Kraj neolitika i počeci Starog vijeka Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši. No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4] Nastanak pisma označuje i početak starog vijeka. Velike civilizacije starog vijeka Mezopotamija Piramide u drevnoj Mezopotamiji Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između 4000. pr. Kr. i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi. U Mezopotamiji je izumljen i kotač, jedan od najvažnijih izuma u povijesti. Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s Arabijom i Indijom. Prva mezopotamska civilizacija bili su Sumerani koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. U njima su vladali kraljevi kao predstavnici božanstva - takav oblik vladavine naziva se teokracija. Oko 2300. pr. Kr. u Sumer dolazi kralj Sargon Veliki i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati Akad. 150 godina kasnije njegovo carstvo osvajaju iranski narodi. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u Anatoliji se osniva Hetitsko Carstvo, a zatim Babilonsko Carstvo. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni Hamurabijev zakonik, kojega je dao uklesati kralj Hamurabi osobno. 1350. pr. Kr. uspostavljena je Asirija, a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava Asirsko Carstvo. Carstvo pada 612., a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj Nabukadnezar II. i poveo mnoge Židove u ropstvo. Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - Ahemenidsko Perzijsko Carstvo. Feničani i Židovi Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko 3000. pr. Kr. došli su iz svoje pradomovine oko Crvenog mora i postali veliki ribari i trgovci. Najveći fenički gradovi bili su Tir, Sidon, Arad i najstariji od svih, Biblos. Osnivali su kolonije diljem Sredozemnog mora, puno prije Grka i Rimljana. Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je Abraham koji je s obitelji otišao u Kanaan. Židovi su prvi u povijesti koji su uveli monoteizam – vjerovanje u jednoga Boga koji se zove Jahve. To će vjerovanje imati i druga, srodna religija kršćanstvo. Oko 1050. pr. Kr. Izrael su napali Filistejci, neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od Samuela da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je Šaul koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na Davida i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca. Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio David, a njega je naslijedio sin Salomon. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo[12], a 586. pr. Kr. većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II. Stara Kina Stara Kina bila je jedna od najvećih azijskih civilizacija u starom vijeku. Neki od najvažnijih izuma u povijesti nastali su u njoj: kompas, papir, barut... Prvi Kinezi živjeli su uz rijeke Hoangho i Jangce. Glavna djelatnost bila im je poljoprivreda.[14] Kina je bila organizirana kao monarhija. U početku je njome vladala dinastija Shang, između 1520. pr. Kr. i 1027. pr. Kr.. Vjerovalo se da su vladari dinastije Shang polubožanstva, sinovi raja, zaduženi za dobre odnose između neba i zemlje. Nakon njihova pada na vlast je došla dinastija Chou. Oko 400. pr. Kr. srušena je središnja vlast i brojna su mala kraljevstva ratovala. Kinu je ujedinila dinastija Qin nakon koje je bilo još mnogo različitih kraljevskih dinastija. Stara Indija Prva civilizacija u Indiji stvorena je oko 2500. pr. Kr. uz obalu rijeke Ind (današnji Pakistan). U to doba uzgajalo se kukuruz i pamuk, a postojalo je i pismo kojim su se služili. Najveći gradovi su bili Harappa i Mohenjo Daro. Oko 1600. pr. Kr. to područje osvojili su Arijci koji su uveli klasno društvo - kaste - a o tome, njihovom načinu života i religiji govore spisi Vede. Kao i Kina u to doba, Indija je proizvela mnoge važne izume. Neki od njih su: vaga, ravnalo, šah, pamuk, brojke... Perzija Osnivač Ahemenidske dinastije bio je Ahemen, koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad 559. pr. Kr. na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.Sljedeći veliki kralj je Darije I. Veliki, koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin Kserkso I. Veliki, koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.[18] Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je Artakserkso III., koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama. Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je Darije III., kojeg je Aleksandar Veliki porazio 331. pr. Kr. i osvojio Perziju.[18][19] Darija III. je ubio plemić Bes, satrap Baktrije. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Stari Egipat Jedna od tri najveće civilizacije starog vijeka, Egipat je poznavao pismo još prije samog početka starog vijeka, oko 4000. pr. Kr.U početku su postojali Gornji Egipat i Donji Egipat. Oko 3100. pr. Kr. faraon Narmer ih ujedinjuje i osniva Staro egipatsko kraljevstvo.[20] To je bio vrhunac Egipta, u kojem su se gradile piramide. Oko 2040. pr. Kr. osniva se Srednje egipatsko kraljevstvo, a oko 1540. pr. Kr. i Novo egipatsko kraljevstvo. Tijekom 15. stoljeća pr. Kr. stari Egipat je na vrhuncu slave u doba faraona Amenofisa III.. 1152. pr. Kr. umire Ramzes III., posljednji veliki faraon, i započinje pad starog Egipta. Osvajaju ga prvo Asirci, zatim Perzijanci i na kraju Aleksandar Veliki, nakon čega postaje provincija (pokrajina) Rimskog Carstva. Egipatski staleži su bili tako složeni da se to zvalo "piramida egipatskog društva". Na vrhu države bio je faraon, koji je imao apsolutnu i neograničenu moć. Stari Egipćani smatrali su da je faraon sin boga sunca Ra. On je također i vojskovođa i glavni sudac. Nakon faraona dolaze dvorski službenici, plemići i svećenici kao drugi najviši stalež. Vojnici su činili treći stalež, a nakon njih su bili pisari, koji su popisivali urod s Nila. Trgovci i obrtnici bili su ispod njih, a na samom dnu seljaci i robovi. Stara Grčka Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila Ahejci i Dorani. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, Kreti, koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila Mikena, grad na poluotoku Peloponezu koju su osnovali Ahejci. 900. pr. Kr. Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi polis, grad-državu, koju su nazvali Sparta. Drugi važni polis bila je Atena. Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i Vijeće staraca, vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina, a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim aristokratska republika, nakon što su aristokrati (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod ("Demos") je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva demokracija u povijesti. Karta koja pokazuje grčko-perzijske ratove, bitke i napade u doba Darija I. i Kserksa (490. pr. Kr. 480. pr. Kr.) Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su 490. pr. Kr. napali Grčku, ali su izgubili u bitci kod Maratona. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja Leonidu i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. 449. pr. Kr. sklopili su Kalijin mir.[18] Nakon tih ratova u Grčkoj se istaknuo Periklo, koji je nametnuo bogatašima velike poreze i novac koristio za uređenje grada i razvoj umjetnosti. To se naziva "Zlatno doba Atene". Osigurao je sigurnost i poštedu od ratova te gradio veličanstvena djela.[27] Međutim, nakon Periklove smrti moć Grčke opada i 335. pr. Kr. Aleksandar Veliki osvaja Grčku, a četiri godina kasnije i Perziju.[19] Stari Rim Podrobniji članak o temama: Stari Rim, Rimsko Carstvo Oktavijan August, prvi car Rimskog Carstva Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća Romul i Rem godine 753. pr. Kr..[28] Otada pa sve do 500. pr. Kr. Rim je bio kraljevina; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, Lucije Tarkvinije Oholi i uspostavljena je Rimska republika.[29] Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko Kartage započeli su Punski ratovi, koji su trajali od 264. pr. Kr. do 146. pr. Kr.. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.[30] Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je Gaj Julije Cezar doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine 27. pr. Kr. osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio Oktavijan August.[28] Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva Car Klaudije osvojio je Veliku Britaniju, a zadnji iz dinastije Julijevaca bio je Neron. 69. godine na vlast dolazi car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem Trajanom - prostiralo se od Škotske do Mezopotamije i uključivalo sjevernu Afriku.[31] Važan car je bio i Konstantin Veliki koji je uredio državu i zaustavio progone kršćana. Godine 395. car Teodozije u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. 476. pada Zapadno Rimsko Carstvo čime i službeno završava stari vijek.[32] Kultura Umjetnost, znanost i tehnologija starog vijeka Podrobniji članak o temama: Umjetnost starog vijeka, Povijest znanosti, Tehnologija starog vijeka Artemidin hram u Efezu, jedno od sedam svjetskih čuda i prekrasna građevina iz Stare Grčke U starom vijeku se po prvi put razvila i umjetnost. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike piramide, što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen cement. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: šport, sud, dramu, fiziku, i antičku vrstu alarma.[33][34] Religija Zoroastrizam Podrobniji članak o temi: Zoroastrizam Zaratustra, navodni prorok i osnivač zoroastrizma U Perziji je glavna religija bila zoroastrizam. Za razliku od dosadašnjih poganskih religija koje su imale tisuće bogova, zoroastrizam je pripovijedao o dva boga; bogu dobra i bogu zla. Perzijski svećenici su ponekad smatrali da je bog zla zapravo samo zli duh, zbog čega neki smatraju da je zoroastrizam monoteistička religija, ali nije. Zoroastrizam također ima neke zajedničke elemente s današnjim monoteističkim religijama.[35] Zoroastrizam je osnovao prorok Zaratustra. Njegova religija nestaje tek u 7. stoljeću kad nastaje nova - islam.[36] Religija starog Egipta Podrobniji članak o temi: Egipatska mitologija Ra, bog sunca i glavni bog starih Egipćana Stari Egipćani vjerovali su u mnogo bogova i u zagrobni život. Početkom starog vijeka bogovi su imali životinjska obilježja, a kasnije su neki poprimili i ljudska. Faraon Amenofis IV. je pokušao uvesti monoteizam, ali neuspješno.[37] Neki od najpoznatijih bogova jesu: Ra, bog sunca; Nun, bog mora; Geb, bog zemlje; Shu, bog vjetra; Tefnut, božica vode; Nut, božica neba; Tut, bog pisara i mudrosti; Oziris, bog podzemlja; Set, bog pustinje i kaosa; Neftis, božica grobnica i noći; Izida, božica plodnosti i ljubavi; Horus, bog rata i neba; Anubis, bog balzamiranja i mrtvaca...[38] Religija stare Grčke Podrobniji članak o temi: Grčka mitologija Zeus, bog gromova i munja, vladar Olimpa i svih bogova Stari Grci također su bili politeisti. Vjerovali su u zagrobni život u podzemlju. Prema grčkoj mitologiji, većina bogova živi na planini Olimp. Vrhovni bog je Zeus, kralj neba i zemlje, gospodar groma, munja, oblaka, vjetra i kiša, najmudriji od svih bogova. Otac je mnogih junaka kao što su Perzej ili Heraklo.[39] Ostali važni bogovi jesu: Hera, Zeusova žena, zaštitnica braka i obitelji; Apolon, Zeusov sin, bog sunca i svjetlosti; Atena, Zeusova kći, božica rata, znanja i mudrosti; Artemida, božica mjeseca, lova i zvijeri; Ares, sin Zeusa i Here, bog rata; Afrodita, Zeusova kći, božica ljubavi, ljepote i plodnosti; Hefest, sin Zeusa i Here, bog vatre; Posejdon, Zeusov brat, gospodar mora i voda; Had, Zeusov brat, bog podzemlja...[40] Religija starog Rima Podrobniji članak o temi: Rimska mitologija Jupiter, glavni rimski bog, vladar munja i gromova (Rimski Zeus) Stari Rimljani su isto bili politeisti. Međutim, za razliku od ostalih civilizacija tog doba, oni nisu stvorili svoju mitologiju, nego su preuzeli grčku i preimenovali imena bogova. Tako je Zeus postao Jupiter, Hera je Junona, Atena je Minerva, Ares je Mars, Posejdon je Neptun, Had je Pluton...[41] Ipak, postoji nekoliko elemenata koji su postojali samo u rimskoj mitologiji. Stari su Rimljani vjerovali u bića koja su nazivali Lari, zaštitnici kuće i zemljišta, čiji su se kipovi držali u atriju.[42] Mani su bili duše pokojnika kojima su Rimljani prinosili žrtve, a Penati su bili slični Larima, duhovi kuće i ognjišta. Također, valja napomenuti da svećenici nisu bili stalež kao u starom Egiptu, nego su bili obični građani koji su se posvetili služenju bogovima. Židovstvo Podrobniji članak o temi: Židovstvo Židovstvo je bila religija koja se razvila još početkom starog vijeka, zapravo početkom povijesti, i koja se jako preklapa s jednom drugom religijom, kršćanstvom. Oko 2000. pr. Kr. počela je seoba u Kanaan pod vodstvom Abrahama. Židovi su vjerovali u jednog jedinog Boga, Jahvu. Židovi su upali u egipatsko ropstvo u doba faraona Ramzesa II., ali ih je izbavio Mojsije uz Božju pomoć. Faraon je krenuo za njim, ali je poražen i Židovi su bili slobodni.[43] Židovi su kasnije ponovno upali u ropstvo, ovaj put babilonsko. Danas ima oko 15 milijuna Židova, ponajviše u Izraelu. Kršćanstvo Podrobniji članak o temi: Kršćanstvo Isus Krist, sin Božji, Spasitelj svijeta i širitelj dobre vijesti o Božjem milosrđu, ljubavi i dobroti Početkom 1. stoljeća poslije Krista stvorila se nova religija - kršćanstvo. Prelaskom u novo stoljeće rođen je Isus Krist, sin Božji. U ono okrutno doba Isus je propovijedao ljubav, milosrđe, dobrotu prema bližnjem, nesebičnost i skromnost, za razliku od židova koji su se strogo držali pravila i nisu marili za narod. Isus je bio razapet na križu zbog toga od strane svojih židovskih neprijatelja, ali je uskrsnuo i uzašao na nebo.[44] Njegovi apostoli su dalje širili kršćanstvo, te se proširilo do Rima. Isprva su neki carevi progonili kršćanstvo, ali je Konstantin I. Veliki ozakonio kršćanstvo koje je kasnije postalo i glavna državna religija. Kršćanstvo je kroz povijest imalo veliki utjecaj, a ima ga i danas, kad je u svijetu preko 2,7 milijardi kršćana. Zanimljivosti Stari vijek je najdulje od 4 razdoblja moderne povijesti - trajalo je čak 3976 godina. Iako su stari Indijci izumili brojeve, nisu izumili nulu - nju su dodali Arapi nakon čega se brojevni sustav proširio u Europu. Karta koja prikazuje Mezopotamiju i dvije glavne rijeke: Eufrat i Tigris - zbog toga se Mezopotamija i zove Zemlja između dvije rijeke Mezopotamija se na starom perzijskom jeziku kaže Miyanrudan, što znači "Zemlja između dvije rijeke". Rimsko Carstvo je jedina europska civilizacija koja je opstala u Starom vijeku nakon rođenja Isusa Krista. Vladar koji je najdulje vladao u starom vijeku (a i u povijesti) bio je egipatski faraon Pepi II.. On je vladao 94 godina - na tron je došao kao dječak od 6 godina i umro kad je napunio 100. Iako se smatralo da je rimski car Neron zapalio Rim da bi svirao na njemu, to nije istina, nego običan mit. Također je mit da je Neron bio loš umjetnik - povjesničari kažu da su čak i njegovi neprijatelji poštivali njegovu umjetnost. Stari Rimljani imali su boginju kanalizacije, boga zahoda i boga izmeta. U starom Rimu su osobe krivog nosa bile smatrane prirodnim vođama. Prvi rimski car koji se oženio muškarcem bio je Neron, koji je sklopio dva istospolna braka - sa svojim robom i s nekim dječakom. Stari Rimljani su za pranje rublja i izbjeljivanje zuba koristili urin. U starom Egiptu je bio osuđen na smrt onaj koji bi ubio mačku. Egipatske piramide nisu gradili robovi nego plaćeni majstori. Nar, antičko voće, u Perziji voće bogova Znanstvenici su nazvali neke planete prema imenima rimskih bogova. U starom Egiptu dogodio se prvi štrajk radnika. Stari Grci nisu jeli grah jer su smatrali da sadržava duše mrtvih. U staroj Perziji nar je bio smatran voćem za bogove. Čaj je otkriven u staroj Kini, a otkrio ga je car Shen-Nong. Car Shen-Nong otkriva čaj Hijeroglifi zapravo nisu izum starih Egipćana, nego su ih u Egipat donijeli osvajači iz zapadne Azije. Također, oni ne sadrže nikakve kletve ili čarolije, nego samo opisuju važne povijesne događaje. Stari Egipat je bila jedna od rijetkih civilizacija gdje su žene bile financijski neovisne. Mogle su sklapati ugovore, poslovati, a s muževima su redovito sklapale predbračne ugovore te su imale garanciju za odštetu ako bi ih muževi poželjeli ostaviti. Egipat je bila prva civilizacija koja je ikad sklopila mirovni ugovor. To se dogodilo nakon bitke kod Kadeša 1296. pr. Kr. gdje su ratovali protiv Hetitskog Carstva. Izvori