., mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na
printer.
Programski kontrolirana automatska regulacija
Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno
određena vremena. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i
podsistema. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za
specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi.
Ručni režim rada
Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada, iz centra je moguće pojedine
instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. To je osigurano pozivanjem potrebnih
adresa i unošenjem naredbi putem tastature
- KONSTRUKCIJA SUSTAVA
Sustav se sastoji od:
- centra, centralne jedinice
- DDC podstanica
- Opreme u polju
- Rarvoda , primarne i sekundarne mreže
- software
- CENTAR
Centralno računalo je PC koji se sastoji od :
- CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB,
- 32MB memorije,
- 3,5” floppy drive, 1.44MB,
- CD ROM drive,
- kolor monitor
- tastatura
- miš,
- printer
U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. Sadržaj
memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Računalo se montira tako da
omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju..
U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma.
DDC PODSTANICE
Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Svaka DDC
podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. Obično se sastoji od
regulatora i ulazno-izlaznih modula.
Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula
jednoznačno definiranih pomoću adresa. . Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa
putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije.
Unos, odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC
regulator. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija, tako što za
svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program , pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i
sinkronizirano.
STR: 54
- TIPOVI TOČAKA :
AI, AO, DI I DO
PODSTANICE
Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem
sljedećih vrsta signala:
1. Digitalni ulazi DI
- beznaponski kontakti (statusi, alarmi)
2. Analogni ulazi AI
- mjerenja (temperature, relativne vlažnosti, brzine strujanja zraka,
diferencijalni tlak,...)
3. Digitalni izlazi DO
- start/stop komande (npr. start/stop ventilatora, pumpi, otvaranje/zatvaranje
žaluzina,...)
4. Analogni izlazi AO
- regulacijske komande (ventili, regulacijske žaluzine,...)
5.Modul za brojanje impumlsa CO
- mjerenje utroška rashladne , toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne
odnosno tople vode sa vodomjera
- PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA
Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena )
po principu pitanje - odgovor, pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko
ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju, prikazuju na ekranu, pohranjuju u memoriji
i/ili ispisuju na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između
centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u
ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. Ovaj ring
se često zove i bus ili primarna mreža
Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.
-
OPREMA U POLJU
Oprema u polju su osjetnici , ventili, termostati , presostati, motori žaluzina i sl. elementi koji
se montiraju na sustavu. U to spadaju i kontakti sklopnika, relea, bimetala koji se nalaze u razvodnim
pločama EMP-a.
- SOFTWARE
Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava
jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u
instalacijama.
U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji, automatski je vidljiva signalizacija na
grafičkom prikazu, tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru.
Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano
je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. Za ulaz na određenu razinu djelovanja
operater treba znati lozinku za tu razinu.
Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC
podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim
posebnom jezikom, razvijenim i
prilagođenim za potrebe regulacije. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task), a iz jedne
podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih
taskova.
STR: 55
D. PROJEKTIRANJE
1
PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA
- STAMBENI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
telefonska instalacija
razvod TV signala
instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon )
instalacija detekcije CO u garažama
- POSLOVNI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija protuprovale
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
razvod TV signala
instalacija detekcije CO u garažama
instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici
- POGONI ZA PROIZVODNJU
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
- BOLNICE
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija bolničke signalizacije
instalacija kontrole ulaska
instalacija razvoda TV signala
instalacija signalizasije medicinskih plinova
instalacija pozivanja osoblja
instalacija zauzeća
instalacija el satova
instalacija protuprovale
- SPORTSKI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
STR: 56
instalacija sportskih semafora
instalacija el. satova
- JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL)
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija semafora za obavjesti
instalacija el. satova
instalacija protuprovale
instalacija TV zatvorenog kruga
5
FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehnički opis
Tlocrti s idejnim rasporedom opreme
Principjelne sheme
Troškovnici
-
GLAVNI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehnički opis
Tehnički proračuni
Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama
Sheme
Troškovnici glavnog projekta
- IZVEDBENI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehnički opis
Tehnički proračuni
Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima
Sheme
Detalji
Troškovnici idejnog projekta
6
SADRŽAJ PROJEKTA
-
7
POTREBNI DOKUMENTI
TEHNIČKI PODACI
TEHNIČKI OPISI
TEHNIČKI PRORAČUNI
NACRTI
SHEME
DETALJI
ISKAZ TROŠKOVA
KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU
- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL)
- IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD)
STR: 57
STR: 58