Kako napisati završni rad (i to dobar)? Igor Vlahović igor.vlahovic@rgn.hr Dobro proučite sve materijale koji se nalaze na mrežnim stranicama Fakulteta: http://www.rgn.unizg.hr/hr/studiji/preddiplomski/zavrsni-radovi/obavijesti Za dobar završni rad jedan od nužnih preduvjeta je uspostavljanje dobrog odnosa između studenta i mentora. Odnos s mentorom je često uvjetovan obostranim nedostatkom vremena – Vi kasnite s dogovorenim zadacima, imate i druge ispite (pa čak i život izvan fakulteta?), mentor ima druge studente, nastavu, znanstvene i stručne projekte. Pored toga vrlo često ne ide sve kao što je bilo očekivano i dogovoreno, tako da je važno smireno rješavati probleme ali i početi na vrijeme… Izbor mentora To ste uglavnom već obavili… Informirajte se kod starijih kolega: – kakva su iskustva studenata koji su imali završni rad? – koliko je sve to trajalo? – na što treba posebno paziti – neke preporuke? Izbor mentora (2) Mlađi mentori obično: – imaju više vremena za studente, – mentorstvo im je potrebno za napredovanje. Stariji mentori obično: – lakše svladavaju moguće prepreke, – imaju više mentorskog iskustva, – očekuju više samostalnosti od svojih studenata. Što student očekuje od mentora? – da bude dostupan za konzultacije i raspravu o napredovanju Vašeg rada – učestalost sastanaka može jako varirati, ali bi trebala biti prilagođena potrebama, – da omogući i olakša pristup opremi i literaturi, – da rad na vrijeme i na odgovarajući način ispravi, – da pomaže u komunikaciji s članovima povjerenstva. Što mentor očekuje od studenta? – da što samostalnije prikuplja i sređuje sve informacije potrebne za rad, – da inicira kontakte s mentorom i organizira sastanke, – da komunicira s drugim članovima povjerenstva, – da se trudi obaviti sve obveze na vrijeme, i – da pokušava razriješiti sve eventualne probleme u prvom redu razgovorom s mentorom. Koji su potencijalni problemi? – nedovoljno aktivan student, – ‘neuhvatljiv’ mentor, – nerealna ili neispunjena očekivanja s bilo koje strane, – osjećaj nedostatka odgovarajuće potpore i odgovora na rezultate rada, –nezadovoljstvo mentora kvalitetom rada ali bez odgovarajućih sugestija što i kako popraviti. Kako riješiti probleme? – ukoliko znate da je netko već imao nekih problema s Vašim mentorom pokušajte utvrditi u čemu je bio konkretan problem s vašim prethodnicima i nemojte to ponavljati ili izbjegavajte mogućnosti da se dovedete u takvu situaciju, – eventualan razgovor s mentorom o problemima koje imate svakako pokušajte obaviti što ranije, dok problem nije postao prevelik i teško rješiv i dok još imate dovoljno vremena za to... Najvažnije: pazite na ‘prolazno vrijeme’ i računajte da uvijek može iskrsnuti neki nepredviđeni problem za rješavanje kojeg trebate još malo vremena! Dva značenja izraza ‘što prije moguće’… Svrha završnog rada je da javno pokažete da ste sposobni obraditi određeno stručno pitanje i o tome izvijestiti na odgovarajući način, pisanim oblikom u završnom radu i usmeno na obrani. Prije početka pisanja završnog rada potrebno je prikupiti i proučiti literaturu, obaviti istraživanje, pozorno analizirati dobivene rezultate... Koncepcija rada Imate li sve potrebno? Prije nego što počnete s pisanjem dobro je provjeriti imate li sve potrebno na jednom mjestu. Pritom pored rezultata vašeg rada pomaže dobro organizirana baza članaka iz područja o kojem ćete pisati, a svakako još jednom morate provjeriti je li u međuvremenu objavljeno nešto novo... Velika pomoć – citatne baze, elektronički dostupni časopisi, Internet, knjižnica RGNF-a... ISI Web of Knowledge Elsevier ScienceDirect SpringerLink Sastojke ste prikupili... www.coolinarika.com Sad još trebamo dobar recept… Struktura rada Naslov Sažetak Uvod Metode Rezultati Rasprava Zaključak Zahvale Reference Dodaci O čemu se radi? Vrlo ukratko: što smo učinili? U čemu je bio problem? Kako smo problem riješili? Što smo utvrdili? Što to zapravo znači? Što je vrijedno zapamtiti? Tko nam je sve pomogao? Čije smo rezultate koristili? Što bi još bilo dobro znati? Struktura rada Prije svega... nešto o jeziku i stilu Jezik? Jasan, jednostavan, razumljiv. Osobito rezultati i zaključci moraju biti opisani jasno i sažeto, cjelovitim rečenicama i razumljivo. Koristite uobičajene izraze, nije potrebno pretjerivati sa sinonimima... Pazite na to da jasno prenesete što najvažnije želite reći. Pripazite da iste izraze koristite kroz cijeli rad. Struktura rada Prije svega... nešto o jeziku i stilu Nemojte koristiti kolokvijalne izraze (napr. rasjed ne ide prema sjeveru nego se pruža prema sjeveru, trijaske naslage ne dolaze južno od rijeke, one su već tamo…). Uglavnom koristite prošlo vrijeme – posao je već obavljen. U načelu je potrebno što više koristiti treće lice umjesto prvog, osobito u rezultatima (napr. umjesto ‘nakon toga sam označio uzorke’ recite ‘uzorci su označeni’). Pišite racionalno! Struktura rada Prije svega... nešto o jeziku i stilu Provjeru pravopisa (spelling checker) koristite redovito, ali čak niti to ne garantira potpunu točnost (stručni termini, pogrešna uporaba nekih riječi kao što su slijedeći umjesto sljedeći ili gornji trijas umjesto mlađi trijas i sl.), tako da ne može zamijeniti pozorno čitanje. Struktura rada Dodatna zrnca za razmišljanje – latinski nazivi fosila – mjerne jedinice – simboli – kratice – formalne i neformalne litostratigrafske jedinice – kronostratigrafija i geokronologija – promjene u nazivima stratigrafskih jedinica i fosila Struktura rada Još jedno ali vrlo važno zrnce za razmišljanje Plagijarizam – prikazivanje tuđih ideja, postupaka, rezultata ili riječi kao svojih. Kako izbjeći plagijarizam? Nije dovoljno nakon pozivanja na tuđi rezultat odnosno tekst samo staviti referencu (napr. Heinz et al. (2005), ovisno o načinu citiranja) nego tuđe rezultate treba navoditi prepričane vlastitim riječima a nikako ne od riječi do riječi! To znači da ako od riječi do riječi navodite nečiji dio teksta nije dovoljno na kraju navesti referencu, već je cijeli potpuno preuzeti dio potrebno staviti pod navodnike! Struktura rada Naslov Naslov daje najkraći odgovor na pitanje o čemu se u radi u vašem završnom radu. Mora sadržavati sve najvažnije riječi koje opisuju sadržaj rada. Iako mora biti zanimljiv ne smije obećavati ništa čega nema u radu! I da… naslov nije sažetak (pazite na dužinu)! Struktura rada Sažetak Sažetak daje vrlo kratak odgovor na pitanje o čemu se u vašem radu radi. Struktura rada Sažetak Temeljni odgovori sadržani u sažetku su: – problem koji ste istraživali (iz uvoda) – metode i način istraživanja (iz metoda) – glavni rezultati vašeg rada (iz rezultata) – ukratko vaše interpretacije i zaključak (iz rasprave) Dobar sažetak mora biti vrlo sadržajan, ali bez suvišnih riječi. Struktura rada Sažetak Sažetak ne smije sadržavati reference, skraćenice, pozive na slike, tablice i sl., ali mora biti sposoban stajati potpuno samostalno. U njemu nikako ne smije biti rečeno ništa čega nema u radu! Sažetak se piše tek na kraju, kad je rad gotov, kako bi sadržavao najvažnije informacije iz konačne verzije. Bitno je ne zaboraviti nakon naknadnih promjena (primjerice nakon ispravaka članova povjerenstva) osvježiti i sadržaj sažetka! Struktura rada Uvod Uvod rada odgovara na pitanje u čemu je bio problem, tj. koja je bila svrha vašeg rada. Uvod mora biti uravnotežen, niti predugačak niti prekratak. Smisao uvoda je da: – objasni kontekst rada diskutirajući relevantnu literaturu, – navede svrhu rada u obliku hipoteze, pitanja ili problema koji ste istraživali, – ukratko opiše pristup i, ako je moguće, potencijalni rezultat koji je bilo moguće očekivati prije istraživanja. Struktura rada Uvod Uvod bi se trebao postupno fokusirati sa šireg znanstvenog područja prema vašem radu. Važno je prikazati objektivan pregled dosadašnjih istraživanja, da se jasno vidi što se o istraživanom problemu zna (obično su za to korisni najkvalitetniji pregledni radovi o tom području). Pregled dosadašnjih istraživanja ne smije sadržavati opsežna objašnjenja pojedinih članaka, osobito ne radova o kojima ćete više govoriti u raspravi, kako bi se izbjeglo ponavljanje. Ako je potrebno pregled dosadašnjih istraživanja može biti izdvojen u zasebno potpoglavlje unutar uvoda ili ako je osobito važan i sadržajan u samostalno poglavlje. Pregled dosadašnjih istraživanja se piše po temama, a unutar njih kronološki od starijih prema mlađima. Struktura rada Metode Ovo poglavlje daje opis načina kako smo riješili problem. Tu se prikazuje vrlo jasan opis provedenog istraživanja, primjerice korištenih postupaka i opreme. Opis istraživanja mora omogućiti provjeru i ponavljanje istraživanja, odnosno garantirati vjerodostojnost rezultata iz kojih su proizašli zaključci rada. U opisu su nepotrebni detalji nevažni za rezultate, odnosno zaključke (napr. kojim programom ste crtali priloge ili kakav ste fotoaparat koristili). Struktura rada Rezultati Ovo poglavlje daje jasan pregled onoga što ste utvrdili svojim istraživanjem. Bitno je objektivno prikazati sve najvažnije rezultate bez interpretacije i to na jasan i logičan način. Pritom treba koristiti tekst i dodatne priloge (tablice i grafičke priloge) kako bi se prikazali svi bitni rezultati, uključujući i važne negativne rezultate. Važno je naći pravu mjeru: nikad ne možete prikazati sve rezultate, ali je bitno prikazati sve rezultate na temelju kojih se izvode zaključci. Ovdje svakako vrijedi da ‘slika govori više od tisuću riječi...’ Struktura rada Rezultati Višak značajnih rezultata možete prikazati u obliku priloga na kraju rada. Sve tablice moraju imati naslove, a sve slike potpise koji su dovoljno detaljni da budu samostalno razumljivi. Tablice i slike moraju biti poredane po redu po kojem se spominju u tekstu. Treba izbjegavati prikazivanje istih podataka u tablicama i na grafičkim prilozima – treba ocijeniti koji je način prikaza bolji. Struktura rada Rezultati Izbjegavajte u tekstu opisivati gotovo svaku brojku iz tablice ili svaki detalj s crteža – treba komentirati samo ključne elemente. U tekstu rada se morate pozvati na svaku tablicu ili grafički prilog (ili je očito da su ti prilozi suvišni), pri čemu u tekstu ne treba ponavljati ono što je napisano u potpisu priloga. Struktura rada Rasprava Rasprava objašnjava što vaši rezultati zapravo znače. Vaši se rezultati interpretiraju u svjetlu onoga što se prije znalo, odnosno objašnjava se što se promijenilo vašim istraživanjem – potrebno je objasniti kakav je odmak od situacije opisane u uvodu rada. U raspravi se nikako ne smiju uvoditi novi rezultati. Smiju se prikazati slike ili tablice koje dodatno pojašnjavaju diskusiju, ali ne s novim podacima koji već nisu prikazani u rezultatima! Struktura rada Zaključak U zaključku se obično taksativno navode samo najvažniji zaključci istraživanja prikazanog radom. U zaključku je potrebno paziti da se kraćenjem i naglašavanjem ne iskrive postignuti rezultati, a osobito da se ne iznose tvrdnje koje nisu jasno utemeljene na prikazanom istraživanju. U zaključku se ne smiju citirati nikakvi radovi niti spominjati grafički prilozi ili tablice! Struktura rada Reference U tekstu se navode autori i godina u kojoj je rad objavljen: “Ovakva su istraživanja napravili i drugi (Han, 2008; Niculescu & Chan, 2009; Han et al., 2011)…” “Tako je Park (1999) napisao da…” U popisu literature reference se navode po abecedi, a u slučaju više radova s istim prvim autorom prvo se navode jednoautorski, zatim dvoautorski (abecedno prema drugom autoru) pa višeautorski radovi, pri čemu se u sve tri kategorije redaju kronološki od starijih radova prema mlađim. U slučaju više radova istih autora iz iste godine dodaju se slova iza broja: Boyd, 2012a, b. Struktura rada Reference U popisu literature se navodi sva literatura kojom ste se služili. Vrlo je bitno reference pisati u skladu s uputstvima. Reference moraju biti potpune i ispravne: to znači da svi citati iz teksta moraju biti u popisu literature i sve reference moraju biti citirane u tekstu – to je naravno logično, ali se nakon par izmjena u zadnji čas i osobito dopuna nakon recenzija često poremete redoslijed i potpunost literaturnih navoda. Poredak referenci treba na kraju pozorno provjeriti, posebice ako se u radu citira više članaka jednog autora i iste godine. U popisu literature posebno odvojite nepublicirane radove (npr. izvješća, elaborate, studije). Struktura rada Prilozi Ako je potrebno uz rad se mogu dati i dodatni materijali za koje nije bilo mjesta u samom tekstu a bilo bi ih ipak dobro prikazati. To mogu, primjerice, biti tablice s detaljnim izračunima, veći broj grafičkih priloga, baze podataka ili video materijali na CDu i sl. Struktura rada Tablice Prevelike su tablice često potpuno besmislene. Tablica mora sadržavati samo onoliko podataka koliko je potrebno za objektivno i potpuno prikazivanje rezultata. Prevelik broj decimalnih mjesta ne znači da su podaci bolji... I da: u hrvatskom jeziku se koriste zarezi za decimalna mjesta! Naslov tablice mora biti smješten iznad tablice (jer se tablica čita od vrha). Naslov tablice mora biti dovoljno razumljiv da ona može stajati samostalno, tj. da nije nužno tražiti objašnjenja u tekstu. Opis tablice po potrebi mora sadržavati i odgovarajući tumač kratica i sl. Ako isti tumač vrijedi za više tablica u drugima je dovoljno navesti: “Za tumač vidi tablicu 1.” Struktura rada Grafički prilozi Grafički prilozi mogu biti jako lijep i koristan dio rada, ali ponekad mogu biti i njegov najslabiji dio. Svaki prilog mora imati jasne potpise i tumače (po potrebi zajedničke da se izbjegne ponavljanje), mora biti jednostavan i razumljiv, ali prije svega potreban. Grafički prilozi se načelno mogu podijeliti u dvije skupine: bitmape i vektorsku grafiku, pri čemu svakako treba koristiti isključivo strogo definirane formate (što je opisano u Uputstvima za autore). Struktura rada Grafički prilozi Bitmape su memorijski zahtjevne a veličina im ovisi o veličini priloga, rezoluciji i eventualnoj kompresiji. Prilog u boji ili sivim nijansama u konačnoj veličini mora imati rezoluciju od približno 300 dpi, a minimum za tisak je oko 250 dpi. Polutonske slike (tj. crno–bijele, bez sivih nijansi) zahtjevaju veće rezolucije, najmanje 600 dpi, a preporučljivo je i 1200 dpi. Struktura rada Struktura rada Grafički prilozi Za rad s bitmapama koriste se programi za obradu slike (najpoznatiji je Adobe Photoshop, koristi se i Corel PhotoPaint). Na konačnoj veličini slika mora imati rezoluciju od približno 300 dpi, a minimum je oko 250 dpi. Polutonske slike (tj. crno– bijele, bez sivih nijansi) zahtjevaju veće rezolucije, barem 600, a preporučljivo je i 1200 dpi. Bitmape se koriste u TIFF (nekomprimiranom) ili JPEG (komprimiranom) formatu. JPEG format je znatno racionalniji; ipak pri pripremi treba koristiti niže stupnjeve kompresije. Struktura rada Grafički prilozi Vektorska grafika se obično sprema u .eps ili .pdf formatu. Najčešće je korisno u te formate prebaciti i priloge izrađene u drugim aplikacijama, primjerice grafove iz Excela, crteže iz GIS programa, AutoCad-a i sl. Pri eksportu vektorske grafike u .eps ili .pdf formate obično je korisno tekstove konvertirati u krivulje, kako bi se primjerice izbjegli problemi s fontovima i dijakritičkim znakovima, iako je i taj problem u posljednje vrijeme sve manji. Struktura rada Struktura rada Grafički prilozi Za crtanje i obradu vektorske grafike koriste se programi za crtanje, na pr. CorelDraw, Macromedia FreeHand, Adobe Illustrator. Struktura rada Grafički prilozi Na kraju još nekoliko općenitih napomena o slikama... Pazite na kvalitetu skeniranja – pokušajte dobiti najbolju kvalitetu slike (rezolucije od najmanje 300 dpi). Sve vaše slike moraju biti nacrtane na sličan način. Potrebno je paziti na debljine crta: predebele crte će biti previše uočljive, jako tanke se mogu potpuno izgubiti u tisku. Veličina slova mora biti prilagođena konačnoj veličini slike. Ako na prilogu nema previše teksta preporučaju se tzv. sansserifni fontovi (poput Ariala ili Helvetice), ako teksta ima puno serifni fontovi (poput Timesa, Palatina ili Georgie). Ne, nije gotovo kad nam se čini da je gotovo… Ne, nije gotovo kad nam se čini da je gotovo... Kako provjeriti “gotov” završni rad? – pročitati rad kao da ga prvi puta vidite – vrlo pozorno provjeriti reference i pozive na slike i tablice – usporediti bilješke i konačan tekst – nedostaje li štogod? – pojasniti nejasne rečenice – izbaciti suvišna ponavljanja – dodati potrebna pojašnjenja – provjeriti mogu li tablice biti jasnije – provjeriti još jednom grafičke priloge (npr. vidi li se na njima točno sve što piše u tekstu) – na kraju vrlo pozorno pročitati sažetak. Je li sve najvažnije unutra? Je li se što naknadno promijenilo? – spelling checker je besplatan – iskoristite ga još jednom! – svakako provjerite je li u međuvremenu objavljen kakav novi važan članak i po potrebi dopunite tekst… Ne, nije gotovo kad nam se čini da je gotovo... Prijateljska ‘recenzija’? – svakako je dobro zamoliti nekoga ‘sa strane’ da sve pročita – to mogu biti čak i ljudi koji sa strukom nemaju nikakve veze… Uhhh... mentor Najbolje je s mentorom komentirati dio po dio rada, ali predati na čitanje više-manje gotov rad. Dobre mentorove ispravke su: – brze – pisane u dobroj vjeri, bez obzira na zaključak/ishod – detaljne i jasno predlažu što je sve potrebno učiniti – izuzetno korisne – i… no hard feelings… Ma nije vrag baš tako crn... Na posao... – pozorno pročitajte sve ispravke i sugestije – pogledajte što se može lako ispraviti – obično dosta toga – procijeniti veće zahtjeve – što je potrebno? – porazgovarajte s mentorom ako što nije jasno – sustavno provjerite cijeli tekst prema primjedbama – ispravite sve što je moguće – provjerite spominju li se ispravljeni dijelovi u sažetku ili zaključku? Važno ne zaboraviti – što prije dajte gotov rad na čitanje i članovima povjerenstva – pozorno ispravite rad prema njihovim sugestijama (ako je potrebno posavjetujte se s mentorom oko toga) Prezentacija – proučite Upute za izradu PowerPoint prezentacija – prezentacija mora biti razumljiva slušateljima (povjerenstvo zna detalje ali slušatelji ne) – uvod mora biti vrlo jasan i informativan, koristite atraktivne grafičke priloge – ne morate pokazati sve rezultate ili barem ne morate objašnjavati sve – što više koristite grafičke priloge umjesto teksta ali ukažite na najbitnije što treba zapaziti – zaključci se moraju temeljiti na izloženome i po mogućnosti najvažniji i najatraktivniji moraju biti na kraju – pazite na vrijeme i tempo izlaganja – predavanje držite podjednako povjerenstvu i publici, ali – na pitanja odgovarate povjerenstvu… Umjesto zaključka Završni rad svakako morate napisati... Zašto ga onda ne napisati dobro? Korisni linkovi How to Write a Paper (Mike Ashby): http://www-mech.eng.cam.ac.uk/mmd/ashby-paper-V6.pdf How-to: Elsevier journals: http://www.elsevier.com/wps/find/authorsview.authors/landing.main How-to: Springer journals: http://www.springer.com/authors?SGWID=0-111-0-0-0 On Being a Scientist: A Guide to Responsible Conduct in Research: http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=12192 The Unofficial Guide for Authors: From Research Design to Publication: http://wowter.net/2011/10/10/the-unofficial-guide-for-authors/ i naravno Upute za izradu završnog rada http://www.rgn.unizg.hr/hr/studiji/preddiplomski/zavrsni-radovi/obavijesti I na kraju, vjerovali ili ne: Pisanje zapravo može biti zabavno! HVALA!