VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU Stručni studij Bilinogojstva ZAVRŠNI RAD VOLUMEN SJETVENOG MJESTA KAO ČINITELJ KVALITETE PRESADNICA KUPUSA (Brassica oleracea L. var. capitata) Vatroslava Kozak Slavonski Brod, 2013. VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU Stručni studij Bilinogojstva ZAVRŠNI RAD VOLUMEN SJETVENOG MJESTA KAO ČINITELJ KVALITETE PRESADNICA KUPUSA (Brassica oleracea L. var. capitata) Kolegij: Agroekologija Vatroslava Kozak Matični broj: 198H Mentor: Božica Japundžić Palenkić, dipl. ing., v. predavač Slavonski Brod, 2013. Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa Podaci za bibliografsku karticu Ime i prezime: Vatroslava Kozak Mjesto i datum rođenja: Slavonski Brod, 01.08.1991. Naslov rada: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa (Brassica oleracea L. var. capitata) Broj stranica: 31 Broj slika: 15 Broj tablica: 0 Broj priloga: 0 Broj bibliografskih izvora: 21 Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU Postignut stručni naziv: Stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka bilinogojstva Mentor: Božica Japundžić Palenkić, dipl. ing., v. predavač Oznaka i redni broj rada: Datum obrane rada: Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada: Predsjednik povjerenstva: Nataša Romanjek Fajdetić, dipl. ing., predavač Mentor: Božica Japundžić Palenkić, dipl. ing., v. predavač Član povjerenstva: Branimir Vujčić, mag. ing. agr., predavač 2/13 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad ( umetnuti Zadatak završnog rada ) 3/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa IZJAVA Izjavljujem da sam završni rad napisala samostalno, koristeći se vlastitim znanjem, literaturom i istraživanjima provedenim na Veleučilištu u Slavonskom Brodu pod vodstvom mentorice Božice Japundžić Palenkić, dipl. ing., v. predavača, koja mi je pomogla pri pisanju rada savjetima i uputama te joj iskreno zahvaljujem. Veleučilište u Slavonskom Brodu mi je omogućilo izvođenje praktičnog dijela rada, te se želim zahvaliti prethodno navedenoj ustanovi. Hvala i svim profesorima, mojoj obitelji i prijateljima na podršci, u svim segmentima, koja mi je puno značila u dosadašnjem školovanju. Pristupnica: Vatroslava Kozak 4/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad VOLUMEN SJETVENOG MJESTA KAO ČINITELJ KVALITETE PRESADNICA KUPUSA (Brassica oleracea L. var. capitata) Sažetak Zbog mogućnosti kontroliranja proizvodnih uvjeta, proizvodnja presadnica povrća u zaštićenim prostorima sigurnija je od proizvodnje na otvorenom. Međutim, ovakav način proizvodnje iziskuje dodatne troškove koje proizvođači pokušavaju smanjiti. Jedan od načina uštede je proizvodnja što većeg broja presadnica u što manjem zaštićenom prostoru. To se najbolje postiže uporabom kontejnera s većim brojem sjetvenih mjesta što ujedno znači i manjim volumenom sjetvenog mjesta. Cilj rada bio je odrediti utjecaj različitih volumena sjetvenih mjesta odnosno supstrata (78 ml i 32 ml) na kvalitetu presadnica mjerenjem sljedećih pokazatelja: broja listova, duljine listova, visine presadnica i prosječne površine listova. Statistički vrlo značajna razlika (P≤0,01) dokazana je kod prosječne površine listova i visine presadnica, dok je između broja listova i duljine listova dokazana statistički značajna razlika (P≤0,05) u korist presadnica uzgojenih u kontejneru s manjim brojem sjetvenih mjesta odnosno većim volumenom sjetvenog mjesta. Ključne riječi: kupus (Brassica oleracea L. var. capitata), presadnica, volumen, kontejner. SEEDING VOLUME OF QUALITY AS A FACTOR OF TRANSPLANT CABBAGE (Brassica oleracea L. var. capitata) Summary Due to the possibility of controlling the production conditions, the production of vegetable transplants in greenhouses is safer than the production in the open. However, this method requires additional production costs that manufacturers are trying to reduce. One way of saving the production of a large number of transplants in which a small greenhouse. This is best achieved using a container with a large number of seeding which also means a smaller volume of seeding. The aim of this study was to determine the effect of different volumes and seeding of the substrate (78 ml and 32 ml) on the quality of seedlings the following indicators: the number of leaves, leaf length, seedling height and average leaf area. Statistically significant difference (P ≤ 0.01) was detected in the average leaf area of seedlings, while between the number of leaves and leaf length demonstrated a statistically significant difference (P ≤ 0.05) in favor of the seedlings grown in a container with a small number of seeding places or high volume of seeding. Key words: cabbage (Brassica oleracea L. var. capitata) transplants, volume, container. 5/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa SADRŽAJ 1 UVOD ...................................................................................................................................... 7 2 KUPUS .................................................................................................................................... 8 2.1 2.2 2.3 Općenito o kupusu .......................................................................................................... 8 Morfološka svojstva kupusa ........................................................................................... 8 Uvjeti uzgoja kupusa ...................................................................................................... 9 2.3.1 2.3.2 2.3.3 3 ZAŠTIĆENI PROSTORI .................................................................................................... 12 3.1 Plastenici ....................................................................................................................... 12 3.1.1 3.1.2 3.2 4 Tlo i plodored u uzgoju kupusa ..................................................................................... 9 Proizvodna područja, obrada tla i gnojidba za kupus .................................................. 10 Sjetva, sadnja i njega nasada kupusa ........................................................................... 11 Uvjeti u plasteniku ....................................................................................................... 13 Načini proizvodnje povrća u plastenicima ................................................................... 14 Staklenici ...................................................................................................................... 16 UZGOJ PRESADNICA ....................................................................................................... 18 4.1 4.2 Kontejnerski uzgoj presadnica ...................................................................................... 20 Vrste kontejnera ............................................................................................................ 20 5 MATERIJAL I METODE .................................................................................................. 25 6 REZULTATI I RASPRAVA............................................................................................... 26 7 ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 29 8 LITERATURA ..................................................................................................................... 30 6/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu 1 Završni rad UVOD U periodu od 2001. godine do 2005. godine ova povrćarska kultura se u svijetu uzgajala na površini od oko 3,1 milijun hektara što stavlja kupus na četvrto mjesto po površinama koje zauzima dok su ispred njega luk, lubenica i rajčica. Kina je zemlja koja nosi polovicu ukupnih svjetskih površina pod kupusom, a 2005. godine je taj broj prešao brojku od 1 500 000 hektara. Iza Kine su Indija i Rusija sa površinama većim od 100 000 ha, a iza njih sa značajnim površinama pod kupusom su SAD, Ukrajina i Indonezija. Takva je situacija i što se tiče prinosa [1, str. 8-15]. Kupus se u Hrvatskoj uzgaja na površini od oko 10 000 ha, ali je potrebno napomenuti kako je prinos svega 16 t/ha [2, str. 341]. U svijetu prinos ove kulture ide uzlaznom putanjom dok se u Hrvatskoj bilježi pad prinosa za onoliku vrijednost koliko u svijetu raste. Treba uvažiti činjenicu da se u statističkim podacima za proizvodnju kupusa u Hrvatskoj nalazi i proizvodnja kupusa u domaćinstvima gdje su prinosi niski, a namijenjeni su za potrošnju u istom, dok proizvođači koji proizvode kupus na znatno većim površinama imaju za cilj tržište, a time ostvaruju i veće prinose. Poražavajuća je činjenica da uz domaću proizvodnju koja zbog niza razloga nije dostatna, godišnje se U Hrvatsku uveze otprilike 1800 tona kupusa dok se izveze samo 450 tona [2, str. 15-16]. Presadnice kupusa mogu se proizvoditi u zaštićenim prostorima ili izravnom sjetvom u polju. Proizvodnja presadnica u zaštićenim prostorima je pouzdanija zbog mogućnosti kontroliranja proizvodnih uvjeta ali ujedno povećava troškove proizvodnje. Zbog toga u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj prevladava trend proizvodnje što većeg broja presadnica u što manjem prostoru kako bi se nadoknadili gubici zaštićenih prostora tijekom rata. To se postiže uporabom kontejnera s većim brojem sjetvenih mjesta odnosno manjim volumenom sjetvenog mjesta. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj volumena raspoloživog supstrata (sjetvenog mjesta) na kvalitetu presadnica kupusa (Brassica oleracea L. var. capitata) prikazanu kroz pokazatelje rasta s pretpostavkom da će volumen sjetvenog mjesta značajno utjecati na kvalitetu presadnice. 7/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 2 2.1 KUPUS Općenito o kupusu Kupus (Brassica oleracea L. var. capitata) (slika 2.1) je predstavnik porodice krstašica (Brassicaceae) i svrstava se u povrćarsku kulturu. Porijeklom je iz Sredozemlja. Prilagodljiva je kultura pa se uzgaja u cijelom svijetu u različitim kultivarima. Na kontinentu se uzgaja za jesensku berbu i preradu, a u dijelu Hrvatske gdje je klima nešto umjerenija, uzgaja se u proljeće. U ljudskoj prehrani kupus zauzima poseban značaj. Sadrži od 6 % do 10 % suhe tvari, zatim od 4 % do 12 % ugljikohidrata, od 1 % do 2 % bjelančevina te od 3 mg do 50 mg C vitamina koji je od velike važnosti za ljudski organizam posebno u hladnom dijelu godine [2,str. 341]. Slika 2.1 Kupus [3] 2.2 Morfološka svojstva kupusa Prema morfološkim karakteristikama kupus pripada u dvogodišnje zeljaste biljke. Ima dobro razvijen vretenast korijen čija se glavnina nalazi u oraničnom sloju. S obzirom da je dvogodišnja kultura, u prvoj godini vegetacije formira od kratkih internodija stabljiku, koja završava glavičastim pupom. Stabljika može biti pliće ili nešto dublje urasla u glavicu što ovisi o kojem se kultivaru radi. Razlikuje se nekoliko oblika glavice: plosnati, okrugli ili stožasti. Ovisno o priljubljenosti listova jednog o drugi, glavica može biti rahla ili zbijena. Površina vanjskih listova je glatka ili mjehurasta s voštanom prevlakom koja može biti jače ili slabije izražena. Vanjski i unutarnji listovi različite su boje što upućuje o kojoj se vrsti kupusa radi. Ako se radi o bijelom kupusu unutarnji listovi glavice su bijele do svijetlo-žute boje dok vanjski variraju u nijansama zelene boje. Kod crvenog kupusa unutrašnji listovi su crveno ljubičasti, a vanjski mogu biti bjelkasto-sivi do tamno ljubičasti. Stabljika se u drugoj godini vegetacije izdužuje do visine od 2 m te u donjem dijelu postane drvenasta. 8/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Na donjem dijelu stabljike nalaze se listovi koji imaju kraću peteljku dugu do 40 cm, a listovi pri vrhu su sjedećeg i lancetastog oblika te imaju izražene liske koje dijelom obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su tetramerni i skupljeni u izdužene rahle grozdove. Cvijet kupusa ima četiri lapa i četiri žute latice. Cvjetovi su dvospolni sa šest prašnika od kojih su četiri duža, a dva srasla sa nešto kraćim prašničkim nitima. Plodnica je dvogradna i u njoj se nalazi tučak sa više sjemenih zametaka. Plod kultura iz porodice Brassicaceae je komuška, a sve povrće iz navedene porodice je sitno, okruglo, smeđe zagasite boje. Apsolutna masa sjemenki iznosi od 2 g do 4 g. U jednom gramu može se izbrojiti od 250 do 450 sjemenki [1, str.19-20]. 2.3 Uvjeti uzgoja kupusa Kupus je kultura koja voli prohladnu i vlažnu klimu. Optimalna temperatura kada sjeme klija i niče za 3 do 4 dana je od 15 °C do 18 °C. Ukoliko je temperatura zraka viša od 25 °C i ako su dani popraćeni zemljišnom i zračnom sušom mogući su poremećaji u rastu i razvoju. Međutim, kupus u fazi rozete izdrži temperaturu i do – 8 °C. Ne traži previše svjetlosti, ali nije sklon ni sjenovitim područjima posebno dok je biljka mlada. Obavezno se treba navodnjavati jer je optimalna vlažnost oko 85 % poljskog vodnog kapaciteta tla za vodu. Kada je biljka u fazi formiranja glavice tada ima najveće potrebe za vodom [2, str. 342-343]. 2.3.1 Tlo i plodored u uzgoju kupusa Kupus dobro podnosi sve tipove tala koji imaju dobre vodozračne odnose i nesmetanu opskrbu biljaka vodom. Najbolje mu pogoduju aluvijalna, srednje teška, duboka tla bogata humusom. Teška tla koja su nepropusna za vodu i koja imaju malo organske tvari nisu pogodna za uzgoj kupusa. Kupus se najbolje uzgaja na tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 6,0 6,5). Ukoliko se radi o tlu niže pH vrijednosti takvo tlo je potrebno kalcizirati u suprotnom bi se mogle javiti bolesti korjenovog vrata. Kao dobre pretkulture za uzgoj kupusa mogu se preporučiti: uljana repica, postrna repa, koraba ili povrtne kupusnjače, grašak, grah, rajčica, krastavci i krumpir. Loše pretkulture koje treba izbjegavati su šećerna ili stočna repa, cikla, špinat kao i kulture iz iste botaničke porodice [1, str. 23]. 9/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 2.3.2 Proizvodna područja, obrada tla i gnojidba za kupus Kupus se u Hrvatskoj može uzgajati tijekom cijele godine jer za to postoje klimatski uvjeti (Slika 2.2). U kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje se kupus uzgaja na brežuljcima najuspješnija je proizvodnja sorata za ljetnu potrošnju. U priobalju se mogu uzgajati sorte namijenjene za kasnu jesensku, zimsku i ranoproljetnu potrošnju. Za ranu ljetnu i jesensku potrošnju kupus se uzgaja u nizinskim dijelovima kontinentalne Hrvatske. Tako uzgojeni kupus prerađuje se kiseljenjem ili se čuva u svježem stanju za potrošnju tijekom zimskih mjeseci, uskladišten na pravilan način. Kako bi se kupus uspješno proizvodio potrebno je obraditi tlo namijenjeno proizvodnji godinu dana prije uzgajanja. Tlo je potrebno plitko izorati, ako su pretkulture bile strne žitarice ili povrtne kulture koje napuštaju tlo kada i strne žitarice. Takav zahvat je potreban jer bi se u protivnom tlo moglo prekomjerno isušiti. U jesen na tlo, koje će biti u to vrijeme golo, navozi se stajski gnoj u količini od oko 40 t/ha zaorava na dubinu od 30 cm. Voda ostaje u brazdama tijekom zime. Za kultivare kupusa koji se presađuju u 6. ili 7. mjesecu poželjno je zemljište na kojem je iste godine bio uzgajan grašak, rani krumpir ili neka od strnih žitarica i na tim površinama preporučuje se zaorati potpuno zreli stajski gnoj u količini od 20 t/ha do 30 t/ha. Kako bi se spriječilo isušivanje tla namijenjenog za ranu proizvodnju potrebno ga je podrljati odmah nakon što se površinski sloj prosuši na vjetru. Prije presađivanja tlo je potrebno pognojiti mineralnim gnojivima. Ispravno je prije gnojidbe ispitati tlo, a to znači odrediti sadržaj osnovnih biljnih hranjiva, tip tla, pretkulturu i planirani prinos. Neka tla su prirodno plodna i na njima treba smanjiti količinu unesenog gnojiva. Isto tako, ako se radi o tlima niže plodnosti količinu gnojiva je potrebno povećati. Prije same sadnje tlo se površinski prorahli i poravna. Tvornički obrađena organska gnojiva koriste se na površinama gdje nije primijenjen stajski gnoj. To mogu biti Siforga ili Fertor u količini od 1,5 t/ha do 2,0 t/ha. Ako nije primijenjeno organsko gnojivo količinu mineralnih gnojiva potrebno je povećati za 20 %. Kada se biljke ukorijene (tijekom vegetacije) te pred početak formiranja glavica nužno je obaviti prihranu dušičnim gnojivima (KAN) i to međurednom kultivacijom. KAN se kod prve prihrane dodaje u količini od 200 kg/ha, a za drugu prihranu se dodaje u količini od 300 kg/ha [1, str. 24-27]. 10/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu 2.3.3 Završni rad Sjetva, sadnja i njega nasada kupusa Kupus se može uzgajati i iz presadnica i direktnom sjetvom. Najbolje ga je sijati u redove razmaka od 8 cm do 12 cm, a razmak između biljaka u redu treba biti oko 3 cm. Dubina sjetve ovisi o vlažnosti i kakvoći tla, a u prosjeku je to od 1cm do 2 cm. Sije se 500 sjemenki po četvornom metru od čega se može očekivati otprilike 350 biljčica po četvornom metru ovisno o kvaliteti sjemena. Zbog slabije klijavosti sortnog sjemena kupusa potrebno je posijati puno više sjemena nego kod hibridnog sjemena gdje svaka sjemenka daje mladu biljku. Kupus koji se uzgaja u obliku presadnica u negrijanom prostoru izložen je nižim temperaturama (jarovizacija). Mlađim presadnicama treba duže vrijeme kako bi prošle kroz fazu jarovizacije koja se odvija na temperaturi od 0 °C do 10 °C. Gustoća presađivanja ovisi o nekoliko elemenata, a to su: sorta, plodnost i vlažnost tla. Ako se kupus uzgaja na manjim površinama gdje se kupus ručno okopava razmak između redova je od 40 cm do 80 cm ovisno radi li se o ranoj, srednje ranoj ili kasnoj sorti. Razmak od biljke do biljke u redu može biti od 30 cm do 80 cm što zavisi koliko je sorta krupna. Na manjim parcelama kao što su obiteljska poljoprviredna gospodarstva kupus se sadi ručno. Bitno je napomenuti da presadnice kupusa idu u tlo do prvog lista, dakle vršni pup mora ostati iznad razine tla. Tada se presadnice odmah moraju zalijevati kako bi ostvarile povoljan kontakt sa tlom. Za uzgoj na jednom hektaru (na otvorenom) preporuča se sklop biljaka od 50 000 do 65 000. Kod kasno jesenske proizvodnje preporuča se nešto manji sklop biljaka na jednom hektaru i to od 25 000 do 30 000. Kada se radi o tolikom broju biljaka olakšava se sadnja strojevima kada se odmah po presadnji biljke i zalijevaju. Kupus je potrebno redovito okopavati jer se time omogućava razvoj korijena biljčice što je jedan od bitnih faktora vezan za prinos. Kultura je koja zahtjeva dobru opskrbu vodom pa se mora navodnjavati 6 do 10 puta tijekom vegetacije, a posebno u vrijeme formiranja glavice. Prihrana se dodaje od 2 do 3 puta [2, str. 344-346]. Slika 2.2 Nasad kupusa [4] 11/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 3 ZAŠTIĆENI PROSTORI Zaštićeni prostori u poljoprivredi se dijele na staklenike i plastenike. Prilikom podizanja zaštićenih prostora treba obratiti pozornost na dostupnost električne energije, plina, vode, telekomunikacija, ceste i slično jer svako podizanje ovakvih objekata uključuje financijska i ostala ulaganja te s obzirom na to treba pripaziti na sve uvjete potrebne za uspješnu proizvodnju već pri samom planiranju. Ono na što svakako treba pripaziti jesu i udaljenost od onečišćivača, konfiguracija terena, nagnutost, položaj, razina podzemne vode, zaštita od vjetra i pristupačnost vode [5, str. 11]. 3.1 Plastenici Ovaj zaštićeni prostor može biti u višegodišnjoj ili trajnoj uporabi i svojim je oblikom, veličinom i opremom u potpunosti prilagođen uzgoju povrtlarskih i cvjećarskih kultura. U plasteniku je omogućeno stvaranje i kontroliranje klimatskih, hranidbenih i ostalih uvjeta koji su potrebni za rast i razvoj svake kulture. Oni omogućuju uzgoj i berbu kvalitetnog povrća i cvijeća tijekom cijele godine, što je velika prednost od uzgoja na polju. Plastenici osiguravaju nekoliko puta veći prinos te time predstavljaju najintenzivniji oblik proizvodnje. Euro-Brod d.o.o. plastenici (Slika 3.1) iz Slavonskog Broda su konstruirali i proizveli prvi domaći tip plastenika, a koji je bio rezultat stvarnih potreba velikog broja domaćih proizvođača cvijeća i povrća. Plastenik tip EP-960 jednobrodni je platenik širine je 9,60 m koji ima ravne bočne stranice i slobodnu radnu visinu veću od 5 m. Opremljen je s jednostrukom folijom, dvostranim bočnim prozrakama te dvokrilnim kliznim vratima koja se nalaze na prednjoj čeonoj strani. Sustavi za prozračivanje se otvaraju od dna prema vrhu i njima se upravlja ručnim reduktorima. Slika 3.1 Plastenik [6] 12/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Plastenik se u slučaju potrebe dodatno oprema s dvostrukom folijom, sustavom za napuhavanje i tlačnom sklopkom za kontrolu pritiska u zračnom sloju, a osim toga moguća je i ugradnja dodatnih vrata te jednokrilnih čeonih otvora za prirodno provjetravanje unutrašnjosti plastenika i mogućnost ugradnje krovne ventilacije. Tanke čelićne galvanizirane cijevi promjera 60 i 32 mm čine nosivu konstrukciju plastenika, dok se pomoćna konstrukcija, za osiguranje i prihvat bočnih prozraka, izrađuje iz cijevi promjera 19 mm. Razmak lukova iznosi 2 m što je jednako kod svih tipova jednobrodnih plastenika, bez obzira na izvedbu konstrukcije. Novije izvedbe ovog tipa plastenika su vrlo slične početnom modelu dok su uočljive razlike u visini i širini, a ako je iskazana potreba za višebrodnim plastenikom postoji mogućnost prilagodbe [5 str. 13]. 3.1.1 Uvjeti u plasteniku Temperatura je jedan od najvažnijih elemenata mikroklime u zaštićenom prostoru. Da bi se izbjegle oscilacije temperatura i kako bi se biljkama u svakom trenutku mogli osigurati optimalni uvjeti, nužno je u plastenike postaviti sustav za zagrijavanje. Oprema za zagrijavanje plastenika danas predstavlja obvezatni dio, bez obzira na veličinu plastenika i tehnologiju uzgoja koja će pri tome biti primijenjena. Najjednostavniji sustavi su lako prenosivi uređaji za proizvodnju toplog zraka, a još uvijek imaju vrlo široku primjenu u plasteničkoj proizvodnji. To su samostalne jedinice sa dimovodnim cijevima za odvodnju plinova izgaranja. Za pogon ovih jedinica koriste se lož ulje, prirodni ili tekući naftni plin. Ovi su uređaji obično obješeni na nosivu cijevnu konstrukciju i to uvijek u gornjoj zoni plastenika. Uz njih se vrlo često ugrađuju dodatni recirkulacioni ventilatori unatoč tome što većina tih uređaja osigurava kvalitetnu distribuciju toplog zraka. Tijekom ljetnih mjeseci ti se ventilatori koriste za dodatno provjetravanje unutrašnjosti plastenika [5, str. 25]. Pri uzgoju kultura u zaštićenim prostorima posebnu pozornost treba obratiti na intenzitet i kakvoću svjetlosti te određenu duljina dana, koji ovise o trajanju sunčanog dana, geografskom položaju, položaju plastenika, dobu godine, dobu dana, vrsti folije, debljini konstrukcije i ostalim elementima. Biljke dijelimo na biljke dugog i biljke kratkog dana ovisno o duljini dnevne svjetlosti koja je biljci potrebna te time određujemo mogućnost uzgajanja pojedinih kultura na pojedinim geografskim položajima. Sunce je prirodni izvor svjetla. Potrebna količina sunčevih zraka mora padati pod kutom od 90 ° pri čemu će osvijetljenost plastenika biti optimalna, dok će se sunčeve zrake koje padaju pod drugim kutom reflektirati se izvan plastenika. 13/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa Fotosintetska aktivna radijacija (FAR) je za biljke najznačajniji vidljivi dio spektra pri kojoj se normalno odvija fotosinteza. Asimilacijske lampe se koriste ako se javi nedostatak prirodnog izvora svijetlosti [5, str. 26]. Različite kulture koje se uzgajaju u zaštićenom prostoru zahtjevaju prilagođenu opremu za navodnjavanje. Klasična proizvodnja koristi jednostavne cijevne razvode sa posebno perforiranim cijevima. Razmak cijevi se postavlja s obzirom na nasad biljaka u plasteniku. Ovakav sustav može imati dvostruku svrhu ako se ugrade i posebni dozatori koji će služiti za prihranu. Ukoliko je riječ o presadnicama koje se proizvode na radnim stolovima takva proizvodnja zahtjeva složeniji sustav navodnjavanja kao što su samohodni uređaji s podesivim programom i takav jedan sustav obično ima višenamjensku ulogu kao što je i sustav za prihranu i zaštitu biljčica. Postoji više sustava i načina navodnjavanja, a dobar primjer je fleksibilni sustav koji omogućuje spuštanje i dizanje rotacijskih rasprskivača koji se tako prilagođavaju kulturi koja se navodnjava. Za takav sustav tlo treba biti ravno kako bi se spriječilo zabarenje a time i pojavu bolesti [5, str. 27]. U zaštićenim prostorima treba pratiti vlažnost zraka koja ovisi od apsolutne vlažnosti zraka i temperature, a utječe na procese biljaka kao što su intenzitet transpiracije, fotosinteze, oplodnje i pojavu bolesti. Najveća vlaga zraka je u rano jutro, a najmanja oko 14 h. Dodatno se orošavaju biljke koje imaju potrebu za visokom relativnom vlažnošću zraka, dok prostor biljka koje ne podnose visoku relativnu vlažnost zraka treba nakon zalijevanja provjetriti. Sadržaj ugljikova dioksida u iznosu od 0,1 % do 0,2 % doprinosi povećanju prinosa, ranozrelosti, većoj kvaliteti, smanjenju gljivičnih oboljenja i bržem zakorijenjivanju. Ovaj plin se kontrolira provjetravanjem, a ako je potrebno poveća se unošenjem posebnim uređajima te gnojidbom organskim gnojivima. Provjetravanje doprinosi boljem sastavu zraka [5, str. 28]. 3.1.2 Načini proizvodnje povrća u plastenicima Uzgoj u tlu, uzgoj u supstratu te uzgoj bez tla su različiti načini uzgoja u plastenicima koji pružaju biljci različitu kvalitetu i uvjete rasta i razvoja. Prije podizanja plastenika, potrebno je obaviti detaljnu kemijsku analizu tla i postaviti drenažu ako se planira uzgoj u tlu jer je ona neophodna pri ovom načinu uzgoja. To je sustav plastičnih cijevi položenih ispod površine tla na dubini od 70 do 120 cm i razmaku od 300 do 600 cm. Koliki će biti razmak i dubina ovisi o svojstvima tla. 14/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Povrće uzgajano u tlu u plasteniku u odnosu na povrće uzgajano u tlu na otvorenom, usvaja 2 – 3 puta više hraniva, jer je tlo u plasteniku obogaćeno organskim tvarima, dodanim supstratima i hranivima te ima dobar vodozračni odnos i odgovarajući pH. Uzgoj u tlu može se vršiti na cijeloj površini, u gredicama i na stolovima što ovisi o veličini plastenika i uzgajanoj vrsti. Mješavine crnog treseta, bijelog treseta i strugotine kokosa obogaćene hranivima i dodacima poput perlita, ilovastih granula, kamene vune i kompostirane kore drveta su supstrati, a karakterizira ih dobar vodozračni odnos, optimalan pH, sterilnost, veličina pora, različita struktura i još mnogo toga. Supstrat odabiremo ovisno o vrsti i stadiju razvoja biljke. Specijalizirani supstrati su prilagođeni potrebama točno određenih vrsta biljaka. U uzgoju povrća i cvijeća u Slavoniji i Baranji vrlo su traženi supstrati Klasmann, Terrabrill, Florabella i Stender. Proizvodnja povrća i cvijeća odvija se i u supstratu od kokosovog vlakna. Uzgoj bez tla je najmoderniji način uzgoja jer osigurava veću, kvalitetniju i kontroliranu proizvodnju, smanjenu upotrebu pesticida, zaštitu okoliša i proizvodnju zdravog povrća. Temelji se na uzgoju biljaka u čvrstoj i tekućoj sredini te u aerosolu, a može biti sa ili bez supstrata čija je jedina funkcija učvršćivanje korijenovog sustava. Uzgoj bez tla se danas dijeli na: hidropon, aeropon i tehniku hranjivog filma. Tehnika uzgoja biljaka u vodi kojoj su dodana sva potrebna hraniva naziva se hidropon (Slika 3.2). Način uzgoja biljaka u kojem je korijen biljke stalno ili samo privremeno uronjen u sustav cijevi u kojem se nalazi aerosol (zasićena magla bogata hranivima) je aeroponski uzgoj. Kod tehnike hranjivog filma korijen je pričvršćen za plastični kanal na čijem je dnu porozni materijal koji omogućuje slobodan razvoj korijena, kroz sustav kanala neprestano protječe tanki film hranjive otopine [5, str. 29-31]. Slika 3.2 Hidroponski uzgoj biljaka [7] 15/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 3.2 Staklenici Staklenici (Slika 3.3) su zaštićeni prostori čiji je pokrovni sastav od stakla debljine 4 mm, a koriste za hortikulturnu proizvodnju, u istraživačke svrhe i za izložbe u botaničkim vrtovima. Staklo je materijal koji najbolje propušta svijetlost i čuva toplinu, ali je i skupa investicija zbog koje treba obratiti posebnu pozornost mjestu na kojem će objekt biti podignut. Slika 3.3 Staklenik u Engleskoj iz 1815. godine [10] Za podizanje staklenika potrebna je građevinska dozvola. Betonski temelji su nosači za noseće stupove i krovnu armaturu koja je načinjena od pocinčanih metalnih profila. Širina staklenika kreće se od 6, 8 i 12 m, a visina do krova rešetke od 3,70 m do 7 m. Današnji staklenici se proizvode u raznim dimenzijama i izvedbama, a svi dijelovi staklenika mogu biti pocinčani, što osigurava dugi životni vijek staklenika. Kao ispunu za staklenike koristi se komorni polikarbonat ili posebno staklo koje štititi povrće od negativnog djelovanja UV zračenja i od padanja nečistoća iz zagađenog zraka. Staklo se pravi na određenu debljinu kako bi štitilo povrće od tuče i nije ga potrebno zasjenjivati. Postoji i mogućnost ugradnje stakla u konstrukciju bez potrebe dodavanja staklarskog kita i pričvršćuje se pomoću gumenog brtvljenja. 16/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Prozori staklenika za provjetravanje mogu biti dodatno opremljeni automatskim otvaračima i današnji staklenici imaju i dodatnu opremu kao što su: bočni prozori, druga široka dvokrilna vrata koja osiguravaju dodatno provjetravanje i komforan ulaz za unošenje i iznošenje ako je to potrebno. U staklenicima (Slika 3.4) postoji i sustav za ventilaciju koji se postavlja na krovnom dijelu, a može biti i bočna. Svi staklenici trebaju imati sustav grijanja, a ako nisu opremljeni ovim sustavom uvelike može pomoći visoko drveće, koje služi kao vjetrobran, postavljeno sa sjeverne ili sjeverozapadne strane staklenika. Ako je potrebno smanjiti dnevnu svjetlost mogu se koristiti posebna sjenila koja služe zaštiti biljke u najtoplijem dijelu dana, a reguliraju se automatskim ili poluautomatskim sustavom ili se u ljetnom razdoblju stakla obojaju ili šatiraju. Pri jesenskim kišama, a do pojave jesenskih mrazeva boje će se isprati, a ekološki su prihvatljive [5, str. 37-44, 8,9]. Slika 3.4 Staklenik [9] 17/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 4 UZGOJ PRESADNICA Sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova nazivaju se presadnice. Presadnice povrća proizvode se na otvorenom ili u zaštićenim prostorima što ovisi o roku i načinu uzgoja. Njihova sadnja se obavlja također na otvorenom ili u zaštićene prostore. Ako se uzgaja povrće putem presadnica, treba znati kako se na taj način troši više ljudskog rada nego izravnom sjetvom sjemena, ali uzgoj određenih povrćarskih kultura iz presadnica ima više drugih prednosti što u konačnici pojeftinjuje proizvodnju. U uzgoju presadnica više se sjemena iskoristi jer su povoljniji uvjeti klijanja i nicanja biljaka što ima veliko značenje kod upotrebe skupljeg, hibridnog sjemena. Korištenje presadnica povrća omogućuje raniju proizvodnju na otvorenom, a time se poboljšava godišnja izmjena kultura i veće iskorištenje proizvodnih površina. Osim toga, pri uzgoju presadnica moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, a odvajanje slabije razvijenih, te upravo zbog toga usjevi povrća iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost, a naravno i daju veće prinose. Zbog smanjenog broja kultivacija i aplikacija pesticida u uzgoju povrća iz presadnica manje je gaženje tla, a manji su i troškovi rada strojeva. Ovakav način proizvodnje biljaka omogućuje jeftiniju kontrolu korova, bolesti i štetnika. Tehnologije uzgoja presadnica mogu se podijeliti u dvije skupine: uzgoj presadnica "golog" korijena i tehnologija uzgoja presadnica s grudom supstrata oko korijena. Presadnice golog korijena uzgajaju se na otvorenom i u zaštićenim prostorima, a u ovu skupinu spadaju sve tehnologije uzgoja presadnica povrća u kojima se proizvedene presadnice za sadnju "čupaju" iz tla ili nekog drugog supstrata, dok pritom sitniji dijelovi korijena ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji presadnica. Presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko njihova korijena. Znatno je smanjen utrošak rada, a veća je ujednačenost presadnica, olakšana je berba, a manje se radne snage troši i za sortiranje i pakiranje povrća. Tehnologije uzgoja presadnica s grudom supstrata omogućuju i bolje iskorištenje sjemena, te osiguravaju točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno berbe usjeva i nema zastoja u rastu. Transportiraju se i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva. Gruda sprječava isušivanje korijena, od početka prijevoza do trenutka sadnje. Visoko je ukorjenjivanje posađenih presadnica u novu sredinu. Uz veću kvalitetu, to osigurava veći prinos, a zbog bržeg ukorjenjivanja u posađeno tlo, ranija je berba. Kada su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se određeni broj dana skladištiti čuvajući ih do trenutka sadnje. 18/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Presadnice s grudom supstrata uzgajaju se u različitim tipovima zaštićenih prostora. To zahtijeva dodatne investicije za odgovarajući proizvodni prostor i prateće objekte, ali i opremu za transport presadnica. Postoji više tehnologija uzgoja presadnica povrća s grudom supstrata ovisno o opremi za proizvodnju i sadnju presadnica. Najznačajniji je uzgoj presadnica u: prešanim blokovima, papirnatim lončićima i kontejnerima [11, str. 91-98]. Za kupus je karakterističan uzgoj iz presadnica (slika 4,1), iako se može uzgajati i izravnom sjetvom. Ako se kupus uzgaja za ranu proizvodnju tada se proizvodi u zaštićenim prostorima kao što su klijališta, tuneli, plastenici ili staklenici. Na gredicama se uzgaja za kasnu jesensku i zimsku proizvodnju. Presadnice idu na tlo koje je prethodno pognojeno i umjereno navlaženo. Gnoji se svakih deset kvadratnih metara s pola kilograma kompleksnog umjetnog gnojiva NPK u formulaciji 15:15:15. Kupus se sije otprilike 6 tjedana prije planiranog roka presađivanja što znači za rani uzgoj početkom ožujka, a za jesensku i zimsku proizvodnju u svibnju i u prvoj polovici lipnja. Kako bi se dobile kvalitetnije presadnice, kupus je potrebno sijati u redove razmaka 10 cm s razmakom od sjemenke do sjemenke, u redu, oko 2,5 cm na dubinu od 1,5 cm do 2 cm. Na četvorni metar ide od 2 g do 3 g sjemena što znači oko 250 kvalitetnih presadnica. Sjetva se uglavnom obavlja ručno no postoje i precizne sijačice koje su izumljene upravo za ovakve sjetve. Posebnu pozornost treba obratiti na uvjete u uzgojnom prostoru i redovito ga prozračivati te zalijevati biljčice. Kako bi se spriječila bolest polijeganja presadnica treba koristiti sjeme koje je tretirano i klijališnu zemlju raskužiti nekim od predviđenih fungicida [1, str. 56-57]. Slika 4.1 Presadnice kupusa [12] 19/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 4.1 Kontejnerski uzgoj presadnica Uzgoj u kontejnerima je učinkovitiji i ovakav proces proizvodnje presadnica je moguće potpuno mehanizirati korištenjem strojeva koji pune supstrat u kontejnere, siju po jednu sjemenku u svako sjetveno mjesto, prekrivaju sjeme vermikulitom i vlaže supstrat. Kontejneri se nakon sjetve premještaju u komore za naklijavanje gdje sjeme vrlo brzo proklije, a nakon toga se uzgoj nastavlja u zaštićenim prostorima. Presadnice u kontejnerima će biti ujednačene jer imaju pravilan i jednak vegetacijski prostor. Supstrati za uzgoj presadnica trebaju imati dobre vodozračne odnose, visoku vododržnost i sadržaj hranjivih tvari, trebaju biti sterilizirani i ne sadržavati uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova. Ovakav uzgoj podrazumjeva presađivanje s grudom supstrata oko korijena čime se izbjegava stres prilikom prelaska na poljske uvjete i nastavlja se kontinuiran rast biljaka. Prednosti ovakvog uzgaja su i mogućnost presađivanja na tlo koje nije optimalno vlažno te mogućnost presađivanja u bilo koje doba dana. Ovako uzgojen kupus dospijeva nešto ranije za berbu i daje veće prinose. Ovo je dobar način uzgoja kod proizvodnje hibrida gdje je izraženo dobivanje kvalitetne biljčice baš iz svakog posijanog sjemena jer je hibridno sjeme skupo [1, str. 58 -59, 11, str. 101-103]. 4.2 Vrste kontejnera Za uzgoj presadnica povrća koriste se kontejneri od polistirena (stiropora) i od plastike. Standardnih su veličina uglavnom dužine 50 cm i širine 33 cm, tako da ih se na četvorni metar može postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti veći broj godina. Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posloženi za iduću godinu zauzimaju manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji oštećenjima, a uskladištene ih ne oštećuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lakše se oštećuju, teže dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od glodavaca. Za uzgoj presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri različitog volumena supstrata za ukorjenjivanje. Za kupusnjače se najčešće koriste sa 209 sjetvenih mjesta, salate 160, paprike i rajčice namijenjene uzgoju na otvorenom 104, a za zaštićene prostore sa 60 sjetvenih mjesta dok se dinje, lubenice i krastavci najčešće uzgajaju u kontejnerima sa 40 sjetvenih mjesta. Ako se presadnice uzgajaju za naknadno pikiranje koriste se kontejneri s većim brojem sjetvenih mjesta. Takav način omogućava početni uzgoj presadnica na znatno manjem prostoru za što se koristi znatno manje energije za naklijavanje i za nicanje. Nakon potpune razvijenosti kotiledonskih listova mlade se biljčice presađuju u kontejnere s manjim brojem sjetvenih mjesta. 20/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Za uzgoj presadnica kupusa najčešće se koriste kontejneri od stiropora ili plastike dužine 50 cm i širine 33 cm s 200 sjetvenih mjesta volumena 30 ml. Na četvorni metar stane 6 kontejnera. Nešto prije samog presađivanja zaštićene prostore u kojima se uzgajaju presadnice je potrebno dobro izračiti i držati ih otvorene kako bi se biljčice prilagodile vanjskim uvjetima. U zaštićenim prostorima potrebno je održavati temperaturni režim od 15 °C do 20 °C uz već spomenuto redovito prozračivanje i zalijevanje biljaka [1, str. 60-61]. Pregled kontejnera za uzgoj presadnica dostupnih na tržištu: Za lubenice, dinje i krastavce stiroporni kontejner sa 24 sadna mjesta Dimenzije: 537 x 328 x 65 mm Dimenzije otvora: Ø 72 / 54 x 60 mm Volumen otvora: 182 ml Slika 4.2 Plitice stiropor 24 sadna mjesta [13] Za lubenice, dinje, krastavac i rajčicu stiroporni kontejner sa 40 sadnih mjesta Dimenzije: 530 x 310 x 60 mm Dimenzije otvora: Ø 53 / 33 x 55 mm Volumen otvora: 78 ml Slika 4.3 Plitice stiropor sa 40 sadnih mjesta [13] 21/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa Za rajčicu i papriku stiroporni kontejner sa 60 sadnih mjesta Dimenzije: 532 x 323 x 60 mm Dimenzije otvora: Ø 46,4 / 23,4 x 55 mm Volumen otvora: 52 ml Slika 4.4 Plitice stiropor sa 60 sadnih mjesta [13] Za papriku , kupus, cvjetaču stiroporni kontejner sa 84 sadna mjesta Dimenzije: 530,3 x 322,6 x 55 mm Dimenzije otvora: Ø 38,5 / 27 x 50 mm Volumen otvora: 44 ml Slika 4.5 Plitice stiropor 84 sadna mjesta [13] Za kupus, cvjetaču, salatu stiroporni kontejner sa 104 sadna mjesta Dimenzije: 523,6 x 314,5 x 60 mm Dimenzije otvora: Ø 33 / 23 x 50 mm Volumen otvora: 32 ml Slika 4.6 Plitice stiropor 104 sadna mjesta [13] 22/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Za salatu stiroporni kontejner sa 160 sadnih mjesta Dimenzije: 522 x 324 x 50 mm Dimenzije otvora: Ø 27,4 / 21 x 45,5 mm Volumen otvora: 23 ml Slika 4.7 Plitice stiropor 160 sadna mjesta [13] Za salatu stiroporni kontejner sa 209 sadnih mjesta Dimenzije: 515,5 x 303 x 60 mm Dimenzije otvora: Ø22,8 x 22,8 x 55 mm Volumen otvora: 21 ml Slika 4.8 Plitice stiropor 209 sadna mjesta [13] 23/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa Plitice - PVC za proizvodnju sadnica povrća i cvijeća: Plitice Plitice Plitice Plitice Plitice Plitice Plitice Plitice PVC broj sadnih mjesta: 24 PVC broj sadnih mjesta: 40 PVC broj sadnih mjesta: 60 PVC broj sadnih mjesta: 84 PVC broj sadnih mjesta: 104 PVC broj sadnih mjesta: 160 PVC broj sadnih mjesta: 209 PVC broj sadnih mjesta: 254 Slika 4.9 plastični kontejner sa 12 sjetvenih mjesta [13] 24/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu 5 Završni rad MATERIJAL I METODE Presadnica kupusa sorte Ditmar proizvedene su u negrijanom plasteniku Veleučilišta u Slavonskom Brodu sjetvom (10.4.2013. godine) u polistirenske (stiroporne) kontejnere različitih dimenzija otvora sa 40 i 104 sjetvena mjesta pri čemu su razvijale korijenov sustav u raspoloživom volumenu 78 ml i 32 ml (Tablica 1). Tablica 1. Dimenzije polistirenskih kontejnera korištenih za sjetvu i uzgoj presadnica kupusa Dimenzije Površina (cm2) Otvori Volumen sjetvenog mjesta cm2/presadnica 40 sjetvenih mjesta 530x310x60 mm 1643 Ф 55/33x55 mm 78 ml 41,07 104 sjetvena mjesta 523,6x314,5x60 mm 1646,7 Ф33/23x50 mm 32 ml 51,46 Biljke su nikle 10 dana nakon sjetve, a razvijene presadnice stare 30 dana prenesene su isti dan u laboratorij kako bi se obavila analiza pokazatelja rasta. Analizirano je po 40 presadnica ovisno o vrsti kontejnera u kojem su se razvijale. Mjereni pokazatelji rasta su obuhvaćali: visinu presadnice do vrha lista (cm), broj listova, duljinu listova (cm) te lisnu površinu po biljci. Površina listova svake pojedine presadnice je određena tako da su listovi odvojeni s biljke, zatim je površina lista prenesena na papir A4 formata iscrtavanjem rubova lista grafitnom olovkom. Ucrtani listovi su izrezani i izvagani, pa je iz odnosa mase i površine cijelog papira i mase izrezanih dijelova papira izračunata površina listova svake presadnice. Rezultati ispitivanja statistički su obrađeni PC aplikacijama StatSoft Statistica i Excell za utvrđivanje analize varijance (ANOVA). 25/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 6 REZULTATI I RASPRAVA Povrće se u Hrvatskoj proizvodi na oko 135 000 hektara, što je 9,3 % ukupne obradive površine [2, str. 3-11, 376-382]. Oko 70 % povrća proizvodi na obiteljskim gospodarstvima, a od toga samo 3 % u zaštićenim prostorima. Jedan od razloga je što obnova i razvoj poljoprivredne proizvodnje nakon ratom uništenih staklenika i plastenika ide usporeno [14] . Sve navedeno upućuje na to da u Hrvatskoj nema dovoljno zaštićenih prostora i da je potrebno maksimalno iskoristiti postojeće. Općenito je trend među komercijalnim proizvođačima presadnica usmjeren prema kontejnerima sa više sjetvenih mjesta što ujedno znači i manji volumen po sjetvenom mjestu. Na taj način raste broj proizvedenih biljka i istovremeno se smanjuje potreba za proizvodnim prostorom [15]. Na ovaj način također se smanjuju troškovi razmnožavanja po biljci budući da su troškovi proizvodnje direktno povezani sa veličinom i tipom kontejnera [16,17,18]. Veličina sjetvenog mjesta određuje i volumen supstrata koji je biljci na raspolaganju tijekom rasta i razvoja što može utjecati na kvalitetu presadnica. Filković i sur. (2009.) navode da su najpogodniji pokazatelji rasta visina presadnice, te površina i broj listova [18]. Visina presadnica kupusa mjerena do vrha biljke razlikovala se ovisno o tipu kontejnera odnosno veličini sjetvenog mjesta. Biljke razvijane u kontejneru s otvorima volumena 78 ml imale su prosječnu visinu 12,95 cm, dok je u volumenu supstrata 32 ml izmjerena prosječna visina iznosila 9,69 cm (Slika 6.1). 12,95 A 14,00 9,69 B visina (cm) 12,00 10,00 8,00 6,00 4,00 2,00 0,00 42 mjesta 32 ml volumen sjetvenih mjesta Slika 6.1 Visina presadnica kupusa u ovisnosti o volumenu sjetvenog mjesta 26/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad Statističkom obradom podataka dobivena je vrlo značajna razlika (P≤0,01). Rezultate slične ovima iznose Filković i sur. (2009.) pri ispitivanju utjecaja volumena sjetvenog mjesta na kvalitetu presadnica paprike (Capsicum annum L.) gdje je volumen sjetvenog mjesta statistički značajno utjecao na visinu presadnice [18]. Također su Topić i sur. (2006.) utvrdili da korištenje kontejnera većeg volumena sjetvenog mjesta daje više presadnice pinije (Pinus pinea L.) [19] . Određivanjem broja listova po presadnici uočeno je da volumen sjetvenog mjesta odnosno broj sjetvenih mjesta ima važnu ulogu. Naime, presadnice razvijane u kontejneru s 40 sjetvenih mjesta i 78 ml volumena supstrata imale su 6,13, a presadnice razvijane u kontejneru sa 104 sjetvena mjesta i 32 ml volumena supstrata imale su 5,17 listova (Slika 6.2). prosječan broj listova 6,13 a 6,20 6,00 5,80 5,60 5,40 5,20 5,00 4,80 4,60 5,17 a 42 mjesta 32 ml volumen sjetvenih mjesta Slika 6.2 Prosječan broj listova presadnica kupusa u ovisnosti o volumenu sjetvenog mjesta Povećanje broja listova kod presadnice razvijane u kontejneru volumena 78 ml statistički je značajno (P≤0,05) u odnosu na kontejner s većim brojem manjih sjetvenih mjesta. Da je povećanje ukupne biomase biljke, a time i broja listova ovisno o volumenu raspoloživog supstrata za uzgoj presadnice i da se s njim povećava utvrdili su Csizinszky i Schuster (1993.), Ne Smith i Duval (1998.), Topić i sur. (2006.), i Filković i sur. (2009.) [20, 21, 19,18]. Analiza presadnica na osnovu duljine listova pokazuje da je taj mjereni parametar veći kod presadnica uzgajanih u kontejneru s većim volumenom i manjim brojem sjetvenih mjesta i iznosi 14,39 cm, a u kontejneru s većim brojem sjetvenih mjesta 10,82 cm (Slika 6.3). 27/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa duljina listova (cm) 14,39 a 16,00 14,00 12,00 10,00 8,00 6,00 4,00 2,00 0,00 10,82 b 42 mjesta 32 ml volumen sjetvenih mjesta Slika 6.3 Duljina listova presadnica kupusa u ovisnosti o volumenu sjetvenog mjesta Obradom podataka utvrđena je statistički značajna razlika (P≤0,05) u duljini listova između dva tipa kontejnera. Ovi rezultati, koji su u skladu s brojnim istraživanjima (Ne Smith i Duval, 1998., Filković i sur., 2009.), govore da povećanje volumena supstrata, vjerojatno zbog boljeg razvoja korijena značajno utječe na duljinu listova [21, 18]. Prosječna površina svih listova po jednoj presadnici uzgojenoj u kontejneru s većim volumenom bila je značajno veća (36,08 cm2 ) u odnosu na površinu listova mjerenu kod presadnica uzgojenih u manjem volumenu (13,91 cm2), Slika 6.4. 36,08 A površina listova (cm2) 40,00 35,00 30,00 13,91 B 25,00 20,00 15,00 10,00 5,00 0,00 42 mjesta 32 ml volumen sjetvenih mjesta Slika 6.4 Ukupna površina listova (cm2) presadnica kupusa u ovisnosti o volumenu sjetvenog mjesta Statistički vrlo značajna razlika (P≤0,01) s aspekta volumena sjetvenog mjesta zabilježena je kod presadnica koje su se razvijale u većem volumenu. Učinak veličine kontejnera i restrikcije korijenovog sustava na porast lista zabilježen je pri ispitivanju kupusa (Csizinszky i Schuster,1993.) gdje je utvrđeno da se opadanjem volumena korijena smanjuje lisna površina [20]. Za očekivati je da će presadnice uzgojene u kontejneru s većim volumenom sjetvenog mjesta dati i veći prinos kupusa kao što su dobili Marsh i Paul, 1988. godine [17]. 28/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad ZAKLJUČAK 7 Na temelju provedenih biometričkih mjerenja može se zaključiti sljedeće: - volumen sjetvenog mjesta značajno je utjecao na pokazatelje rasta - visina presadnica kupusa je bila veća kod većeg volumena sjetvenog mjesta - broj listova, prosječna duljina i površina listova po biljci također se povećavala s povećanjem volumena sjetvenog mjesta, 78 ml odnosno 32 ml 29/31 Vatroslava Kozak: Volumen sjetvenog mjesta kao činitelj kvalitete presadnica kupusa 8 LITERATURA [1] Matotan, Z. (2008.): Zeljasto povrće, Neron d.o.o, Bjelovar [2] Parađiković, N. (2009.): Opće i specijalno povrćarstvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek [3] http://internetdoktor.blogspot.com/2010/09/kupus-dijeta.html (24. kolovoz 2013.) [4] http://poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=17008 (24. kolovoz 2013.) [5] Parađiković, N. : Zaštićeni prostori-plastenici i staklenici, http://www.obz.hr/hr/pdf/poljoprivredni_info_pult/2010/Za%C5%A1ti%C4%87eni%20 prostori-plastenici%20i%20staklenici.pdf ( 23. kolovoz 2013.) [6] http://euro-brod.hr/plastenici-i-staklenici/ (24. kolovoz 2013.) [7] http://www.ss-gospodarska-ck.skole.hr/ucenicka_zadruga/hidroponski_uzgoj_biljaka (24. kolovoz 2013.) [8] http://hr.wikipedia.org/wiki/Staklenik (24. kolovoz 2013.) [9] http://pseno.hr/staklenici-i-plastenici/staklenici/ (24. kolovoz 2013.) [10] http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Belton_Garden.gif (24. kolovoz 2013.) [11] Lešić, R., Borošić, J., Buturac, I., Herak-Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D. (2004.): Povrćarstvo, Zrinski d.d, Čakovec [12] http://www.shutterstock.com/pic-129346844/stock-photo-small-green-cabbage-plantagriculture-concept.html (24. kolovoz 2013.) [13] http://pseno.hr/staklenici-i-plastenici/plastenici-izrada/plitice-stiropor-pvc-lonci/ (25. kolovoz 2013.) [14] http://www.mps.hr/pdf/publikacije/Op_program_razvoja_povrcarstva.pdf (25. kolovoz 2013.) [15] Vavrina, C.S., Olsen, S., Cornell, J.A. (1995.): An introduction to the production of containerized vegetable transplants, Univ. of Florida, Gainesville, Coop. Ext. Serv., Bul.302. [16] Dufault, R.J., Waters, Jr. (1985.): Container size influences broccoli and cauliflower transplant growth but not yield, HortScience 20:682-684 [17] Marsh, D.B., Paul, K.B. (1988.): Influence of container type and cell size on cabbage transplant development and field performance. HortScience 23:310-311 [18] Filković, M., Lončarić, Z., Teklić, T., Popović, B., Karalić, K., Vukobratović, M., Kerovec, D. (2009): Volumen sjetvenog mjesta kontejnera i starost presadnica paprike: I. Utjecaj na kvalitetu presadnica, 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture, 434 – 438. 30/31 Veleučilište u Slavonskom Brodu Završni rad [19] Topić, V., Đurđević, Z., Butorac, L., Jelić, G. (2006.): Utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj sadnica pinije (Pinus pinea L.) u rasadniku, Rad. Šumar. Inst. Izvanredni broj 9:149 – 158, Jastrebarsko. [20] Csizinszky, A.A., Schuster, D.J. (1993.): Impact of Insecticide Schedule, N and K Rates, and transplant Container Size on Cabbage Yield, HortScience 28(4):299-302 [21] NeSmith, D.S., Duval, J.R. (1998.): The effect of container size. HortTechnology, 8(4):495 – 498 31/31