Uploaded by giyavi5501

Priručnik za grijanje, Energetika marketing, Zagreb, 2005

advertisement
'I
II
II
II
l'
II
PRIRUČNI
ZA ORIJA E
II
ji
ll'
I
I,
,I
I
[
I
f
I
ENEReETIKA MARKETING
Zegreh, fujan 2005.
-
- --
-
ENERGETIKA MARKETING d.o.o,
Sokoiska25, 10 000 Zagreb
tel: 01/377 1256, faks: 01/377 24 29
e-mail: ege@ege.hr
www.ege.hr
Nakladnik:
Autor i koordinator:
Boris LABUDOVIĆ, dipl. ing.
Suradnici:
mr. sc. Zvonko PAIĆ, dipl. ing.
Robert VUK, dipl. ing.
Glavni urednik:
Tehnički
urednik:
Računalni
prijelom:
Odnosi s javnošću:
Marketing:
Voditeljica Data-centra:
Tajnica projekta:
Dizajn i grafičko uređenje:
Branko ILJAŠ, dipl. ing.
Zoran PAJNIĆ, dipl. ing.
Marko LOVROVIĆ
Antonia HOHNJEC, dipl. nov.
JelenaPRiŠLIN, oec.
Zvjezdana ŠUŠNIĆ
Snježana JAKOVINA, dipl. oec.
ENERGETIKA MARKETING, Zagreb
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
UDK
628.8(035}
697(035}
LABUDOVIĆ, Boris
Priručnik za grijanje / <autor i
koordinator Boris Labudović ; suradnici
Zvonko Paić, Robert Vuk>. - Zagreb:
Energetika marketing, 2005.
ISBN 953-6759-25-X
I. Grijanje -- Priručnik
450922178
ISBN 953-6759-25-X
Tisak:
KRATIS d.o.o., Sveta Nedelja
'~'\.,
J~
"----- - -
UMJESTO UVODA
Mjeseci priprema, razrade, prikupljanja potrebnih podataka,
prelistavanja nebrojene domaće i strane stručne literature, normi i
propisa, mnogobrojni sati pred računalom ... I konačno - novo djelo
je tu.
Tema novog djela je grijanje, jedna od temeljnih čovjekovih potreba.
Naravno, pristup temi je gotovo jednak kao u dosadašnjem
uspješnom nizu priručničkih izdanja koje ENERGETIKA MARKETING
sustavno objavljuje proteklih godina (a neki od tih priručnika doživjeli
su već dva izdanja). Ponovno se radi o priručniku namijenjenom
svima koji sa sustavima grijanja na bilo koji način dolaze u vezu u
svakodnevnom radu: projektantima i inženjerima, instalaterima i
serviseri ma, trgovcima opremom, ali i onima koji se sa zanimljivim
i dinamičnim područjem tehnike grijanja tek upoznaju.
Slijedeći koncepciju dosadašnjih izdanja i ovaj se put u prvih
nekoliko poglavlja donose brojni korisni podaci u obliku jednadžbi,
tablica, shema i dijagrama potrebnih za razumijevanje šire
problematike. Potorn slijedi prikaz proračuna toplinskog opterećenja
prema novoj normi HRN EN 12 831, a zatim podrobni opisi svih
važnijih dijelova sustava grijanja. Započinje se s energentima koji
se danas najčešće koriste u sustavima grijanja, a zatim slijede izvori
topline (uključujući i suvremena rješenja kao što su solarni sustavi
i toplinske crpke), razvod, sigurnosna i regulacijska oprema te
sustavi za odvod dimnih plinova (gotovo uvijek 'zaboravljeni' u bilo
kojoj literaturi o grijanju, što je nedopustivo) i, konačno, ogrjevna
tijela. Naravno, spomenuti su i sustavi za pripremu potrošne tople
vode, s obzirom na to da se najčešće izvode zajedno sa sustavima
grijanja. Uz to, zasebno su obrađeni sustavi centralnog toplovodnog
grijanja s gledišta dimenzioniranja, regulacije i hidraulike jer se radi
o najčešće korištenim sustavima grijanja danas kod nas. Kao što
je uobičajeno, posljednje poglavlje donosi brojne korisne tablice i
dijagrame potrebne za izvođenje proračuna te, dakako, popis
najvažnijih normi i propisa. Pri tome valja spomenuti i brojne tablice
s tehničkim podacima vodećih proizvođača opreme koji su poslužili
kao ilustracija određene teme, a koji će svima kojima je to potrebno
olakšati odabir opreme.
Kada je riječ o normama i propisima, valja spomenuti da su se
usporedno s izradom ovog Priručnika u Hrvatskoj konačno počela
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
prihvaćati suvremena razmišljanja u području graditeljstva,
posebice s obzirom na sprječavanje toplinskih gubitaka što je za
posljedicu imalo donošenje normi i propisa iz tog područja koje
obuhvaća i tehniku grijanja. Naravno, podaci i odredbe iz tih normi
i propisa poslužili su i pri oblikovanju sadržaja ovog djela.
Novo je djelo po mnogočemu jedinstveno na našem tržištu,
ponajprije stoga što stručna literatura iz područja tehnike grijanja
na hrvatskom jeziku baš i nije brojna, a nijedno slično izdanja do
sada nije bilo toliko sveobuhvatno (u smislu da su obuhvaćeni
gotovo svi dijelovi sustava grijanja) i ni u jedno nisu ugrađeni
najsuvremenija domaća i strana dostignuća, norme i tehnički
propisi.
Na izradi ovog Priručnika korišteni su nebrojeni izvornici iz domaće
i strane stručne literature, a bez stalne i uske suradnje s brojnim
stručnjacima i njihovih mišljenja, prijedloga, savjeta i primjedbi ovo
djelo ne bi ugledalo svjetlo dana. Ipak, dva bi imena valjalo posebno
izdvojiti. Na prvom je mjestu mr. sc. Zvonko PAIĆ, dipl. ing. koji je
dao brojne stručne (ali ne samo stručne) primjedbe i prijedloge na
osnovi svoje dugogodišnje projektantske prakse i usko surađivao
u svakoj fazi izrade ovog djela, dok je Robert VUK, dipl. ing. na
svega nekoliko stranica sažeo složenu i sve aktualniju problematiku
toplinarskih sustava, koji se u sličnoj literaturi također vrlo često
zaboravljaju spomenuti.
Na kraju, valjalo bi još zahvaliti svima koji nisu bili izrijekom
spomenuti, a koji su također izravno ili neizravno sudjelovali na izradi
ovog Priručnika, a posebice brojne tvrtke koje su svojim prilozima,
stručnim podacima te tehničkom dokumentacijom uvelike olakšali
njegovo izdavanje.
U Zagrebu, rujna 2005. godine,
T
SADRŽAJ
Umjesto uvoda
Sadržaj
Sustavi grijanja kroz povijest
3
5
11
Fiziološke, termodinainičkei
meteorološke osnove sustava grijanja
15
1.1.
Fiziološke osnove
16
1.1.1.
Ugodnost i toplinska ugodnost
16
1.1.2.
Temperatura zraka
17
1.1.3.
Brzina, vlažnost i kvaliteta zraka u prostoriji
20
1.1.4.
Razina aktivnosti i
odjeća
25
1.2.
Termodinamičke
osnove
1.2.1.
Masa, volumen,
1.2.2.
Tlak
29
1.2.3.
Temperatura i toplinsko rastezanje tvari
32
1.2.4.
Energija, toplina, specifični
toplinski kapacitet, snaga i
34
1.
gustoća
osoba
27
i protok
učin
27
1.2.5.
Izmjena topline
37
1.3.
Meteorološke osnove
42
1.3.1.
Klimatske
1.3.2.
Zimske projektne temperature i stupanj-dani
47
2.
Voda - osnovni prijenosnik
energije u sustavima grijanja
51
2.1.
Osnovna svojstva vode
52
2.2.
Gustoća
55
2.3.
pH vrijednost vode
57
2.4.
Tvrdoća
59
značajke
Hrvatske
42
Boris LABUDOVIĆ, dipl. ing.
4
- - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
i specifični toplinski kapacitet vode
vode
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
s
- - -.--
3.
--
- --
- - -----
Proračun toplinskog
HRN EN 12831
--
F~
opterećenja prema
3.1.
Osnovne značajke proračuna
3.2.
Proračun
61
62
ukupnih projektnih
toplinskih gubitaka grijane prostorije
64
3.3.
Proračun
83
3.4.
Pojednostavljeni postupak proračuna
84
4.
Sustavi grijanja
87
4.1.
Podjela sustava grijanja
88
4.2.
Osnovni pojmovi tehnike grijanja
91
5.
Osnovni energenti u
sustavima grijanja
97
5.1.
Plinska goriva
98
5.1.1.
Osnovna svojstva važnijih plinskih goriva
98
5.1.2.
Unutarnje plinske instalacije
100
5.2.
Loživa ulja
103
5.2.1.
Osnovna svojstva loživih ulja
103
5.2.2.
Spremnici za loživo ulje
104
5.2.3.
Sustavi za opskrbu loživim uljem
108
5.3.
Kruta goriva
111
5.3.1.
Ugljen
111
5.3.2.
Biomasa i ogrjevno drvo
112
5.4.
Električna
116
5.4.1.
Osnovne elektrotehničke veličine
116
5.4.2.
Zaštita od strujnog udara
117
5.5.
Sunčeva
121
5.5.1.
Sunčevo zračenje
121
5.5.2.
Osunčanje
122
6
projektnog toplinskog
struja
energija
opterećenja
- - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
,
...
_--
-----
- ~ I:
6.
Izvori topline za sustave grijanja
135
6.1.
Osnovne značajke
136
6.1.1.
Podjela izvora topline
136
6.1.2.
Potrošnja goriva
138
6.2.
Plinski izvori topline
141
6.2.1.
Podjela plinskih izvora topline
141
6.2.2.
Postavljanje plinskih izvora topline u prostorijama
145
6.2.3.
Standardni i niskotemperaturni plinski kotlovi
150
6.2.4.
Kondenzacijski plinski kotlovi
6.2.5.
. .
Plinski. plamenici
. 174
6.2.6.
Plinske kotlovnice
183
6.2.7.
Plinske peći
195
6.2.8.
Plinski zagrijači zraka
202
6.2.9.
Plinske infracrvene grijalice
202
6.3.
Uljni izvori topline
209
6.3.1.
Uljni kotlovi
209
6.3.2.
Uljni plamenici
213
6.4.
6.5.
6.6.
Izvori topline na kruta goriva
216
Električni
219
Ostali izvori topline
221
6.6.1.
Solarni sustavi za grijanje .:
221
6.6.2.
6.7.
Toplinske crpke
.
Sustavi daljmskog
grijanja
239
. 246
6.7.1.
Osnovne značajke sustava daljinskog grijanja
6.7.2.
Razvodna mreza
246
. 247
6.7.3.
Toplinske stanice
249
6.7.4.
Priprema potrošne tople vode
" kog grijanja
",
da lJInS
160
izvori topline
v
pomoću
sustava
.. 254
6.7.5.
Mjerenje potrošnje toplinske energije
254
6.7.4.
Individualne toplinske podstanice
256
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
7
r
7.
8.5.
.. .
Sustavi površinskog grijanja
259
8.5.1.
Osnovne značajke površinskog grijanja
Razvod sustava grijanja
260
8.5.2.
Materijali za izvođenje cijevnog razvoda
Izvođenje spojeva i savijanje
260
Cijevni razvod sustava
.. .
površinskog toplovodnog grijanja
. 352
Razvod i ostala oprema
sustava grijanja
7.1.
7.1.1.
7.1.2.
. 348
348
cijevi cijevnog razvoda
266
9.
Priprema potrošne tople vode
355
7.1.3.
Postavljanje cijevnog razvoda
269
9.1.
Osnovne značajke i podjela sustava
356
7.1.4.
Toplinska izolacija cijevnog razvoda
274
9.2.
7.2.
Armatura
280
Dimenzioniranje sustava za
pripremu potrošne tople vode
359
7.3.
Cirkulacijske crpke
283
7.3.1.
Osnovne značajke
283
Oprema sustava za pripremu
potrošne tople vode
362
7.3.2.
Odabir cirkulacijskih crpki
291
9.3.1.
Izvori topline i spremnici tople vode
362
Sigurnosna oprema
366
Sustavi centralnog
toplovodnog grijanja
9.3.
7.4.
Sigurnosna i regulacijska oprema
294
9.3.2.
7.4.1.
Osnovna sigurnosna oprema sustava centralnog
toplovodnog grijanja prema HRN EN 12 828
294
10.
7.4.2.
Ekspanzijske posude
301
7.5.
Dimovodne instalacije sustava grijanja
309
10.1.
Osnovna podjela
372
7.5.1.
Osnovni dijelovi dimovodnih instalacija
309
10.2.
Dimenzioniranje sustava
376
7.5.2.
Osnovne značajke dimnjaka
311
10.2.1.
Crpni dvocijevni sustavi
376
7.5.3.
313
10.2.2.
Gravitacijski dvocijevni sustavi
379
7.5.4.
Izvođenje dimnjaka
Priključivanje na dimnjak
315
10.2.3.
Jednocijevni sustavi
381
7.5.5.
Oprema dimovodne instalacije
317
10.3.
Osnove regulacije sustava grijanja
385
7.5.6.
Dimenzioniranje dimovodnih instalacija
318
10.3.1.
"
Osnovni zadaci. regu IaCIJe
10.3.2.
Regulacija temperature u prostoriji
385
10.3.3.
Regulacija temperature polaznog
voda ovisno o vanjskoj temperaturi
388
10.3.4.
Regulacija temperature potrošne tople vode
390
10.4.
Osnove hidraulike sustava
centralnog toplovodnog grijanja
392
Hidrauličko
395
8.
Ogrjevna tijela
323
8.1.
Podjela i osnovne značajke ogrjevnih tijela
324
8.2.
Radijatori
330
8.2.1.
Osnovne vrste radijatora
330
8.2.2.
Odabir radijatora
337
8.3.
Konvektori
342
8.4.
Zidni kaloriferi i zračeći paneli
345
8
----------------
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
10.5.
371
. 385
uravnotežavanje
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
9
~---------II'
11.
Prilozi
11.1.
Veličine i mjerne jedinice
400
11.1.1.
Jedinice Međunarodnog sustava jedinica
Anglosaske jedinice i njihova
400
11.1.2.
pretvorba u jedinice SI-ja
399
Osnovni simboli u tehnici grijanja
407
11.3.
Korisni obrasci, tablice idijagrami
Obrazac za proračun padova
411
tlaka u cijevnom razvodu
411
11.3.2.
Dijagrami i tablice za određivanje
11.3.2.
Tablica za određivanje lokalnog
linijskog otpora u cijevnom razvodu
li
li
li
.403
11.2.
11.3.1.
l:
412
otpora u cijevnom razvodu
426
11.4.
Važnije norme i propisi u tehnici grijanja
434
11.4.1.
Norme i strukovni propisi
434
11.4.2.
Hrvatski zakoni i podzakonski propisi
469
Literatura
475
Stručne prezentacije tvrtki
477
10 ------------~-~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
I:
li
SUSTAVI GRIJANJA KROZ POVIJEST
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
11
"
IRIJANJE NEKADA I DANAS
Često se s pravom kaže kako je potreba za grijanjem jedna od
osnovnih čovjekovih potreba.
Prvim 'sustavom' grijanja koji je čovjeku bio poznat svakako se
može smatrati izlaganje Sunčevim zrakama. Tek nakon 'otkrića'
vatre, čovjeku je, osim jednostavnijeg pripremanja hrane,
omogućena zaštita od hladnog vremena u svako doba dana i
godine. Ognjište, odnosno ložište s otvorenim plamenom u pravilu
se nalazilo u središnjem dijelu nastambe i ujedno je služilo za
pripremanje hrane i kao sustav grijanja, ali i kao svojevrsno
okupljalište manje ili veće društvene zajednice.
Prvi složeniji sustavi grijanja na području Europe nastaju tek u
antičko doba. Bili su to sustavi centralnog toplozračnog površinskog
grijanja koji su bili poznati pod nazivom hipokaustično grijanje. Kao
prijenosnik energije pri tome je služio topli zrak koji se zagrijavao u
otvorenom ložištu (hipokaustu) koje je bilo smješteno na jednom
mjestu u građevini, najčešće u podrumu (poput današnjih
kotlovnica). Tako zagrijan zrak se zajedno s dimnim plinovima do
prostorija razvodio posebno izvedene šupljine u zidovima i
podovima (tubule).
U srednjem vijeku u europskim zemljama nije zabilježen neki
značajniji pomak u razvoju tehnike grijanja, pa čak se može reći da
su hipokaustična grijanja i drugi antički sustavi grijanja pomalo
zaboravljeni. Gotovo cijeli srednji vijek u Europi kao izvor topline u
nastambama običnog puka služi otvoreno ognjište postavljeno u
središte prostorije, a u kućama plemenitaša otvoreni kamin
postavljen u prostoriji u kojoj se najčešće boravilo (u pravilu u
središnjem dijelu građevine), dok se ostale prostorije ili nisu grijale
uopće ili su se grijale tako što je uz njih prolazio dimnjak.
Do novih rješenja u tehnici grijanja započinje tek u doba većeg
naseljavanja u gradove, u kojima je nekontrolirani otvoreni plamen
lako mogao izazvati požar. Prvo veliko poboljšanje predstavljale su
kaljeve peći, koje su se uz određene tehničke izmjene i poboljšanja
održale do danas. Najznačajnije novosti pojavljuju se u 18. stoljeću.
Godine 1716. u Švedskoj je izveden prvi sustav centralne pripreme
potrošne tople vode (Triewald), a 1745. godine u Engleskoj je
izveden prvi sustav parnog grijanja. Godine 1763. proizvedena je
12
~-~--------~--~- PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
--
(t~-,I.--
1
---
-
---------------
prva peć na drva s povećanom učinkovitošću (tzv. berlinska peć)
kao posljedica velike nestašice energenata (ogrjevnog drva zbog
nekontrolirane sječe šuma) u tadašnjoj Pruskoj, a 1770. godine
glasoviti izumitelj James Watt za grijanje svojih pogona počinje
koristiti radijatore s parom kao prijenosnikom energije, dok 1777.
godine u Francuskoj započinje primjena centralnog toplovodnog
grijanja u inkubatorima za uzgoj pilića i u staklenicima. Potkraj 18.
stoljeća konstruirani su prva željezna peć i lijevanoželjezni kotao.
U prvoj polovici 19. stoljeća postavljene su tehničke osnove sustava
vrelovodnog (Perkins, 1831. godine) i toplovodnog grijanja (Paalcov,
1833. godine). U istom je razdoblju izveden i jedan od prvih sustava
centralnog toplovodnog grijanja (u glasovitom dvorcu
Neuschwannstein u južnoj Bavarskoj). Godine 1860. u SAD-u
započinje tvornička proizvodnja lijevanoželjeznih kotlova i radijatora,
a posljednja desetljeća 19. stoljeća donose pravu ekspanziju
proizvođača opreme za grijanje, od kojih su neki opstali i do danas.
Osim promjena u tehnologiji izrade i izvedbe, u to vrijeme dolazi i
do promjena u gorivu. Do tada isključive energente kao što su drvo,
biljni otpaci, životinjski izmet i treset polako počinju zamjenjivati
fosilna goriva: najprije ugljen, a zatim nafta i plin.
Tehnički razvoj u 20. stoljeću donosi brojne novosti. Izgrađuju se
prve toplane i toplinarski sustavi: parni u Dresdenu 1901. godine i
toplovodni u Plauenu (također u Saskoj) 1906. godine. Godine 1930.
konstruirana je prva cirkulacijska crpka za sustave grijanja
(Oplaender). Već u to vrijeme su primijećene prednosti centralnog
toplovodnog grijanja, koje najveći zamah doživljava pedesetih
godina prošlog stoljeća, u doba poslijeratne izgradnje te povećane
industrijalizacije i urbanizacije brojnih europskih zemalja.
U vrijeme nakon drugog svjetskog rata dolazi do sve veće primjene
novih tehnologija i značajnog porasta životnog standarda velikog
dijela svjetskog stanovništva. Sustavi grijanja se sve više povezuju
sa sustavima pripreme potrošne tople vode. U doba tzv. energetskih
kriza sedamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do velikih
promjena u tehnici grijanja jer osnovni zahtjev postaje istodobno
smanjivanje potrošnje goriva uz očuvanje ugodnosti boravka u
prostorijama. Tada nastaju prvi niskotemperaturni kotlovi i počinje
se primjenjivati regulacija u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. U isto
se vrijeme u razvijenim zemljama Zapadne Europe počinju donositi
propisi o smanjivanju toplinskih gubitaka građevina, odnosno
poboljšavanju njihove toplinske izolacije čime se stvaraju
PRIRUČNIK
ZA CR lJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
-
--
l'
l!
l,
I'
li
J
li
'!:
pretpostavke za primjenu niskotemperaturnih sustava grijanja (npr.
podnog i drugih površinskih grijanja).
Sljedeći veliki korak u razvoju tehnike grijanja predstavljaju
kondenzacijski kotlovi, čija primjena započinje početkom 90. godina
prošlog stoljeća. Koriste se uz niskotemperaturne sustave grijanja
(npr. s temperaturama polaznog i povratnog voda 50/60 ili čak
35/45 "C), a u posljednje su vrijeme česti u kombinaciji sa solarnim
sustavima. Kao gorivo u njima se najčešće koristi plin, iako su sve
češće i izvedbe na loživo ulje. U najvećem broju slučajeva, izvode
se za postavljanje na zid, iako ni podne izvedbe (osobito za veće
učine) nisu rijetke. Zbog svega toga se može očekivati da će oni,
uz veća ili manja poboljšanja, barem još desetak godina biti
standardno rješenje za sustave grijanja.
Kada je riječ o sustavima grijanja budućnosti, mogu se primijetiti
neke naznake daljnjeg razvoja. Jedna od njih svakako je povezivanje
sustava grijanja sa sustavom za decentraliziranu proizvodnju
električne energije, odnosno primjena kogeneracije, primjerice
pomoću malih kogeneracijskih postrojenja u bloku, kotlova s gorivim
ćelijama ili Stirlingovih motora. Isto tako, u posljednje se vrijeme
može primijetiti sve veća težnja za primjenom energije iz obnovljivih
izvora, primjerice pomoću solarnih sustava ili toplinskih crpki.
Naravno, za veću primjenu takvih suvremenih rješenja i kod nas,
uz odgovarajuće norme i propise (i njihovo pridržavanje), bit će
potrebni i određeni novčani ili slični financijski poticaji kao što je
uobičajeno u razvijenim zemljama.
t4
----------------
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
1.
FIZIOLOŠKE, TERMODINAMIČKE
I METEOROLOŠKE OSNOVE
SUSTAVA ORIJANJA
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
------------~~--
tS
---~---------------""""=""""'------------------I
1.1.2. Temperatura zraka
t.t. FIZIOLOŠKE OSNOVE
1.1.1. Ugodnost i toplinska ugodnost
Ugodnost (komfor, udobnost) je svijest jedne ili više osoba o
ugodnoj okolici i njezino je postizanje osnovni zadatak svakog
sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije. Ona je subjektivan i
individualan osjećaj, odnosno nemjeriva veličina, a kada je riječ o
sustavima grijanja (ali i ventilacije ili klimatizacije) uglavnom se misli
na toplinsku ugodnost.
Toplinska ugodnost je određena s nekoliko osnovnih čimbenika:
• temperaturom zraka u prostoriji
• srednjom temperaturom ploha prostorije
• kvalitetom zraka u prostoriji
• vlažnošću zraka u prostoriji
• brzinom zraka u prostoriji
• razinom buke u prostoriji
• namjenom prostorije
• razinom i vrstom aktivnosti koje se odvijaju u prostoriji
• odjećom osoba koje borave u prostoriji.
Svaki od tih čimbenika vezan je uz barem jedan od tri pojma iz čijeg
međudjelovanja proizlazi pojam 'ugodnosti':
• osobu: od koje polazi sam osjećaj ugodnosti
• prostoriju: u kojoj je potrebno stvoriti osjećaj ugodnosti
• sustavi grijanja (i/ili ventilacije i/ili klimatizacije): kojima je zadatak
postizanje ugodnosti.
Temperatura zraka je jedan od najvažnijih čimbenika ugodnosti,
pri čemu se neke njezine vrijednosti mogu opisati kao ugodne, a
druge kao neugodne ili nepodnošljive (tablica 1.1).
Preporučljive vrijednosti temperature zraka u prostoriji ovisno o
vanjskoj temperaturi mogu se pronaći u normama, smjernicama i
propisima (tablice 1.2 i 1.3).
Tablica 1.1
Utjecaj temperature zraka na čovjeka, odnosno
na osjećaj ugodnosti (prema R.G. Nevinsu) [9]
{}zr,OC
temperature
< 11,5
vrlo hladno
11,5 -15,5
15,5- 20
20 - 23
23 - 26,5
26,6 - 30,5
30,5 - 35
35 - 38
38 - 40,5
Glavni utjecaji na (toplinsku) ugodnost u prostoriji se dijele u
nekoliko osnovnih skupina:
1. toplinski: temperatura zraka u prostoriji, srednja temperatura ploha
prostorije, brzina strujanja i relativna vlažnost zraka u prostoriji
2. kemijski: izvori mirisa (smrada), prašina, plinovi, dim i sl.
3. fizikalni: razina buke, elektrostatičko opterećenje
4. optički: svjetlost (prirodna i umjetna, od rasvjete) i tama, boje,
biljke, unutarnje uređenje prostora
5. ostali: odjeća i obuća, aktivnosti, zdravstveno stanje, vrijeme
zadržavanja osoba itd.
16 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
osjećaj
temperatura
zraka
>40,5
prilično
ugodnosti
neugodno
djelovanje (*)
fiziološko
• drhtanje mišića
• sušenjekapilara
u udovima
ne sasvim
•
povećani gubici
ugodno
topline
hladno
• potrebno je utopliti
ili kretati se
prohladno
•
normalna
regulacija
ugodno
tjelesne temperature
neutralno
• znojenje
toplo
ne sasvim
• proširenje potkožnih
ugodno
vrlo toplo
kapi/ara
vruće
• povećano znojenje
neugodno
• povećana cirkulacija
vrlo vruće
krvi
• brz PQrasHjelesne
nepodnošljivo nepodnošljivo temperature
• prestanak regulqcije
temperature tijela
hladno
na zdravlje
• prestaje potkožna
cirkulacija krvi
• lagani bolu
mišićima
• povećano
Isušiva~jekože
• normalno stanje
• mogućnost
toplinskog udara
• smetnje uradu srca
• opasnost toplinskog
udara
• kolaps, prekid
optoka krvi
Legenda:
(j osoba pri tome miruje i dulje je izložena spomenutim uvjetima temperature uz
vlažnost zraka 50%
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
11
,
r.
- - - - --
-:-~~-
I'
I
pri
ljeto
zima
vrijednosti
<p,% Ml-,oC {tzr, °C <p,%
uobičajene
namjena prostorije
visoka ugodnost
stanovi, kuće, hoteli,
uredi, bolnice, škole
banke, trgovine,
robne kuće, frizerski
i kozmetički saloni
restorani, barovi,
kuhinje, slušaonice,
crkve
tvornički pogoni
23- 24 50- 45 25- 26 50 - 45 1 - 2 23- 24 35- 30 -1,5 do-2
{tzr, °C <p,% {Tzr,oC
~{t,
24- 26 55- 50 26- 27 60- 50 0,5 -1 22- 23 40- 35 -1 do-2
20- 22 35- 30 -2 dO-3
Legenda:
{}z, - temperatura zraka u prostoriji
lp - relativna vlažnost
~{} - uobičajena odstupanja
Tablica 1.3
Projektne temperature zraka u prostoriji tijekom zime (prema HRN EN 12831) [23]
vrsta ili namjena prostorije
kupaonice
stambene prostorije
uredske prostorije, velike uredske prostorije
prostorije zasastanke, predavaonice, učionice
restorani, kafići
dječji vrtići, jaslice
trgovački centar
muzej, galerija
crkva
li
I
°C
24- 26 50- 45 26-27 50- 45 1-2 22- 23 35- 30 -1,5 do-2
25- 27 55- 45 26- 29 60- 50 2-3
I
čemu
su:
ffos - osjetilna temperatura, °C
ffzr - temperatura zraka u prostoriji, °C
ffsr,p I - srednja temperatura ploha prostorije, °C.
Tablica 1.2
Iskustvene vrijednosti temperature i relativne vlažnosti zraka
u prostorijama različitih namjena (prema ASHRAE-u) [9]
temperatura u prostoriji, °C
24
20
20
20
20
Jednadžba vrijedi uz pretpostavke:
• razine aktivnosti I. i II. (tablica 1.5)
• lagane ljetne ili odjeće za prijelazno vrijeme
• vrijednosti brzine strujanja zraka i stupnja turbulencije u
dopuštenom području
• vrijednosti emisijskog koeficijenta okolnih ploha e = 0,9.
Temperatura zraka u prostoriji je vrijednost temperature izmjerena
u sredini prostorije, na visini 1,5 m od poda, a za postizanje osjećaja
ugodnosti po iznosu mora biti bliska srednjoj temperaturi ploha
prostorije (il 1.1).
~
30
of
'"
o
"li)
eo-
:C'
neugodno
(pretoplo)
područje
područje
28
26
tU
.c:
o
ci.
~
::>
1;;
li;
o-
E
24
~
22
.lB
~
tU
20
16
16
15
Ilustracija 1.1
Ovisnost osjetilne,
temperature zraka
U prostoriji i
srednje temperature ploha
prostorije [18]
I
donekle ugodno
-a
"c
"t:l
~
~
20
::>
~
CI)
o'"
E
18
.lB
tU
<::
Osjetilna ili senzibilna temperatura u prostoriji je srednja
vrijednost temperature zraka u prostoriji i srednje temperature ploha
prostorije:
~
"ili'
16
o
14
12 f----+--_+_--+-~f__-+_~~_+___'l_-_____t
10
neugodno područje (prehladno)
I
I
I
12
14
16
18
20
22
24
26
28
temperatura zraka u prostoriji 'frm DC
18
---------------~- PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
!
liI
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
19
- - - - - - - - -
Srednja temperatura ploha prostorije je
/"-,--
-
određena
jednadžbom:
-
- - - - - - -
~
0,5
~
~
0,4
E
-------
--
- - - -
-:
(lj
Oi'?
(lj
.~
0,3
tJ
~
(lj
e
.~
pri čemu su:
ffsr.p I - srednja temperatura ploha prostorije, DC
A
- površina pojedine plohe (zida, stropa, poda, ogrjevnog tijela,
prozora), m 2
ff - temperatura pojedine plohe, DC.
~
0,2
Oi'?
"o
een
0,1
-
.--
~
lt-
l--- """"
21
22
23
24
1.1.~.
Brzina, vlažnost i kvaliteta zraka u prostoriji
Strujanje i raspodjela zraka po prostoriji važni su čimbenici osjećaja
ugodnosti. Preporučijivi iznosi brzina strujanja zraka, ovisno o
temperaturi zraka i stupnju turbulencije mogu se prikazati
dijagramom (il. 1.2). Stupanj turbulencije je omjer standardnog
odstupanja (devijacije) vrijednosti brzina strujanja zraka i srednje
brzine strujanja zraka i računa se jednadžbom:
T
u
pri
=
Sv
w
......
,..............
-----
....--
granična
25
26
27
28
temperatura zraka, DC
Legenda:
Temperatura u prostoriji raspodjeljena je po slojevima. Kako bi se
osigurali uvjeti za postizanje ugodnosti, određena je najveća i
preporučljiva vrijednost prirasta temperature po metru visine
prostorije. Najveći dopušteni prirast iznosi 2 Kim, a preporučuju se
vrijednosti najviše do 1,5 Kim, počevši od visine 10 cm iznad poda
pri najmanjoj temperaturi zraka 21 DC.
~
(vrijedi uzI. razinu aktivnosti i koeficijent ~
toplinskog otpora odjeće 0,13 m2 KfW)
0,05
20
~
-l~
.-
--'
krivulja I, T" < 5%
""*" granična krivulja II, 5% < T" < 20%
~ granična
krivulja III, 20% <
T"
Ilustracija 1.2
Dijagram brzine strujanja zraka ovisno o temperaturi zraka i stupnju turbulencije [9J
Vlažnost zraka (udio ili sadržaj vlage) također je jedan od osnovnih
čimbenika ugodnosti i ovisi o vrsti i namjeni prostorije te o
temperaturi zraka u prostoriji (il. 1.3). U prirodnim uvjetima zrak
uvijek sadržava veću ili manju količinu vlage, odnosno vodene pare.
Njezina količina u zraku ovisi o temperaturi i što je ona viša, veća
je i količina koju zrak može prihvatiti. Granična vrijednost pri tome
je postignuta kada parcijalni tlak vodene pare (koji ovisi o
temperaturi) dosegne vrijednost tlaka isparivanja (zasićenja) i u tom
slučaju nastupa odavanje viška vodene pare iz zraka u obliku magle.
Relativna vlažnost je jednaka omjeru:
'
čemu
su:
Tu - stupanj turbulencije, %
Sv - standardno odstupanje trenutačne vrijednosti brzine, m/s
w - srednja brzina strujanja zraka, m/s.
20 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
P
rp=-p,
PS
pri čemu su:
rp - relativna vlažnost zraka, %
Pp - parcijalni tlak vodene pare (ovisan o temperaturi), Pa
PS - tlak zasićenja vodene pare (ovisan o temperaturi), Pa.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
21
-
'if!-
s:-
,
I' ' - , - - -
100
---
x
- - - - - - - - -------
o
<::
(lj
90
neugodno
(vlažno)
:>
područje
(lj
<::
>
1a
cp=
80
- - - - - - ------
O, 622 ~, odnosno
p
--PS
cp
=
t)
>N
-
P
._,
x
0,622+x PS
~
70
pri
čemu
je:
P - ukupni tlak (vlažnog) zraka, Pa.
60
Preporučljivo područje relativne vlažnosti iznosi između 30 i 60 %,
a najveća dopuštena vrijednost 65%, odnosno izraženo u apsolutnoj
vlažnosti 11,5 g/kg (tablica 1.4).
50 I----+---+-\--l40 I----+---+-I-----jf---
Tablica 1.4
Vrijednosti relativne vlažnosti zraka u ovisnosti o temperaturi (prema DIN 1946-2) [9J
30 1----l----+--~-_1_-+~~~-t_+_____j
vanjski zrak
20 I---l----+--I-----''+---+----'-I-~~t_______j
temperatura ttok, °e
< 20
22
26
24
28
temperatura zraka u prostoriji-fr,p °C
Ilustracija 1.3
Ovisnost toplinske ugodnosti o temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka u prostoriji [18J
temperatura tt",
22
22
23
25
26
°e
relativna vlažnost cp, %
donja granica
gornja granica
30
30
30
30
30
65
65
65
60
55
Promjene stanja vlažnog zraka prikazuju se u h-x dijagramu (il. 1.4).
Pri tome se na apscisi nalazi apsolutna vlažnost (x), a na ordinati
entalpija (h1+J
Apsolutna vlažnost je jednaka omjeru:
pri čemu su:
x - apsolutna vlažnost zraka, g/kg
mv - masa vlage u zraku, g
mu - masa suhog zraka, kg.
Relativna se u apsolutnu vlažnost i obratno mogu
jednadžbama:
22 - - - - - - - - - - - - - - - - -
20
25
30
32
zrak u prostoriji
preračunavati
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
Kvaliteta zraka u prostoriji uvjetovana je s jedne strane kakvoćom
vanjskog svježeg zraka, a s druge strane onečišćenjima iz same
prostorije. Pri tome se pod pojmom kvalitete zraka misli ponajprije
na njegov sastav, odnosno na postojanje raznih tvari koje ga
onečišćuju. One mogu biti živog ili neživog podrijetla, a neke od njih
uzrokuju alergije kod čovjeka.
Od tvari neživog podrijetla na prvom su mjestu plinovi sa štetnim
djelovanjem na čovjekovo zdravlje kao što su, primjerice, ugljični
monoksid i dioksid, sumporni dioksid, dušični oksidi, ozon, radon,
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
23
p
6
formaldehidi, aromatski ugljikovodici, čestice teških metala, prašina
anorganskih materijala te prašina ili vlakna organskih materijala. U
tvari živog podrijetla koje onečišćuju zrak ubrajaju se virusi, bakterije,
spore, gljivice i pelud.
<J
-li: .g
-»<
-cl
<J
e, <J
§
~
-~
-!"Ili
15
"i:::
e,
"'-»<
~
tne
..e
'" tn
.~
~~+.2
"-I
'-
t
">-
~ tI).g ~ ~
="lJ)"'t1....
g> ~::)co-
Razina aktivnosti i odjeća osoba su nefizikalni čimbenici s velikim
utjecajem na osjećaj ugodnosti. Osim odjeće i razine aktivnosti, uz
pojam osobe veže se i vrijeme boravka u prostoriji koje također
značajno utječe na osjećaj ugodnosti.
Aktivnost osobe uzrokuje odavanje topline, što izravno dovodi do
povećanja toplinskog opterećenja prostorije pa se razina aktivnosti
kao nefizikalna veličina može brojčano prikazati iznosom topline
koju osoba odaje pri određenoj aktivnosti (tablica 1.5).
'" <, <J E:
~ tn"tJ <:::>
os!
:s;
:g:::l~c:)
E
Q.tl1CO
o~ ".0\
l:!
g> e: ~ ~.~
'5" ~tJoC:
~ ~ Qj ~
~
~~
)( e :a.-s:
~~~ ~
I
-c:::
~<J
0::><1><ll
IN -
io-
~ ~.S;2~
~, §-"g
, tJ
~
.
Q.-Cl
..c::. )( •
-<:
1.1.4. Razina aktivnosti i odjeća osoba
Tablica 1.5
Odavanje topline osobe ovisno o aktivnosti (prema DIN 1946-2) [9J
~
§
~
'"
§
lO!
lS
li!
lme>c:i'
""'>"'"
l'l
SO
...
'"
o, I{}---~
<.)
~
lO!
~
,
lj1
une fjJfleW I),r- o ~
ti;
i5
lO!
oo
razina
aktivnosti
ukupno odavanje topline
(zbroj senzibilne i
latentne topline) osobe, W(*)
ležanje, spavanje
lakši sjedeći rad (npr. čitanje ili pisanje)
lagani stojeći ili sjedeći rad
teži rad
teški i vrlo teški fizički rad
-
60(80)
120
150
190
;;,270
I.
II.
III.
IV.
15
;;~ 1
t
§
"JZ
~
"c
-'0
aktivnost
oo
e-,
~
o
to
~
'"
o
g
'"
<o
~
'"
~
o
o
!li!
~
~
....
n,
lO!
o
o
to
,.
'l'
lj'
'l'
o
o
~
"i'
'?
?
'"
'1'
'i'
\ll
.,..
lP
Ilustracija 1.4
h-x dijagram vlažnog zraka pri atmosferskom tlaku (p = 1,013 bar)
24 - - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
Napomena:
- pretpostavlja se da se toplina s osobe odaje zračenjem i konvekcijom pri
temperaturi prostorije 22 °C
Uz razinu aktivnosti, velik utjecaj na odavanje topline ima i odjeća,
odnosno njezini toplinski otpori (tablica 1.6). Toplinski otpori odjeće
mogu se, uz uobičajenu jedinicu m2 KIW, izraziti 'jedinicom' cio, pri čemu
prema HRN EN ISO 7730 vrijedi: 1 cio = 0,155 m2 KIW.
Ukupna toplina koja se s osobe predaje njegovoj neposrednoj
okolici, odnosno zraku u prostoriji može se podijeliti na latentnu i
senzibilnu. Pri tome to odavanje topline izravno ovisi o temperaturi
zraka u prostoriji (tablica 1.7).
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
25
P
I
Tablica 1.6
Toplinski otpori
odjeće
t.t. TERMODINAMIČICE OSNOVE
(prema DIN 1946-2) [9J
odjeća
1.2.1. Masa, volumen, gustoea i protok
otpor prolazu topline,
cio
O
O
m2 VJW
bez odjeće
lagana ljetna odjeća
odjeća zaprijelazne mjesece (proljeće, jesen)
zimska odjeća
0,08
0,16
0,24
Masa (m) je jedna od osnovnih veličina SI-ja. NjeZina je jedinica kilogram (kg) i njegovi višekratnici (npr. /lg, mg, g), dok se 1000 kg
označava s t (tona).
0,5
1,0
2,0
Volumen, zapremina ili obujam (\I) je izvedena fizikalna veličina
jednaka trećoj potenciji duljine. Njegova je jedinica prostorni (kubni
ili kubični) metar (m3) i njegovi višekratnici (npr. mm", crn", dm", km").
Također se koristi jedinica (prema SI-ju) litar (I), odnosno njegovi
višekratnici, pri čemu je: 1 I 1 dm".
Tablica 1.7
Odavanje topline osobe ovisno o aktivnosti i
temperaturi zraka u prostoriji (prema VOI 2078) [9J
aktivnost
bez aktivnosti,
I. II. razina
III. razina
odavanje
senzibilne topline, W
latentne topline, W
ukupne topline, W (*)
vlage, g/h (**)
senzibilne topline, W
ukupne topline, W (*)
=
temperatura zraka u prostoriji, "C
18
100
25
125
35
125
190
20
95
25
120
35
115
190
22
90
30
120
40
105
190
23
85
35
120
50
100
190
24
75
40
110
60
95
190
25
75
40
115
60
90
190
26
70
45
115
65
85
190
Legenda:
(J - gotovo ne ovisi o temperaturi zraka u prostoriji
('J - može se približno izračunati množenjem latentne topline s 10/7
Valja napomenuti da osobe u prostoriji nisu samo izvori topline, već
i vlažnosti, plinova (npr. CO2 koji nastaje izdisanjem), mirisa, raznih
čestica i sl, što sve također utječe na ugodnost.
Gustoća
(p) je izvedena fizikalna veličina koja je jednaka omjeru
mase i volumena, a njezina je jedinica kq/m" i njegovi višekratnici
(npr. q/crn", kq/dm", kg/I):
pri čemu su:
p - gustoća, kq/m" (tablica 1.8)
m - masa, kg
V - volumen, m3 .
Specifični
gustoće,
volumen (v) je veličina jednaka
a izražava se u m3/kg:
recipročnoj
vrijednosti
1
v=-.
p
Protok je izvedena fizikalna veličina jednaka omjeru mase (Qm) ili
volumena (O) i vremena. Njegove jedinice prema SI-ju su kg/s,
odnosno m3/s i njihovi višekratnici (npr. kg/h, m3/h, odnosno l/h,
Ilmin, lis itd). Pri tome vrijedi:
m
• za maseni protok: Qm =t-
26 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
27
,
-
/'-,----
v
--
--------- - - - - - - -
1.2.2.
• za volumni protok: Qv - t '
-
-
-
- - - - -
--
Tlak
Tlak (P) je izvedena fizikalna veličina jednaka omjeru pritisne sile
(pritiska), odnosno njezine normalne komponente i površine na koju
djeluje:
pri čemu su:
Qm - maseni protok, kg/s
Qv - volumni protok, mvs
t
- vrijeme, s.
Tablica 1.8
Gustoća nekih tvari
gustoća,
tvari
kg/m 3
nestlačlve (čvrste
I kapijevite) tvari
metalni materijali
aluminij
bakar (trgovački)
cink
čelik (0,2% G)
olovo (~istO)
2700
8300
7130
7850
11 340
kapljevine
680 - 750
917
820- 970
1000
stlačive tvari (plinovi) u normalnom stanju (101 325 Pa i OoG)
metan,GH4
0,7175
2,011
propan, G3H8
,2;.709
n-butan, C4H10
1,25
dušik, N2
1,429
kisik, O2
ugljični monoksid, GO
1,2505
ugljični dioksid, G0 2
1,977
1,2931
zrak
prirodni plin
0,783
benzin
led
ložiVo ulje
voda (pri 4 "C)
28 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
pri čemu su:
p - tlak, Pa
F - pritisna sila (normalna komponenta), N
A - površina, m",
Jedinica za tlak u SI-ju je paskal (Pa) i njegovi višekratnici (npr. hPa,
kPa, MPa). Za tehničku se primjenu češće koristi (također prema
SI-ju) jedinica bar, odnosno njezin višekratnik mbar. Odnos tih
jedinica je:
1 bar = 105 Pa = 100 000 Pa ili
1 mbar = 100 Pa = 1 hPa.
Uvođenjem metričkog sustava (SI-ja) mnoge su stare jedinice
ispuštene iz uporabe, odnosno njihova je uporaba zabranjena, iako
se u nekim uskim stručnim područjima još koriste. Na primjer:
• fizikalna atmosfera: 1 atm = 760 mm Hg = 101 325 Pa
• tehnička atmosfera: 1 at = 1 kp/cm" = 98 066,5 Pa
• stupac žive (O 0C): 1 mm Hg (1 mm SŽ) = 133,322 Pa
• stupac vode (4 0C): 1 mm Hp (1 mm SV) = 1 kp/rn" = 9,80665 Pa.
Omjerom sile i površine u jednadžbi opisuje se tzv. srednji ili
prosječni tlak, dok se pri mjerenju tlaka stlačivih fluida (tj. plinova)
mogu razlikovati tri vrste tlaka (il. 1.5):
• atmosferski tlak
• relativni tlak
• apsolutni tlak.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
29
-- - -
1'"-,-------
-
----
---- - - -
-----
-- - --
Atmosferski, okolni ili barometarski tlak (pJ nastaje zbog vlastite
težine zračnog stupca iznad Zemljine površine i najčešće se smatra
referentnim u mjerenjima tlaka na Zemlji.
Pri tome vrijedi tzv. hidrostatički paradoks: tlak na vodoravno dno
neke posude ne, ovisi o obliku dna, već samo o visini stupca
kapljevine u njoj.
Apsolutni ili stvarni tlak (pA) je veličina stanja pa se uvrštava u
fizikalne jednadžbe ili očitava iz tablica i dijagrama. Određen je kao
zbroj referentnog i relativnog tlaka te vrijedi:
Hidraulički tlak je jednak ukupnom tlaku u kapljevini u mirovanju.
Nastaje vanjskim djelovanjem na nju i po njoj se širi nesmanjeno i
jednoliko u svim smjerovima (Pascalov zakon). Drugim riječima,
ukupni tlak u nekoj točki u kapljevini jednak je zbroju okolnog
(atmosferskog) i hidrostatskog tlaka:
• u slučaju pretlaka (Pe > ps): PA
• u slučaju podtlaka (Pe < ps): PA
=
=
ps + Pe
ps - Pe'
Phidr
=PA +Ph =PA +pgh.
Relativni tlak (P J predstavlja razliku između stvarnog i referentnog
tlaka te se izražava kao:
• pretlak, nadtlak ili manometarski tlak (ako je apsolutni tlak veći
od referentnog)
• podtlak ili vakuum (ako je apsolutni tlak manji od referentnog).
Hidrodinamičkitlak je jednak ukupnom tlaku u kapljevini u gibanju
(protjecanju) i sastoji se od dinamičkog i statičkog dijela, a ovisi o
brzini strujanja kapljevine:
U nestlačivim fluidima (tj. u kapljevinama), postoji još nekoliko vrsta
tlaka:
• hidrostatski tlak
• hidraulički tlak
• hidrodinamički tlak.
pri čemu su:
Phd - hidrodinamički tlak, Pa
Pst - statički tlak u kapljevini u prot jecanju, Pa
P din - dinamički tlak u kapljevini u protjecanju, Pa
w - brzina strujanja kapljevine, m/s.
Hidrostatski tlak (Ph) je tlak u kapljevini koja miruje i uzrokovan je
njezinom težinom, a ovisi samo o njezinoj dubini (udaljenosti od
točke mjerenja od slobodne površine) i o gustoći:
pri čemu su:
Ph - hidrostatski tlak, Pa
p - gustoća kapljevine, kq/rn"
h - dubina, m
g - ubrzanje sile teže (= 9,80665 m/s"),
Phd =
Pst
+ Pdin
pw 2
= Pst
3 bar
+ -2-'
2 bar
------------------------ ---------------1---"--
podtlak
------------- ----------------------_!_-
APSOLUTNI TLAK
obar -+--+-- -1 bar - - - - - - - -
apsolutni vakuum
RELATIVNI TLAK
Ilustracija 1.5
Apso/utni tlak, podt/ak i pret/ak
30 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK lA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
31
r
1.2.3. Temperatura i toplinsko rastezanje tvari
Temperatura (T, t, {}) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina i njome
se očituje unutarnje toplinsko stanje nekog tijela pri čemu vrijedi
kako dva tijela imaju istu temperaturu ako među njima nema izmjene
topline, to jest ako su u toplinskoj ravnoteži. Jedinica za temperaturu
u SI-ju je kelvin (K) koji je određen kao 273,16-ti dio temperaturne
razlike između apsolutne nule i trojne točke vode. Ipak, češće se
koristi (također prema SI-ju) jedinica Celzijev stupanj (0C), koja je
jednaka stotom dijelu temperaturne razlike između vrelišta i ledišta
vode (pri tlaku od 1,01325 bar). Celzijev je stupanj po apsolutnom
iznosu jednak kelvinu, a odnos njihovih skala je (il. 1.6):
{WC) = T(K)-273, 16, odnosno
Linearno duljinsko rastezanje (produljenje ili
tvari je određeno jednadžbom (il. 1.7):
pri
čemu
'1 'o a
skraćenje) čvrstih
-
19'1 19'0 /'.,.19' -
su:
duljina nakon produljenja, m
početna duljina, m
koeficijent linearnog toplinskog rastezanja, mm/(mm K)
(tablica 1.9)
konačna temperatura, "C
početna temperatura, "C
prirast temperature, °C.
19'(0C) "'" T(K)-273.
I
hlađenje zagrijavanje
Anglosaska jedinica za temperaturu (u SAD-u i još nekim zemljama)
je Fahrenheitov stupanj (OF) (il. 1.6).
Kelvinova skala
(prema SI-ju)
T,K
473
Celzijeva skala
(prema SI-ju)
'fr,oC
200
skraćenje
212
}A'fr= 180OF
početna
32
173
-100
-148
73
-200
-328
duljina lo
Volumna i površinska rastezanja
jednadžbama:
-460
čvrstih
tvari
određena
su analognim
A = Aa( 1+ f3/'.,.19') = Aa( 1+ 2a/'.,.19') , odnosno
Sve tvari se pod utjecajem topline rastežu, odnosno skupljaju pri
čemu te promjene ovise o temperaturi. Plinovi ikapljevine rastežu
se po cijelom volumenu, dok se rastezanje čvrstih tvari može
promatrati kao duljinsko, povšinsko i volumno.
--------------'-----~-- PRIRUČNIK
produljenje
Ilustracija 1.7
Prikaz linearnog rastezanja
Ilustracija 1.6
Odnos temperaturnih skala
32
za A'fr
I
Fahrenheitova skala
(uSAD-u, nije prema SI-ju)
'fr, oF
392
- vrelište vode- 100 }
{ 373
A'fr= 100°C
AT = 100K •
273 -Iedište vode- O
O - apsolutna nula- -273,15
>
ZA GRIJANJE
~ = Vo(1+ y/'.,.19') = Vo( 1+ 3a/'.,.19').
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
33
r=
Tablica 1.9
Koeficijent linearnog toplinskog rastezanja nekih materijala
Specifični
a, 10-6 mm/(mm K)
materijal
metalni materijali
23,8
16,2
29,8
11,1
aluminij
bakar
cink
čelik
19
mjed
sivi lijev
željezo (čisto)
11,7
polimerni materijali (pri temperaturama od 20 do 100 "G)
130
pelibuten (PB)
polietilen (PE)
200
laO
polipropilen (PP)
polivinilklorid (PVG)
70
umreženi polietilen (PE-X)
140 - 200
Višeslojni materijal (PE-Al-PE)
26
građevinski materijali
t2
beton
porculan
a
3
staklo
1.2.4. Energija, toplina,
specifični
toplinski kapacitet, snaga i učin
Energija (E), rad (W) i toplina (Q) su veličine iste vrste i imaju istu
jedinicu - džul (J). Često se koriste njegovi višekratnici (npr. kJ, MJ,
GJ), a i jedinica kilovatsat (kW h), odnosno njegovi višekratnici (npr.
MW h).
Energija je fizikalna veličina kojom se opisuje unutarnje među­
djelovanje i stanje čestica nekog tijela i njegovo međudjelovanje s
drugim tijelima, odnosno sposobnost obavljanja rada. Energija ne
može ni nastati ni nestati, već samo prelaziti iz jednog oblika u drugi
pa izrazi kao što su 'proizvodnja', 'dobivanje', 'potrošnja', 'pohrana'
ili 'štednja' energije u fizikalnom smislu nisu baš točni.
Rad je izvedena fizikalna veličina jednaka umnošku sile i puta na
kojem ona djeluje. Toplina je oblik energije koji se očituje prijelazom
između tijela različitih temperatura.
34 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
Q = mctst) ,
pri
9,0
"
toplinski kapacitet (c) je fizikalna veličina koja pokazuje
koliko je energije potrebno dovesti 1 kg mase neke tvari kako bi joj
se temperatura povećala za 1 K (tablica 1.10). Stlačive tvari (plinovi)
imaju dvije vrste toplinskih kapaciteta: pri konstantnom tlaku (c ) i
pri konstantnom volumenu (cv)'
p
Za prijenos topline vrijedi:
GRIJANJE
čemu
su:
Q - toplina izmijenjena u procesu (zagrijavanja ili hlađenja nekog
tijela), J
m - masa tijela, kg
c - specifični toplinski kapacitet tijela, J/(kg K)
f\,.{} - razlika temperature prije procesa (zagrijavanja ili hlađenja) i
nakon njega, DC.
Entropija (8) je fizikalna veličina jednaka omjeru prirasta topline i
temperature te predstavlja ocjenu savršenosti pretvorbe topline u
mehanički rad (tzv. Clausiusova definicija). U praktičnoj je primjeni
češća specifična entropija, po masi tvari. Jedinica za entropiju u
SI-ju jest J/K, a za specifičnu entropiju J/(kg K).
Snaga ili učin (P, Q) je fizikalna veličina jednaka omjeru količine
topline, rada ili energije i vremena, a može se opisati kao obavljeni
rad ili toplina izmjenjena u određenom vremenu. Pri tome se izraz
snaga najčešće koristi kada se govori o obavljanju mehaničkog ili
električnog rada, a učin kod izmjene topline. Jedinica za snagu,
odnosno učin je vat (W) i njegovi višekratnici (kW, MW itd).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
35
1.2.5. Izmjena topline
Tablica 1.10
toplinski kapacitet nekih tvari
Specifični
tvar
G, J/(kg
Toplina se izmjenjuje na tri osnovna
K)
• provođenjem (kondukcijom) kroz čvrste, kapljevite i plinovite tvari
• konvekcijom (komešanjem) čestica plinovitih i kapljevitih tvari
• zračenjem (radijacijom) bez posredne tvari jer se prijenos topline
temelji na elektromagnetskom načelu.
metalni materijali (pri 20 "C)
aluminij
bakar (trgovački)
cink
crveni lijev
čelik (s 0,2% C)
nehrđajući čelici
načina:
419
385
377
460
(Cr-Ni)
Provođenje je način izmjene topline pod utjecajem temperaturnog
gradijenta na osnovi prijenosa kinetičke energije između molekula.
Na taj se način toplina izmijenjuje u čvrstim tvarima, između dvaju
čvrstih tijela u dodiru te u kapljevinama i plinovima koje miruju ili
se gibaju bez miješanja čestica (tzv. laminarno strujanje).
Provođenje topline kroz ravnu stijenku nekog čvrstog tijela (tzv. jednodimenzionalno provođenje topline kroz ravnu stijenku bez postojanja
toplinskih izvora) jednostavno se može opisati jednadžbom:
477
željezo
465
voda
2005
4182
2032
led
voda pri 20 °C
vodena para pri i OO°C··
polimerni materijali
1500
.:polibuten WB)
polipropilen (PP)
.Poli~ipilklqriđ(P\JC)! ....
umreženi polietilen (PE-X)
2000
980
2100
građevinski
materijali
beton
porculan
staklo
Gv
metan, CH 4 .
propan, C3Hs .
n-butan, C4HlO
dušik, N2
kisik, O2
ugljični monoksid, CO
ugljični dioksid, CO 2
zrak
36 - - - - - - - - - - - - - - - -
2156
·1604
1039
915
1039
816
1010
PRIRUČNIK ZA
1632
1470
·1480 ..
742
655
743
pri čemu su:
Q - izmijenjena toplina (toplinski učin), W
A - površina stijenke, m 2
tT1 - temperatura toplije strane stijenke, °C
tT2 - temperatura hladnije strane stijenke, °C
A - koeficijent toplinske vodljivosti materijala stijenke, W/(m K)
(tablica 1.11)
d - debljina stijenke, m
R).. - toplinski otpor materijala stijenke, m 2 KfW.
627
723
GRIJANJE
Konvekcija je način izmjene topline između stijenke čvrstih tvari i
plinova ili kapljevina u gibanju (npr. između zraka i zida). Osnovni
uvjet pri tome jest međusobno gibanje (komešanje) čestica pri čemu
dolazi do stalnog međusobnog dodirivanja čestica različite temperature između kojih se tada izmjenjuje toplina. Valja napomenuti
da kod prirodne konvekcije dolazi do pojave tzv. termosifonskog
uči na.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
37
Izmjenu topline konvekcijom opisuje jednadžba:
Tablica 1.11
Koeficijent toplinske vodljivosti nekih materijala
A, W/(m K)
materijal
metalni materijali (pri 20°C)
,
aluminij
bakar (trgovački)
221
372
,
cink
crveni lijev
čelik
113
60
($0,2% C)
50
80- 120
mjed
n~hrđajLlći čelici (Cr-Ni)
20
željezo
67
Jednadžbe izmjene topline
povezati u jednu:
voda
led,
pri čemu su:
Q - izmijenjena toplina (toplinski učin), W
a - koeficijent prijelaza topline, W/(m 2 K)
A - površina stijenke čvrstog tijela, m2
{}1 - temperatura čvrstog tijela, °C
{}2 - temperatura plina ili kapljevine, °C.
provođenjem
i konvekcijom mogu se
2,2
voda (pri 20°C)
0,598
vodena para(pri 100 oG)
0,681
pri
čemu
su:
zrak
0,0245 (1 + 0,002251'T)
zrak (pri 1 bar i O- 100 oG)
k=
polimerni materijali
polibuten (PB)
0,22
polipropilen (PP)
0,24
polivinilklorid (PVC)
0,14
umreženi polietllen (PE-X)
-;-
višeslojni materijal (PE-AlcPE)
građevinski
beton
a,u av - koetlcllentl prijelaza topline na unutarnjoj, odnosno
0,43
0,34; ,
materijali
,
1,,2
staklo
izolacijski materijali
mineraln~ \luna
pjenasti materijali (p = 15kg/m 3)
pluto tp ",.150kg/m3)
staklena vuna
38 - - - - - - - - - - - - - - - -
R
0,045
0,035
0,08-0,13
0,04
PRIRUČNIK ZA
{}1'
vanjskoj strani stijenke, W/(m 2 K)
- debljina stijenke, m
- toplinski otpor materijala stijenke, m" KIW
- površina (ravne) plohe stijenke, m2
{}2 - temperatura vanjske, odnosno unutranje stijenke plohe, °C.
Zračenje
0,81
;
d
A
0,3 -1,5
0,25 - 0,55
opeka
porculan
1
= ~ _ koeficijent prolaza topline, W/(m 2 K)
1 d 1 R
-+-+au
A a;
GRIJANJE
je način izmjene topline bez materijalnog posrednika, u
obliku toplinskih zraka, odnosno elektromagnetskih valova, što se
može odvijati i u vakuumu. Izmjenu topline zračenjem opisuju dva
osnovna zakona.
Stefan-Boltzmannov zakon govori o toplinskom zračenju kao o
energiji koju tijela odaju u obliku elektromagnetskih valova u
području od 0,04 do 800 mm, pri čemu se zračenje crnog tijela
opisuje jednadžbom:
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
39
E = aT 4 =
c
pri
čemu
C(~)4
100 '
su:
zračenje
(toplinski tok) crnog tijela, W/m 2
T - temperatura (crnog tijela), K
a - Stefan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 . 10-8 W/(m 2 K4)
C - Stefan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 W/(m 2 (100 K)4).
Ec -
Kirchoffov zakon opisuje odnos
emisijskog koeficijenta:
emisijski koeficijent plohe koja odaje i plohe koja prima
toplinu (tablica 1.12)
f3
- temperaturni faktor, K3
T1 , T2 - (termodinamička) temperatura plohe koja odaje i plohe koja
prima toplinu, K.
fJ'1' fJ'2 - temperatura plohe koja odaje i koja prima toplinu, DC
A
- površina plohe koja zrači, m",
8 1, 8 2
zračenja
-
Tablica 1.12
Emisijski koeficijenti nekih materijala
crnog i necrnog tijela
pomoću
materijali
En (*)
alUmihij, poliran (23 oG)
0,052
bakar, poliran (20 DC)
0,D3
Gelik, valjar (20DC)
sjajan (150 DC)
mjed,polirani (300 oG)
0,128
čelik,
čemu
su:
8
- emisijski koeficijent
E, Ec- zračenje necrnog i crnog tijela, W/m 2
a, ac - apsorpcijski koeficijent necrnog i crnog tijela.
pri
Izmjena topline zračenjem opisuje se sličnom jednadžbom kao i za
prva dva načina:
pri
čemu
su:
0,77
beton, hrapavi (O - 90 DC)
0,05
0,94
staklo (20 DC)
0,87
opeka, sirova (20 "C)
0,93
premaz zara~ijatore (100 oG)
0,925
0,96
voda, led (O "C)
Legenda
(*) - vrijednosti u smjeru normale na površinu koje za cijelu plohu, ovisno o
njezinom izgledu, valja pomnožiti s:
• 1,20 za sjajne metalne plohe
• 0,95 za nemetaIne glatke plohe
• 0,98 za hrapave plohe.
- koeficijent prijelaza topline
zračenjem, W/(m 2 K)
C12
=
1
Cc
1
81
82
- konstanta zračenja kombinacije stijenki, W/(m 2 K4)
-+--1
40 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
41
t.i. METEOROLOŠKE OSNOVE
1.3.1. Klimatske
značajke
Hrvatske
Postizanje zadovoljavajuće ugodnosti u prostoriji i cijeloj građevini,
osim u unutarnjim, ovisi i o vanjskim, odnosno okolnim uvjetima:
temperaturi, vlažnosti i sastavu i brzini strujanja vanjskog zraka (tzv.
ruži vjetrova), odnosno o vremenskim prilikama koje uvjetuje izmjena
godišnjih doba. Tako se tijekom godine stalno izmijenjuju razdoblja
toplog, sunčanog i vedrog, ali i oblačnog, maglovitog, hladnog,
kišovitog, vjetrovitog i snježnog vremena. Stoga je za proračun
svakog sustava grijanja (ali i ventilacije i/ili klimatizacije) bitno
poznavanje pojedinih meteoroloških podataka: temperature,
vlažnosti i sastava (kakvoće) vanjskog zraka, brzine i smjera
strujanja vjetra, rasporeda toplih i hladnih dana tijekom godine te
osunčanja, odnosno jačine i smjera upada Sunčevog zračenja.
U Hrvatskoj prevladava umjerena klima i sva su četiri godišnja doba
jasno izražena. Ljetne vrućine s temperaturama višim od 30 °C i
velike zimske hladnoće s temperaturama nižim od -10 °C uglavnom
kratko traju. Proljeća i jeseni također su vrlo ugodni, osim za kišnih
razdoblja. Na takvu klimu ponajviše utječe umjerena zemljopisna
širina (45 ° SZŠ) uz velik doprinos zapadnih oceanskih zračnih
strujanja, toplog Jadranskog mora, velikih kopnenih masa sjeverne
Afrike na jugu i Euroazije na sjeveroistoku, otvorenost
kontinentalnog dijela države sjeveru i visoke planinske prepreke
(Velebit, Biokovo) uzduž obale. Prosječne se godišnje temperature
za većinu hrvatskih naselja kreću između 10 i 15 °C, a cijela Hrvatska
se može podijeliti u tri klimatska područja (tablica 1.13, il. 1.8). Inače,
ta se klimatska područja uvelike podudaraju s tzv. graditeljskoklimatskim područjima, na kojima su vrijednosti najmanjih godišnjih
temperatura vanjskog zraka približno jednake (il. 1.9).
~o~
..J"'-tAKO~,
,..;
vARA20m
\- o KRAPINA
1.
"\..
KOPRIVNICA ~
"BJELOVAR-lr-.
@
,*. rr:' ZAGREB
,o'
;,
•
J
"~
.. r
,>
,'-"'"
•
~,
VlROvmCA.
.. l
OSIJEK
(,
":.'
I
',-~
"
"KARLOVAC
ICE
SISAK
GUIJN
,.......,
PAJ<RAC"
o
POŽEGA
(''''-J'-'\~-
\.....
....
'..
'..1-
"'-..,.....
KOVAR:!<...
', ~" •• ~
VUK9VAR ~
.,..-,
SLAVONSKlBROD
'..J'~';-
::'!
,ROO
"......
-t.'
o
::>
"..',.j
-......J
::,
1\1 1. graditeljsko-klimatsko područje,
~
2.graditeljsko-klimatsko
umjerena kontinentalna klima
. II sredozemna klima
= -12°C
područje, {tmin,sr" =
3. graditeljsko-klimatsko područje,
planinsko-kotlinska klima
{tmin,sr"
{tmin,sr"
-18 °C
= -24 °C
srednja vrijednost
najmanjih godišnjih
temperatura u
{tmin.sr" -
h~
određenom području
----------"1
~
."
.-' \' _-o
(,,-.J
. ,~
-''''''' ,--~s'"
Ilustracija 1.9
Graditeljsko-klimatska područja u Hrvatskoj [17]
Napomena: ilustracija u boji nalazi se na str. 559
Ilustracija 1.8
Klimatska područja u Hrvatskoj [29]
42 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
43
::
Tablica 1.13
Važniji klimatski podaci za nekoliko gradova u Hrvatskoj (prema Tehničkom propisu
o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN 79/2005) [27}
mjeseci
grad
podatak
"i:
<tl
le.:>
o.:>
::="
en
Bjelovar
Dubrovnik
Gospić
....
:!!
'"
e
0<
:z
Karlovac
:>o:
N
:1:0
o
'"
c::
Osijek
:1:0
:z
em
temperatura zraka, °c
relativna vlažnost zraka, %
brzina vjetra, m/s
temperatura zraka, "C
relativna vlažnost zraka, %
brzina vjetra, m/s
temperatura zraka, °c
relativna vlažnost zraka, %
brzina vjetra, m/s
temperatura zraka, "C
relativna vlažnost zraka, %
brzina vjetra, m/s
temperatura zraka, °c
relativna vlažnost zraka, %
brzina vjetra, m/s
-1,1
87
. 1,6
8,8
61
3,6
-1,7
85
1,2
-0,6
88
0,9
-1,2
89
1,6
<tl
>e.:>
<tl
=ar
>
..>.::
<tl
"5'
lN
o
1,6 6,0
83 77
1,9 2,0
9,3 11,1
61
63
3,8 3,5
0,2 3,6
82 77
1,5 1,6
2,2 6,5
84 78
1,0 1,2
1,6 6,1
85 78
1,9 2,1
"i:
<tl
~
10,8
74
2,1
14,1
66
3,0
8,1
73
1,8
11,2
75
1,3
11,3
73
2,1
"i:
<tl
..cl
"i:
<tl
"S:
en
-
15,6
75
2,1
18,1
68
2,5
12,8
73
1,4
15,9
76
1,1
16,5
73
1,8
18,7
76
1,9
21,8
66
2,1
16,0
74
1,2
19,2
76
1,1
19,5
74
1,6
c-
"i:
<tl
N
o
o>
<::
een
~
"2'
20,4
76
1,8
24,5
60
2,2
18,1
71
1,1
21,1
75
1,0
21,1
19,5
79
1,8
24,4
61
2,2
17,3
75
1,0
20,1
78
0,9
20,3
74
1,5
15,8
82
1,8
21,5
64
2,4
13,6
79
1,0
16,4
82
0,8
16,6
78
1,4
72
1,5
<tl
"o
<tl
"i:
~
"o
:::l
c-
-
o.:>
t:;
e.:>
<tl
<::
"cr.;
o
c-
....
10,4 5,2 0,6
84
87
89
1,7 1,7 1,6
17,7 13,7 10,4
63
65
62
2,9 3,7 3,8
9,0 4,2 -0,5
84
82
87
1,3 1,5 1,3
11,1 5,6 0,9
84
87
89
0,9 1,0 0,9
11,2 5,4 0,9
80
88
90
1,6 1,6 1,7
srednja
godišnja
vrijednost
10,3
81
1,8
16,3
63
2,9
8,4
79
1,3
10,8
81
1,0
10,8
79
1,7
I'
....
'"
~
0<
Tablica 1.13 - nastavak
:z
mjeseci
:>o:
N
:1:0
o
'"
c::
grad
podatak
m
Požega
Pula
Rijeka
Sisak
Slavonski Brod
""
<tl
>e.>
:~
:z
e-
01:0
"i:
o.:>
:1:0
temperatura zraka, °c ' -0,9
relativna vlažnost zraka, % 87
brzina vjetra, m/s
1,2
temperatura zraka, °c ; 5,3
relativna vlažnost zraka, % 76
brzina vjetra, m/s
2,7
5,3
temperatura zraka, °c
relativna vlažnost zraka, % 64
1,9
brzina vjetra, m/s
-0,7
temperatura zraka, °c
relativna vlažnost zraka, %
brzina vjetra, m/s
87
1,1
-1,1
temperatura zraka, °c
relativna vlažnost zraka, % 87
1,4
brzina vjetra, m/s
<tl
'e.>
<tl
..>.::
<tl
~
>
"5'
2,0
86
1,5
6,0
74
3,0
6,1
63
2,1
1,9
82
1,5
1,7
82
1,7
6,2
83
1,4
8,3
lN
o
72
3,1
8,5
61
2,0
6,3
75
1,8
6,1
74
2,0
"i:
<tl
~
11,0
79
1,5
12,0
71
3,0
12,2
62
1,9
11,1
70
1,9
11,1
72
2,0
"i:
<tl
..cl
"i:
<tl
"S:
en
-c-
15,8
78
1,4
16,5
71
2,4
16,6
64
1,5
15,8
72
2,1
15,8
74
1,7
19,0
78
1,3
20,5
69
2,3
20,1
63
1,4
19,1
73
2,0
19,0
75
1,6
"i:
<tl
een
N
o
>
o
~
20,7 19,7
77
79
1,3 1,2
23,2 22,6
64
67
2,2 2,1
22,8 22,3
57
58
1,6 1,6
20,8 19,8
<::
<tl
"2'
16,2
81
1,2
19,0
73
2,2
18,9
64
1,7
16,0
73
77
81
1,7 1,4 1,3
20,6 19,9 16,1
76
79
73
1,4 1,3 1,2
"o
<tl
"i:
-~
"o
c-
o.:>
~
e.:>
<tl
<::
"cr.;
ec-
10,8 5,5
84
87
1,1
1,1
14,7 10,1
74
76
2,8 2,9
14,4 ' 9,8
67
66
2,0 2,1
10,8 5,6
1,1
88
1,0
6,6
76
2,9
6,5
65
2,0
1,0
83
1,2
10,7
82
1,3
88
1,2
0,7
88
1,4
86
1,3
5,4
86
1,5
srednja
godišnja
vrijednost
10,6
82
1,3
13,7
72
2,6
13,6
63
1,8
10,6
79
1;5
10,5
79
1,5
OIi>
~
Tablica 1.13 - nastavak
mjeseci
grad
podatak
02'
co
'<.>
cl)
:55'
Šibenik
Varaždin
Zadar
'"
e
'"
C'><
z
:o::
Zagreb
N
~
>
(Grič)
:rc::>
'2'
'2'
co"
""'oS'
co
N
"o
o
o>
'2'
..o
co
o
'S;
en
-
een
o
"2'
.8
en
10,5
13,9
18,7
22,5
25,4
24,9
21,4
16,9
60
4,7
59
4,2
59
56
3,0
49
52
3,5
3,1
58
3,3
9,9
13,4
18,0
21,6
24,5
3,0
24,0
20,5
16,2
"2'
co
C.
58
58
3,9
3,4
58
2,6
57
2,1
5,4
10,3
15,1
74
70
2,5
69
2,7
9,4
72
<::
co
""'"
srednja
godišnja
vrijednost
<.>
co
'i::
co
c.
gco
>N
temperatura zraka, °C
7,6 8,2
relativna vlažnost zraka, % 60 ' 60
brzina vjetra, m/s
4,5 5,0
temperatura zraka, °C
6,6 7,5
relativna vlažnost zraka, % 60 58
brzina vjetra, mIs
4,4 4,4
temperatura zraka, °C
-1,3 1,3
relativna vlažnost zraka, % 84 80
brzina vjetra, mIs
2,0 2,4
temperatura zraka, °C
6,7 7,4
relativna vlažnost zraka, % 72 71
brzina vjetra, m/s
2,4 2,6
temperatura zraka, °C
0,5 3,1
relativna vlažnost zraka, % 79 73
brzina vjetra, mIs
1,5 1,8
Split (Marjan)
...
co
><.>
co
<::
cl)
"o
'c;;
12,3
8,9
15,9
61
64
3,9
4,7
11,6
62
4,7
4,0
7,9
15,1
63
3,8
61
58
4,2
3,2
4,9
0,5
9,9
85
2,1
8,1
77
2,0
14,7
72
2,2
11,5
71
1,7
ec.
=>
- ......en
'
50
2,5
52
58
61
2,3
2,4
3,1
18,3
19,8
18,9
15,4
72
72
76
79
10,1
81
2,3
2,1
1,8
1,5
1,5
1,8
83
2,1
12,9
17,2
21,0
23,6
23,1
19,8
15,8
11,5
74
71
1,8
73
2,0
72
2,0
69
1,8
73
2,1
67
2,0
73
2,5
73
2,4
2,7
2,6
7,3
11,8
16,3
19,3
21,3
20,6
17,0
11,9
6,4
2,0
65
2,1
61
64
1,9
67
65
68
73
76
79
80
2,2
1,8
1,7
1,6
1,6
1,6
1,6
1,6
cc O O N
..... o. (JJ _.
..=: ..... ::J
I:ll CD o (J)
::JCh<
050 CD _o
........ ::J <
O
"c
N o. ~<
I:ll O cc ....
O- O CD
'"o I:ll o. ~
.20 o. (JJ-; ::::l
CDI:ll::JCD
o. ::J ~. ....
I:ll ::r CD
CD:::!:
3
~o 3 "c
cc ~ ~o CD
cc ..... O
58
'"
<=
:r-
z
em
...:2
e
'"
C'><
z
:o::
N
l»
tc
@
C-
N
l»
C.
l»
"'"'
-c -c -c o o :;;§:, ;;:<;
en en en ..:=:
::c <::
< <
o l» ,o.::
en tc l» =>
c;;'
S' l» cr "2N
S'
;:;: ~ l» CD
CD
or tcN<
5a
CD
So
CD
A
O
6"
N<
A
=>
S' š"
l»
A
<:
=>
c.
CD<
Q.
So
~
N
:r-
ill
l»
en
e:
A
l»
3"
~ ,O
oj
~ e:
n
::I:
<:
l»
"'"'
G)
oen
"o
CS:
o o .5!?
<:: CD CD
c-
g
=>
s"
CS'
CD
~
OJ
g
2:!.
CD
S-
~
_o
ci
B
c::>
c.
'"
<=
:r-
zem
::;0
N
3'
en
i'J'
'c
s.
CD
,
--'"
CJ1
ch
,
,
ce
'"
..;.,J",
O
,
o:>
,
,
, o,
--'"
J:,. ce cc
o:>
,..;;;;.,I"
,
, --'" ~
~ o:>
co O
O
,
,
~ co co
..;.,J",
o,
~
~
.j::o.
~
,
--'"
ce
Q:
,
::I
--'"
CD
ce
CD
3
'c
CD
....
Q)
e
ja
°
(")
C:a5(j)~i;;I
:J:::>;-::l::l0'
~S2."O~:::
m~(I)(I)o
....
OIi>
Cil"oQl
III
:>;.-,."0 ....
Q~S:;d:""
• (1)' (lj (ji' """
ct> c: :>;-
Et
s"
(I)
_o
(JJ
cc -O
C '"o ..... .....
3 =:
'"o
O =: O
I:ll = O ~o I:ll ~.
::J::Jo.CD::JCD
0
@ 05 O O 9: 05 0 ~
so. s3 e
s
CD al.
o
::J e
< zr 05" ..,
CDO)
CD
o.-N
CD
C ~. 3 I:ll
~"
::J
I::r'"O CD
.....
CD~
<3'"
I:ll
..... 0
- CD" ~ '"o
(JJ(JJCO
8 CD ..... 0.
~" () I:ll.....
_o
C
< ()<
3 e I:ll ~o
O'
::J CD
cc E: (jj0 o
C CD ;:>\ o.
;:>\0 .....
(JJ o
CD
CD3cc§'
N ~
;:>\ (JJ ..... c'
0CDI:ll
::::;0 N ;:>\ (JJ
~ O I:ll CD
_o ::J
::J
:::!:CDCI:ll
•
3 (JJ ~. -;+ ::J
-::J::r ~o CD
1:ll~::J ~ - ::J ~o
CD
_o CD I:ll 3
CD::r t::L
'"o
_o ~ ~o _o CD
NI:ll::r_::riri
I:ll N o. N '"O~" =:
C
..... ::rQ?.3 CD
O '"o O (JJ
iri o < 2s: <
()<0.1:ll::r1:ll
C ~ -;+ o. 20
::J I:ll N I:ll (JJ
'"0;:>\
::J 8
OI:llCD~CC
q-N CD
CD I:ll 3 C O
O- '"o
N
::J ..... CD-8
OO::JO,,.., ..... I:ll'"O::J
"-'I:ll-- o- I:ll ::;0 O
OCCC(JJCC
'Q.::J ..... ;:>\N
:::;0..,... I:ll CD ~
3
-
0
§-
_o
:<
~
v
ch
....
(JJ°CDN;:>\
;:>\ q- < ::J I:ll
o CD _o I:ll
cc o~< E:
C I:ll ;:>\ ~o CD
()<"""CD;:>\;:>\
_. ~
CD o
1il
550~CC3
(JJ _o .....
(JJ 8";:>\ I:ll (JJ
C ..... CDChCD
(JJ =: ........ CD N
CD ::J
O
< N CD ::J ::J
I:llI:ll2S:CDCD
or
:::0
-w
~
....
...El
~
GO
...
""CI'
.2.
-...
-......
GO
~
: :ll
GO
GO
El
""CI'
GO
D
c:
GO
_.c:
""CI'
D
::ll
I
AD
::ll
l:
I,
vrijednosti koje su bile uobičajene do početka devedesetih ili pa k
vrijednosti prema ASHRAE-u (tablice 1.14 i 1.15).
Stupanj-dan grijanja je veličina koja se koristi za utvrđivanj e,
uspoređivanje i kontrolu potrošnje topline u sezoni grijanja u neko m
području. Stupanj-dan u sezoni grijanja jednak je umnošku bro ja
dana s grijanjem i razlike srednje temperature u prostoriji i sredn je
vanjske temperature:
Tablica 1.16
Broj dana grijanja i stupanj-dani grijanja za nekoliko gradova u Hrvatskoj
(prema Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti
u zgradama, NN 79/2005) [27J
grad
broj dana grijanja z
stupanj-dan grijanja Gl
202.2
156,2
209.3
200,3
200,2
201,6
191,8
190,8
201,3
202,1
168,4
176,5
204,6
183,5
197,1
3198~3
I'
1537,1
3535,6
3082,9
3134,4
3121,2
2268,4
2266.1
3118,4
3167,9
1749,3
1931,5
3269,7
1982,1
2892,4
l,
Gospić
Gt
=
L
Karlovac
(rtzr,sr -rtok,sr,i),
Osijek
Požega
i~1
pri
čemu
Gl
-
z
-
rtzr.sr rtok,sr -
su:
broj stupanj-dana u sezoni grijanja (tablica 1.16)
ukupan broj dana u sezoni grijanja (tablica 1.16)
srednja temperatura zraka u prostoriji (= 20 dc)
srednja temperatura okolnog (vanjskog) zraka tijeko m
pojedinog dana u sezoni grijanja, DC.
t
Zagreb
sjeverna zemljopisna širina, o
istočna zemljopisna dužina, o
nadmorska visina, m
standardni tlak, bar
zimska projektna temperatura
suhog termometra, DC
ekstremne srednje zimske
temperature suhog termometra, DC
ekstremna brzina vjetra,
t
mis
Split
43,53
16,30
Pula
44,90
13,92
63
1,0057
-13,2
21
1,0107
-1,9
-16,5
-7,1
-6,2
7,2
8,4
9,4
45,73
16,07
107
1,0005
Šibenik
Varaždin
Zadar
Zagreb (Grič)
gradovi
vrijednosti
Pula
Rijeka
Sisak
Slavonski Brod
Split (Marjan)
:
Tablica 1.15
Zimske projektne temperature i drugi podaci potrebni za proračun sustava
grijanja za tri grada u Hrvatskoj (prema ASHRAE-u) [21J
li
Bj~lovar
Dubrovnik
z
li
II
I;
li
li
I:
I'
I'
l·
i:
II
I".
i'
"
li
li
Nepomene;
- podaci vrijede za srednju temperaturu zraka u prostoriji 20 °C i za srednju dnevnu
vanjsku temperaturu zraka početka i završetka rada sustava grijanja 15 °C
-.
I
Napomena:
- podaci vrijede za lokaciju mjerne postaje
48 - - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
ZA GRIJAN JE
L
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
49
I.
VODA • OSNOVNI PRIJENOSNIK
ENERCIJE U SUSTAVIMA CRIJANJA
so
--------~
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - -
S1
2.1. OSNOVNA SVOJSTVA VODE
Voda (HP) je jedna od najčešćih tvari na Zemlji i pri uobičajenim
uvjetima tlaka i temperature i u kemijski čistom stanju je kapljevina
bez boje, okusa i mirisa. U vodi koja se nalazi u prirodi redovito se
nalaze otopljene razne tvari (plinovi, metali, nemetal i i sl).
Neke važnije fizikalne konstante vode su sljedeće:
• molarna masa: M = 20,032 kg/kmol
• gustoća pri 4 °C i 1,013 bar: p = 1000 kq/m"
• temperatura ledišta pri 1 bar: 19; = O °C
• temperatura vrelišta pri 1 bar: {}v = 100 °C
• specifični toplinski kapacitet pri 15 °C: e = 4187 J/(kg K)
• toplina taljenja (smrzavanja): s = 333 kJ/kg
• toplina isparavanja (ukapljivanja): r = 2257,2 kJ/kg.
• trajna točka (0,0098 °C i 0,01 bar, odnosno 610,7 Pa) je ona u
kojoj se sijeku sve krivulje napetosti i u kojoj sva tri agregatna
stanja vode mogu postojati istodobno.
!
!
!
_ područje čvrstog agregatnog_-±..o~=---+--_
tlakp, bar
stanja - pothlađeni led , _!\ed
i
I
10000
'ia~\\e~\{\a
I
'~()S\\ I
,L~a~e
I
I
'd~~ I
l
!
!
!
j
100-
II
pothlađena
kapijevina
i
Agregatna stanja vode, odnosno njezine pojavnosti ovisno o tlaku
i temperaturi mogu se prikazati u p-i} dijagramu promjene stanja,
u kojemu su bitne dvije točke (il. 2.1):
• kritična točka (374,1 °C i 221,29 bar) je ona u kojoj završava
krivulja napetosti kapljevina-para i u kojoj nestaju razlike između
kapljevitog i plinovitog stanja
S2 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
l
I
uObičaJ'enb pOdručJ'e;,1
ii
:
!
kritična
!
i221,29 bar
i
I
i
točka:
i i 374,1 °C
I
i
I I
1Or---~'777777:m::r77)7/-ii-----+-----+-I tlak: In,013 bar
I
I
Promjene agregatnog stanja su:
• smrzavanje, odnosno taljenje (pretvorba iz vode u led, odnosno
obratno)
• isparavanje, odnosno ukapljivanje ili kondenzacija (pretvorba iz
vode u paru, odnosno obratno)
• sublimacija, odnosno desublimacija (pretvorba iz leda u paru,
odnosno obratno).
I
i
područje kapljevitog
agregatnog stanja - !
1000
primje e vode
Ovisno o okolnim uvjetima tlaka i temperature, voda se u prirodi
pojavljuje u tri osnovna agregatna stanja:
• kapljevitom
• plinovitom (vodena para)
• čvrstom (led).
I
I
atmosf~rski
'-L
i
I
I
I
I
I
0,1 1---1---f----+----+---+----1-vrelištb:
100 DC l
l
i ledište: Oi DC
I
!!
I
I
I
I
I
I
I
i
I
l
I
I
- krivuUa napetosti kapljevina - para I
I trajna tOQka: 0,01 ~ar i O,009~ °C
I
j
0,001
I
I
o
!
I!
I
.
I
. ,I
.
područje plinovitog
krivulja rapetostl I agregatnog stanja - _
led i para
I
pregrijana para
I
!
l
100
200
I
:
300
400
temperatura it, DC
Ilustracija 2.1
Dijagram promjene stanja vode
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
S3
t._,~_~
Pri uvjetima atmosferskog tlaka (1013 mbar) važne su još dvije
točke:
- vrelište vode (100 "C) pri čemu dolazi do isparavanja vode (odnosno ukap ljivanja pare)
- ledište vode (O "C) pri čemu dolazi do smrzavanja vode (odnosno
taljenja leda).
Pri tome je još važno spomenuti ovisnost vrelišta o stvarnom okolnom tlaku:
- ako JOe p stv > p A onda je ffv > 100 °C (tj. voda vrije tek iznad 100 "C)
- ako J'e p stv < p A onda je ffv < 100 °C (tj. voda vrije i ispod 100 "C),
r
2.2 SUSTOĆA I SPECIFiČNI TOPLINSKI
KAPACITET VODE
Gustoća, odnosno njezina promjena s temperaturom je bitno fizikalno svojstvo vode kada se radi o sustavima grijanja i drugim
tehničkim sustavima (tablica 2.1). Anomalija vode je pojava kada
se njezina gustoća u području temperatura većih od 4 °C zagrijavanjem smanjuje i hlađenjem povećava, dok na 4 °C postiže najveću
vrijednost i iznosi 1000 kq/rn", a daljnjim se hlađenjem (i nakon
smrzavanja na O "C) i dalje smanjuje, za razliku od svih drugih tvari
(tablica 2.2)0
i
,i
I,
i
Tablica 2.1
Gustoća i specifični volumen vode ovisno o temperaturi
temperatura, °C
-50 (led)
°(led)
°4
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
100 (para)
gustoća,
kg/dm 3
0,89
,0,9167
0,9998
1,0000
0,9996
0,9982
0,9956
0,9922
0,9880
0,9832
0,9777
0;9718
0,9653
0,9583
0,0006
specifični
I
i"
volumen,
1,1240
1,0906····
1,0002
1,0000
1,0004
1,0018
1,0044
1,0079
1,0121
1,0171
1,0228
1,0290
1,0359
1.,0435
1673
i
dm 3/kg
.
Specifični
toplinski kapacitet vode je najveći od svih poznatih tvari
i iznosi c = 4187 J/(kg K). Zbog toga vodi treba razmjerno više
vremena za zagrijavanje od bilo koje druge tvari i ona mnogo dulje
predaje toplinu okolici, što je razlog zašto je voda glavni prijenosnik
energije u sustavima grijanja.
S4 - - - - - - - - - - - - - - - ...
.,
~
_
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
ss
Tablica 2.2
Ponašanje vode pri zagrijavanju i h/ađenju [BJ
2.J. pH VRIJEDNOST VODE
promjena volumena, % posljedice u prirodi
i tehničkim sustavima
• led pliva na vodi
• velik porast volumena
leda može uzrokovati
smrzavanje (pretvorba vode u led)
+9,06
pucanje zatvorenih posuda,
spremnika i cijevi (osobito
u području od -2 do -6 "C)
koje stoga treba izolirati
• topla voda jemanje gušća
pa se uzdiže prema gore
(cirkulacija)
+4,35
zagrijavanje vode
• uzatvorenim posudama
i spremnicima dolazi do
povećanja tlaka
• vrlo veliko povećanje tlaka
u zatvorenim spremnicima
isparavanje (pretvorba vode u paru)
+167300
i posudama zbog čega se
npr. ugrađuju sigurnosni
ventili
proces
pH vrijednost je važno svojstvo vode kada se radi o sustavima
grijanja jer o njemu ovisi koliki će biti utjecaj na materijal instalacije.
pH vrijednost je jednaka udjelu slobodnih vodikovih iona (H+) i
pokazuje koliko je voda (i bilo koja druga kapljevina) kisela, neutralna
ili lužnata i u kojem iznosu.
Razlaganjem vode nastaju električki pozitivni vodikovi (H+) i negativnihidroksidni ioni (OH-):
H20 .,..... H+ + OH-o
Pri tome H+ ioni imaju kiselo, a OH- ioni lužnato djelovanje. Ako u
nekoj otopini (što je, zapravo, prirodna voda) ima više H+ od OHiona, ona je kisela, što se dokazuje narančastim obojenjem indikatora. Ako je pak OH- iona više od H+ iona, otopina je lužnata, što
se dokazuje plavim obojenjem indikatora.
pH vrijednost je matematički određena kao dekadski logaritam
apsolutne vrijednosti udjela mase H+ iona u 1 I vode. Pri tome
ravnotežna, odnosno neutralna vrijednost iznosi 10- 7 g/I, odnosno
tada je pH = 7.
pH vrijednosti se mogu grafički prikazati u ljestvici od O do 14 pri
čemu su vrijednosti podijeljene u tri područja (il. 2.2):
• pH = 7 - neutralno područje
• pH < 7 - kiselo (bazično) područje
• pH > 7 - lužnato (alkalično) područje.
Kada se voda nalazi u kiselom području (pH < 6,8), može doći do
šteta na instalacijama, dok je voda u lužnatom području (pH> 7,8)
štetna za organizme (nadražuje pa i oštećuje kožu i sluznicu). Zbog
toga treba težiti tome da se pH vrijednost vode za primjenu u
sustavima grijanja kreće oko neutralnog područja.
56 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
57
i
lt
I
il!l
il
I:
li
II
l'
---------------fi:
~r
I
2.4. TVRDOĆA VODE
Tvrdoća
Q)
c::
;N
Q)
3
;(3"
2
pH-vrijednost primjeri
'<T
T""
oko 14
Q)
..l<:
-o
,~
o
cl.
4%-tna NaOH
(v)
T""
o
10
c::
'N
3
N
,
T""
'"
11,9
amonijačna
10,5
vapnena voda
voda
c::
.Q
±
O
Q)
,m
'S:
-;
Q)
fifi!.
c::
>N
.:
..o
~
X
3
Q)
'"
<ii
Q)~
c·!:!
.c:
vode je jednaka Udjelu otopljenih kalcijevih i magnezijevi h
soli (hidrogenkarbonata, klorida, sulfata, nitrata i silikata) u vodi.
Vode s većim udjelom tih tvari nazivaju se tvrdima, a s manjim
mekšima.
Tvrdoća vode se može iskazati na tri osnovna načina (tablica 2.3):
• količinom tvari: mmol/I (količina kalcijevih i magnezijevih soli,
odnosno tzv. zbroj zemnih alkalija) ili mval/I (miliekvivalenti po litri)
• stupnjevima tvrdoće: njemački (O nj, o dH), francuski (O fr), engleski
(O eng), američki (odgovaraju udjelima na milijun, odnosno ppm)
• područjem tvrdoće.
Tablica 2.3
Faktori za preračunavanje jedinica za iskazivanje
Cl.:::J
'"
.l3Cl.
o'"
m
jedinice
Q)
7,8 - 8,2
7,4
7
morska voda
krv
destilirana voda
6,4- 6,7
mlijeko
4 - 5,6
kišnica
2,5- 3
kuhinjski ocat
lrnmol/I
1 mval/I
"njem.
o fr.
o eng.
1 ppm
2,3
limunada
0,9 - 2
želučani
količina
mmol/I
1
0,5
0,18
0,10
0,14
0,01
tvari
mval/I
2,0
1
0,357
0,2
0,286
0,02
njem.
5,6
2,8
1
0,56
0,8
0,056
o
stupnjevi
o fr.
10,0
5,0
1,78
1,0
1,43
0,01
tvrdoće
vode [8J
udjeli
o
eng.
7,02
3,5
1,25
0,7
1
0,07
_.
(američki
ppm
100
50,0
'17,8
10,0
14,3
1
stupnjevi)
-
U velikom dijelu Hrvatske se voda iz javnog vodoopskrbnog sustava
može smatrati tvrdom ili čak vrlo tvrdom (tablica 2.4). Na tu činjenicu
treba obratiti pozornost jer se takva voda u pravilu bez ikakve
prethodne obrade koristi kao ogrjevni medij u sustavima grijanja,
što može dovesti do oštećivanja instalacija.
sokovi
,~
ci3
m
:sz
oko O
i
3,65%-tna HCI
Ilustracija 2.2
Ljestvica pH vrijednosti
58
_________________
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
59
JI
Tablica 2.4
Tvrdoća vode u Hrvatskoj [8]
mjesto
tvrdoća, o
Pa~rac
Osijek
'i;,"
'
....
,
;
,;
"~,e
'
.'
Gospić
Rijeka, Zadar
Makarska, Opatija, Šibenik
.Split
Sinj, otoci Brač i Hvar
Dubrovnik, Ogulin, Trogir
Imotski, Požega, Sisak
Karlovac, Koprivnica
njem.
područje tvrdoće
2
6
7
8
9
9 -10
10
meka voda
'
,
J.
,
srednja voda
li
Čakovec
Metković, poluotok pelješac, otok Korčula
Vinkov9i,: VirQI@Ga
otok Vis
. ',,c'..
"
Varaždin
Zagreb
SlaVonski Brod, Umag
.r:,
Pula
"
.'
,
12
14
15
16
,
17
18
20
20 - 24
.'
22
PRORAČUN TOPLINSKOC OPTEREĆENJA
PREMA HRN EN t2 81t
,>,
,tvrda voda
.'
";
.'
.. .
.'
'
tvrda do vrlo tvrda voda
I
23
vrlo tvrda voda
'
,:
I:
[,
l:
I
j
I
l
1
60 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
61
J.1. OSNOVNE ZNAČAJKE PRORAČUNA
Postupak proračuna normiranog toplinskog opterećenja prostorije,
odnosno zgrade prema HRN EN 12 831 temelji se na sljedećim
pretpostavkama:
• raspodjela temperatura (temperature zraka u prostoriji i projektne
temperature) se smatra jednolikom
• toplinski gubici se promatraju u stacionarnom stanju i uz konstantne vrijednosti temperatura, građevinskofizikalnih značajki itd.
Osnovni slučaj za koji je predviđena primjena postupka obuhvaća
najveći broj zgrada:
• čiji su stropovi niži od 5 m
• koje su grijane ili se pretpostavlja da su grijane uz određeno
stacionarno stanje temperature
• u kojima se pretpostavljaju jednake vrijednosti temperature zraka
u prostorijama i osjetilne temperature.
Ipak, u zgradama koje su slabo izolirane, odnosno u kojima se
koriste sustavi grijanja s velikim udjelom izmjene topline
konvekcijom (npr. toplozračno grijanje) tijekom zagrijavanja može
doći do značajnih razlika temperature zraka u prostoriji i osjetilne
temperature, a i do nejednolike raspodjele temperatura pa dolazi
do odstupanja od osnovnog slučaja.
Osnovni cilj proračuna je određivanje projektnih toplinskih gubitaka
koji se potom koriste za određivanje projektnog toplinskog opterećenja prostorije, odnosno cijele zgrade ili njezinog dijela.
Za proračun projektnih toplinskih gubitaka grijane prostorije
razmatraju se:
• projektni transmisijski toplinski gubici kao posljedica provođenja
topline kroz okolne plohe prema okolici i tlu te prema okolnim
prostorima s različitim temperaturama
• ventilacijski toplinski gubici kao posljedica strujanja zraka kroz ovojnicu zgrade i između pojedinih njezinih dijelova, odnosno prostorija.
Postupak proračuna toplinskih gubitaka grijane prostorije sastoji se
od sljedećih koraka:
1. određivanje vrijednosti vanjske projektne temperature i srednje
godišnje vanjske temperature
62 - - - - - - - - - - - - - - - -
određivanje stanja (grijana ili negrijana) i unutarnjih projektnih
temperatura pojedine grijane prostorije
3. određivanje dimenzionalnih i toplinskih značajki svih građevinskih
elemenata svake (grijane i negrijane) prostorije
4. izračunavanje projektnih transmisijskih toplinskih gubitaka množenjem izračunate vrijednosti koeficijenta projektnih transmisijskih
toplinskih gubitaka i razlike projektnih temperatura
5. izračunavanje projektnih ventilacijskih toplinskih gubitaka množenjem izračunate vrijednosti koeficijenta projektnih ventilacijskih
toplinskih gubitaka i razlike projektnih temperatura
6. izračunavanje ukupnih projektnih toplinskih gubitaka grijane
prostorije zbrajanjem projektnih transmisijskih i ventilacijskih
toplinskih gubitaka
7. izračunavanje dodatnog učina (kapaciteta)za ponovno zagrijavanje
grijane prostorije u slučaju rada sustava grijanja s prekidima
8. izračunavanje ukupnog projektnog toplinskog opterećenja grijane
prostorije zbrajanjem ukupnih projektnih toplinskih gubitaka i
dodatnog učina za ponovno zagrijavanje.
2.
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
Postupak proračuna toplinskih gubitaka zgrade ili njezinog dijela
važan je za dimenzioniranje izvora topline i temelji se na podacima
dobivenim proračunom toplinskih gubitaka za pojedinu prostoriju,
a sastoji se od sljedećih koraka:
1. izračunavanje ukupnih projektnih transmisijskih toplinskih gubitaka
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem projektnih transmisijskih
toplinskih gubitaka svih grijanih prostorija pri čemu se u obzir ne
uzima toplina koja se izmjenjuje unutar određenih granica sustava
2. izračunavanje ukupnih projektnih ventilacijskih toplinskih gubitaka
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem projektnih ventilacijskih
toplinskih gubitaka svih grijanih prostorija pri čemu se u obzir ne
uzima toplina koja se izmjenjuje unutar određenih granica sustava
3. izračunavanje ukupnih projektnih toplinskih gubitaka zgrade ili
dijela zgrade zbrajanjem ukupnih transmisijskih i ventilacijskih
toplinskih gubitaka
4. izračunavanje ukupnog dodatnog učina za ponovno zagrijavanje
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem dodatnih učina za ponovno
zagrijavanje pojedinih prostorija
5. izračunavanje ukupnog projektnog toplinskog opterećenja zgrade
ili dijela zgrade zbrajanjem vrijednosti ukupnih projektnih toplinskih
gubitaka i ukupnog dodatnog učina za ponovno zagrijavanje.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
63
-""'iiiiiiiiiii"";..=-----
J.2. PRORAČUN UKUPNIH PROJEKTNIH TOPLINSKIH
GUBITAKA GRIJANE PROSTORIJE
+ QV,pr '
Q uk,pr - ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije, W
QT,pr - projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije, W
Q V,pr - projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije, W
Projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije određuju
se jednadžbom:
Qr,pr = (Hr,Ok-ov,pr
pri
+ Hr,ok-ng,pr + Hr, tlo,pr + Hr,sus,pr)
su:
H
- koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
T,ok-ov,pr
d W/K
prostorije izravno prema okolici kroz ovojnicu zgra e
H
- koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
T,ok-ng,pr
prostorije prema okolici kroz negrijane prostorije, W/K
HT,sus,pr
rTzr,proj
rT
ok
- koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema tlu, W/K
- koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema susjednoj prostoriji, W/K
~ projektna temperatura zraka u grijanoj prostoriji, "C
(tablica 1.3)
- vanjska projektna temperatura, "C (tablice 1.14 i 1.15).
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije izravno
prema okolici nastaju zbog provođenja topline kroz građevinske
elemente i linearne toplinske mostove koji prostoriju povezuju s
okolicom kao što su zidovi, stropovi, podovi, vrata, prozori itd.
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane prostorije
izravno prema okolici kroz ovojnicu zgrade određuje se
jednadžbom:
64 - - - - - - - - - - - - - - - -
APiej +
2 jl
lIJ j ej
J
j
pri čemu su:
A - površina pojedinog građevinskog elementa, m2
U - koeficijent prolaza topline pojedinog građevinskog elementa,
W/(m 2 K) (tablica 3.1)
e - korekcijski faktori izloženosti pojedinog građevinskog elementa,
odnosno toplinskog mosta koji u obzir uzimaju klimatske
utjecaje kao što su različita izolacija, apsorpcija vlage,
brzina vjetra i temperatura (= 1,0, uobičajena vrijednost)
lJf - linearni koeficijent prolaza topline pojedinog linearnog
toplinskog mosta, W/(m K) (tablica 3.2)
- duljina pojedinog linearnog toplinskog mosta između
prostorije i okolice, m.
. (rTzr,proj -rTOk)'
čemu
H T,tlo,pr
2
Hr,ok-ov,pr =
j
Ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije u osnovnom se
slučaju određuju jednadžbom:
QUk,pr = Qr,pr
------------------------~1
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema
okolici nastaju i zbog provođenja topline kroz negrijane prostorije
koje se nalaze između prostorije i okolice. Koeficijent transmisijskih
toplinskih gubitaka iz grijane prostorije prema okolici kroz negrijane
prostorije određuje se jednadžbom:
Hr,ok-ng,pr =
2 AjUjb + 2~/jbu,
U
i
pri
čemu
su:
b _ rTzr,proj -rTng
u -
rTzr,proj -rTok
rTng -
j
- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima
razliku temperature zraka u negrijanoj prostoriji
i vanjske projektne temperature (tablica 3.3)
temperatura zraka u negrijanoj prostoriji, °C
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema tlu
nastaju zbog provođenja topline kroz pod, odnosno podrumske
zidove u okolno tlo. Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka
iz grijane prostorije prema tlu određuje se jednadžbom:
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
65
+"'
e
"č
Q)
:=-
c-
t.'>
:::J
~
~
:::J
O
~
pri čemu su:
f g1 - korekcijski faktor koji u obzir uzima utjecaj godišnjih promjena
vanjske temperature (= 1,45, uobičajena vrijednost)
t. _ ffzr,pro]·-ffok,sr, 9
92 -
ff zr,proj
-
ffok
:52
m
.!:
C.
+"'
eQ)
Uekv
Q)
m
~
~
.!:
:g
Q)
-a
p
,
cv)
cv)
,
"<t
~
E
cv)
~
cv)
o
cl cl
t5
LD
o
cv)
CD
00_
~
o
,
,
o
,
,
,
,
eo
"<t
o
cl cl
LD
N
"<t
o
OO
0-
,
o)
o)
~
cl
c;;
cv)
~
cl cl N
cv)
o
cl cl
,
,
CD
00_
~
LD
N
o)
"<t
LD
N
cl cl cl
cv)
CD
00_
~
cv)
co cv) co
o
o
cl cl tri"
~
OO ~ OO "<t cv)
co "<t
o
o
O
cl cl cl cl cl cl cl
LD
LD
,
~
,
,
'5
co
·S E
cr.; "ti
-a
, 5
OO
O
cl cl
'N
:52
N
O-
o)
o
N
0-
~
ec-
'č
'č
~
o
~
o
e
-a
e ~ -a -a
O
Q)
Q)
o
:=c~ m
o .e. 3;
.9.....
o cl t5 co o..... Q)
O .><:
e. ~ c- ce.
b
e
co O~
%
:52
m
e
;00
3;
o
c-
'S;
Q)
'o
.~
OO
O
O
CD
cl
.....
O
e.
e
m
e.
'0,
:E'
~
~
CD
~
~
:52
m
e
;00
:::J
e
:::J
N
~
LD
N
~
N
~
~
~
CD
-a
o
.><:
~
66 - - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČMIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
_iL
N
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
:::J
~
.s
e.
e
Q)
:E'
e
co
:::J
>
3;
O
e.
Q5
.s
:c
e
% e.
e.
O
N
CD
~
'č
~
(5
"E
:::J
N
..c
co
.><:
-a
>
~
~
3;
O
e.
co
~
co :>
~
e
-a -a
O
Q)
m ~
e.
'0, .....
O
e
e
tD
]2
(5
e
"-
~ "t.i
o
O
~
Q)
:52
.~
:::J
e
e.
.s
:::J
'č
~
co cco e
co ~
~
e
Q)
Q)
co e.
e. ~
o co o ~
:52
m
e
;Ci5
:::J
co
ec-
ci
co
E
b
~
N
~
"č
O
S
oo
ec~
CD
.!:
C.
:z
-a
3;
o
e.
:E'
f5!
cl
N
~
o
.!::! ~
O
:::J
:52
m
e
;00
Q5
:52
m
e
- karakteristični parametar, m
- površina promatranog dijela podruma, m2
- ukupni opseg podruma (ako se promatra cijeli podrum),
odnosno dvostruka duljina vanjskog zida dijela podruma
(ako se promatra dio podruma), m.
>
ec-
'č
E
Q)
N
O
LD
CD
m S
'c
N
co co
S
N
su:
-a CD
'N .!:
:52 C.
CD
.!:
C.
co
o
N
~
CD
.§ .!:
oo!::! C.
S
e
OO
O
cl cl cl cl cl O cl
Eo
"č
Q)
5
co
E
>
+"'
o
'Ci)
m
m
m
"O.
'0'
e
-a
Q)
:::J
"E'
co
= ApOd,
Apod
o
cl
N
co
- koeficijent prolaza topline pojedinog građevinskog
elementa (poda ili zida) koji je u doticaju s tlom, W/(m 2 K)
(tablice 3.4 i 3.5)
- korekcijski faktor za podzemne vode (tablica 3.6).
čemu
,
f5!
O,5P
pri
BI
,
cl
o «-- SZ
.E .2: co E
ci € "o'
S o> cr.; ~
~
t.'>
Pri određivanju vrijednosti koeficijenta prolaza topline građevinskih
elemenata (poda ili zidova) koji su u doticaju s tlom koristi se
karakterističan parametar koji se određuje jednadžbom:
BI
o
c.
S ~
co
ci '0'
c:x::-
:=-
ffok,sr,g - srednja godišnja vanjska temperatura, "C (tablica 1.13)
A
- površina pojedinog građevinskog elementa (poda ili zida)
koji je u doticaju s tlom, m2
ec-
% cr.;
S
- temperaturni redukcijski faktor koji u obzir
uzima razliku srednje godišnje vanjske i
vanjske projektne temperature
:::5 SZ
co
N
co eQ) E
67
:::J
Tablica 3.1 - nastavak
CI"
oo
građevinski
element
koeficijent
toplinski
ukupni
debljina
toplinske
otpor
koeficijent
sloja
vodljivosti
sloja
prolaza
d, m
slola x,
R,
topline U,
W/(m K)
m2 K/W
W/(m 2 K)
opis
kod
3
neizolirani vanjski zid
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
-
-
0,13
-
0,01
0,35
1
gips
laka opeka
0,2
0,8
-
62
vanjski površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
-
-
0,03
0,25
0,04
0,45
2,229
0,13
61
11
ukupne vrijednosti
11
61
0,21
unutarnji pregradnizid
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
gips
11
neprozračivani
41
...
:2
:z
...
o<:
-
0,02
unutarnji pregradni zid
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
-
""
c::
:z
21
1
laka opeka
".
0-
m
0,13
-
0,03
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
gips
polistiren
-
0,35
61
11
2,011
0,18
0,01
61
o
0,5
0,03
-
gips
13
0,13
-
0,35
-
Ukupne vrijednosti
".
-
-
0,01
sloj zraka s = 40 mm
11
""c:o<
-
-
0,01
0,04
0,35
0,043
0,03
0,08
0,8
0,1
debljina
koeficijent
toplinske
vodljivosti
toplinski
otpor
sloja
ukupni
koeficijent
sloia x,
W/(m K)
R,
topline U,
m2 K/W
W/(m 2 K)
0,35
0,03
-
0,13
1,35
-
-
0,13
0,27
0,93
r--...
Tablica 3.1 - nastavak
:2
""c:o<
građevinski
element
:z
...
o<:
sloja
".
d,m
opis
kod
o
""
c::
".
:z
11
0-
m
61
15
61
51
61
16
0,01
-
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
drvo
0,04
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
ukupne vrijednosti
0,04
strop prizemlja
-
0,13
0,53
1,899
-
0,1
0,03
-
-
-
1,9
0,1
2,13
0,15
unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema gore)
-
gips
0,01
0,35
23
kamena vuna
0,08
unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema gore)
ukupne vrijednosti
0,09
pod prizemlja
0,042
17
-
66
unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema dolje)
-
-
0,17
2
beton
0,03
1,75
0,02
_.-
.__
._~.
_
..-
0,742
-
63
11
63
CI"
-O
gips
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
ukupne vrijednosti
0,14
unutarnja vrata
prolaza
_-
..
0,469
-
.....
CI
Tablica 3.1 - nastavak
građevinski
kod
element
sloja
vodljivosti
d, m
slojaA-,
W/(m K)
opis
24
2
66
ekstrudirani polistiren
beton
unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema dolje)
ukupne vrijednosti
0,06
0,18
0,037
1,75
-
-
0,27
-
prozori
20
toplinski
otpor
sloja
ukupni
koeficijent
prolaza
R,
topline U,
m2 K/W
W/(m 2 K)
1,62
0,1
0,17
2,08
-
-
0,48
2,1
vanjska vrata
21
61
51
62
...:2
debljina
koeficijent
toplinske
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
-
-
drvo
vanjski površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
0,06
0,15
-
-
ukupne vrijednosti
0,06
izolirani vanjski zid podruma (prema tlu)
32
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
gips
61
11
21
1
13
32
c:
'"
o,
z
:o:::
N
:1:0
~
'"
c::
:1:0
z
...
e-
polistiren
laka opeka
cementna žbuka
bitumen
-
-
0,01
0,04
0,2
0,02
0,002
0,35
0,043
0,8
1,15
0,23
-
0,13
0,40
0,04
0,57
1,754
0,13
0,03
0,93
0,25
0,02
0,01
-
1
r
...:2
Tablica 3.1 - nastavak
c:
'"
zo'
koeficijent
građevinski element
:o:::
N
:1:0
opis
kod
~
'"
c::
debljina
sloja
toplinske
vodljivosti
toplinski
otpor
sloja
ukupni
koeficijent
d, m
sloja x,
R,
W/(m K)
m2 K/W
topline U,
W/(m 2 K)
0,7
0,29
1,65
0,606
:1:0
ze-
...
31
33
61
11
21
1
62
35
.....
66
2
24
2
32
31
šljunak
0,2
ukupne vrijednosti
0,472
izolirani vanjski zid podruma (prema zraku)
unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
gips
polistiren
laka opeka
-
-
-
0,01
0,04
0,2
0,35
0,043
0,8
vanjski površinski otpor (vodoravni prolaz topline)
ukupne vrijednosti
0,25
izolirani pod podruma
-
unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema dolje)
-
-
beton
ekstrudirani polistiren
0,03
0,06
0,15
0,002
0,2
0,442
1,75
0,037
1,75
0,23
0,7
beton
bitumen
Šljunak
ukupne vrijednosti
-~-~:':::'--:---
-=-._::::;:~
:-:;-._"
-
0,13
0,03
0,93
0,25
0,04
1,38
0,17
0,02
1,62
0,09
0,01
0,29
2,19
""""""·""~·.=O'- =-=-~-c-_~··.-:-,-~·c-=-:,..--'-~""-;-:-~·---O=·"
prolaza
-
-
-
0,725
0,457
. ==~--_.
Tablica 3.2 - nastavak
Tablica 3.2
Linearni koeficijent prolaza topline toplinskih mostova [23]
opis toplinskog mosta
vanjski ugao zidova
linearni koeficijent
prolaza topline
toplinskog mosta w,
W/(m 2 K)
0,01
vanjski ugao zidova prema susjednoj zgradi, iznutra prema van
vanjski ugao zidova prema susjednoj zgradi, iznutra prema
susjedno] zgradi
završetak unutarnjeg zida prema vanjskom izoliranom zidu
završetak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom
izoliranom zidu, prema van
završetak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom
izoliranom zidu, prema van kroz najveću izolaciju
završetak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom
izoliranom zidu, prema van kroz najmanju izolaciju
strop prizemlja, prema katu susjedne zgrade
strop prizemlja prema susjednom katu
strop prizemlja, iznutra prema van
strop prizemlja, iznutra prema katu
strop prizemlja na istočnom pročelju, iznutra prema van
strop prizemlja na istočnom pročelju, iznutra prema katu
strop prizemlja prema katu, unutarnji zid
strop prizemlja prema katu, unutarnji pregradni zid, prema katu
pod prizemlja prema podrumu susjedne zgrade
pod prizemlja prema susjednoj zgradi
pOd prizemlja, neizolirani podrumski zid ili podrum, iznutra
prema podrumu
pod prizemlja, neizolirani podrumski zid ili podrum, iznutra
prema van
pod prizemlja, izolirani podrumski zid ili podrum, iznutra prema
podrumu
pod prizemlja, izolirani podrumski zid ili podrum, iznutra prema
van
prijelaz unutarnjeg zida u prizemlju, iznutra prema podrumu,
izravno
unutarnji pregradni zid prizemlja, prema podrumskom zidu,
iznutra prema podrumu, izravno
0,195
0,125
0,33
0,01
0,325
0,24
12 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
opis toplinskog mosta
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na podrumskom zidu),
iznutra prema stubištu
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na podrumskom zidu), iz
podruma prema stubištu
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na izoliranom podrumskom
zidu), iznutra prema stubištu
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na izoliranom podrumskom
zidu), iz podruma prema stubištu
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na kraju prizemlja), iznutra
prema stubištu
unutarnji pregradni zid naprizemlju, iznutra prema podrumu
ugao unutarnjeg pregradnog zida
prijelaz unutarnjeg pregradnog zida, kroz ravni zid
ugao vanjskog podrumskog zida, u podrumu, izpodruma prema van
ugao izoliranog vanjskog podrumskog zida, izpodruma prema van
ugao vanjskog podrumskog zida, iz podruma prema van
završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema vanjskom
zidu (izoliranom ili neizoliranom), iznutra prema van kroz izolaciju
završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema vanjskom
zidu (izoliranom ili neizoliranom), iznutra prema van
završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema izoliranom
vanjskom zidu, iznutra prema van kroz iZOlaciju
završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema izoliranom
vanjskom zidu, iznutra prema van
završetak unutarnjeg podrumskog zida prema vanjskom zidu,
iznutra prema van
prijelaz unutarnjeg podrumskog zida, kroz ravni zid
prijelaz unutarnjeg izoliranog podrumskog zida, kroz ravni
neizolirani zid
prijelaz unutarnjeg izoliranog podrumskog zida, kroz ravni izolirani
zid
dno ulaznih vrata
vrh ulaznih vrata
strane ulaznih vrata
dno prozora
PRIRUČNIK
linearni koeficijent
prolaza topline
toplinskog mosta W,
W/(m 2 K)
0,04
0,17
0,04
0,095
0,04
0,035
0,03
0,035
0,01
0,035
0,01
0,03
0,01
0,13
0,03
0,01
0,13
0,12
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
13
Tablica 3.4
Ekvivalentni koeficijent prolaza topline poda koji je u doticaju s tlom kao funkcija
koeficijenta prolaza topline materijala poda i karakterističnog parametra [23]
Tablica 3.2 - nastavak
opis toplinskog mosta
vrh prozora
linearni koeficijent
prolaza topline
toplinskog mosta 'P,
W/(m 2 K)
0,12
strane prozora
dno ostakljenih vrata
vrh ostakljenih vrata
strane ostakljenih vrata
dno garažnih vrata
vrhgaražnih vrata
strane garažnih vrata
dno unutarnjih vrata
vrh unutarnjih vrata
strane unutarnjih vrata
strane vrata naunutarnjem zidu
karakteristični
parametar B',
m
2
1,30
0,77
0,55
0,33
0,17
0,13
4
0,88
0,59
0,45
0,30
0,17
0,12
6
0,68
0,48
0,38
0,27
0,17
0,41
0,33
0,25
0,16
8
0,55
0,13
10
0,47
0,36
0,30
0,23
0,15
0,12
12
0,41
0,32
0,27
0,21
0,14
14
0,37
0,29
0,24
0,19
0,14
0,13
16
0,33
0,26
0,22
0,18
0,13
0,12
18
0,31
0,24
0,21
0,17
0,12
20
0,28
0,22
0,19
0,16
0,12
0,54
dubina podruma z = 1,5 m
Tablica 3.3
Temperaturni redukcijski faktor zbog razlike temperatura zraka
u negrijanoj prostoriji i vanjske projektne temperature [23]
potkrovlje
0,86
0,58
0,44
0,28
0,16
4
0,64
0,48
0,38
0,26
0,16
0,15
6
0,52
0,40
0,33
temperaturni
8
0,44
0,35
0,29
0,23
0,15
redukcijski
10
0,38
0,31
0,26
0,21
0,14
faktor bu
12
0,34
0,28
0,24
0,19
0,14
0,4
14
0,30
0,25
0,22
0,18
0,13
0,5
16
0,28
0,23
0,20
0,17
0,12
0,6
18
0,25
0,22
0,19
0,16
0,12
s 3 vanjska zida (npr. vanjsko stubište)
bez prozora, odnosno vanjskih vrata
s prozorima, odnosno vanjskim vratima
0,8
20
0,24
0,15
0,11
2
0,63
0,24
0,14
s dobrom ventilacijom
drugi neizolirani potkrovni prostori
s izoliranim krovom
1,0
4
0,51
0,40
0,33
0)4
0,14
0,9
6
0,43
0,35
0,29
0,22
0,14
0,7
8
0,37
0,31
0,26
0,21
0,14
10
0,32
0,27
0,24
0,19
0,13
12
0,29
0,25
0,22
0,18
0,13
14
0,26
0,23
0,20
0,17
0,12
0,16
0,12
samo s 1 vanjskim zidom
podrum
2
0,25
opis negrijane prostorije
prostorija
ekvivalentni koeficijent prolaza topline poda, U'kv,pOd, W/(m 2 K)
koeficijent prolaza topline izoliranog poda Upoo, W/(m 2 K)
bez izolacije
2,0
1,0
0,5
0,25
dubina podruma z = Om
s najmanje 2 vanjska zida i bez vanjskih vrata
s najmanje 2 vanjska zida i vanjskim vratima (npr. garaža)
0,5
0,8
unutarnja prolazna prostorija (bez vanjskih zidova i s izmjenom zraka
u prostoriji < 0,5 h-l)
prostorija s prirodnorn ventilacijom (somjerom površine otvora i
volumena prostorije> 0,005 m2/m3)
prostorija s uzdignutim podom
74 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
°
1,0
0,8
GRIJANJE
L
0,18
0,20
dubina podruma z = 3 m
0,46
0,35
16
0,24
0,21
0,19
18
0,22
0,20
0,18
0,15
0,11
20
0,21
0,18
0,16
0,14
0,11
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
75
Tablica 3.5
Ekvivalentni koeficijent prolaza topline zida koji je u doticaju s tlom kao funkcija
koeficijenta prolaza topline materijala zida i dubine podruma [23J
koeficijent prolaza
°
topline zida, Uzjd'
W/(m 2 K)
dubina podruma z, m
2
1
ekvivalentni koeficijent prolaza topline zida,
0,44
0,35
0,39
0,50
3
Uekv,Zid'
W/(m 2 K)
0,32
0,75
0,63
0,54
0,48
0,43
1,00
0,81
0,68
0,59
0,53
1,25
0,98
0,81
0,69
0,61
1,50
1,14
0,92
0,78
0,68
1,75
1,28
1,02
0,85
0,74
2,00
1,42
1,11
0,92
0,79
2,25
1,55
1,19
0,98
0,84
2,50
1,67
1,27
1,04
0,88
2,75
1,78
1,34
1,09
0,92
3,00
1,89
1,41
1,13
0,96
Tablica 3.6
Korekcijski faktor za podzemne vode [23J
udaljenost razine podruma
i podzemnih voda, m
<1
>1
korekcijski faktor za
podzemne vode Gpv
1,15
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema
susjednoj prostoriji nastaju zbog razlike temperatura koje postoje
između njih. Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema susjednoj prostoriji određuje se jednadžbom:
HT,sus,pr =
Tablica 3.7
Vrijednosti temperature zraka u susjednoj prostoriji [23J
L AjU/
sus ,
susjedna prostorija
temperatura zraka u susjednoj prostoriji tt""u,
u istom stanu
projektna vrijednost zatu prostoriju (tablica 1.3)
u drugom prostoru (stanu)
U istoj
zgradi
tt zr,proj +tt ok,sr,g
tt zr,sus =
2
u drugoj (prisionjenoj) zgradi
ttok,sr,g
Projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije određuju se
jednadžbom:
Qv,pr = HV,pr •
pri
čemu
(ttzr,proj - tt Ok) ,
su:
koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka
grijane prostorije, W/K
protok zraka kroz grijanu prostoriju, m3/s
gustoća zraka (pri projektnoj temperaturi zraka u prostoriji),
kq/m"
specifični toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku
(= 1010 J/(kg K)).
HV,pr = VzrPzrCp,zr -
Vzr
Pzr
-
C p.zr-
Pri određivanju protoka zraka kroz grijanu prostoriju razmatraju se
dva slučaja:
• prirodna ventilacija, odnosno prostorija koja nije opremljena
sustavom ventilacije (zrak koji ulazi u prostoriju ima svojstva kao
vanjski zrak)
• prisilna ventilacija, odnosno prostorija koja je opremljena
sustavom ventilacije (zrak koji ulazi u prostorijU ne mora imati
jednaka svojstva kao vanjski zrak).
j
pri
čemu
f
=
sus
su:
tt zr,proj - tt zr,sus - temperaturni redukcijski faktor koji u obzir
tt zr,proj - tt ok
uzima razliku temperatura u prostorijama
ttzr,sus -
Kada se potrebne količine zraka u grijanu prostoriju dovode
prirodnim putem, odnosno kada ona nije opremljena sustavom
ventilacije, protok zraka je jednak većoj od vrijednosti najmanjeg
potrebnog protoka zbog higijenskih razloga i protoka zraka zbog
infiltracije (tj. prolaska kroz zazore prozora i vrata):
temperatura zraka u susjednoj prostoriji, °C (tablica 3.7).
Vzr,prir =
76
----~------------ PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
max( V zr, min , Vzr,inf)'
ZA GRIJANJE
~~~~~~~-~--~---~
77
pri čemu su:
Vzr,pnr. - protok zraka kroz grijanu prostoriju u
ventilacije, m 3/h
Vzr,min
rl
slučaju
prirodne
=
Tablica 3.10
Koeficijent zaštićenosti [23J
opis prostorije
Vprnmin - najmanji potrebni protok zraka zbog higijenskih
razloga, m3/h
Vpr - volumen grijane prostorije, m3
n min - najmanji potrebni broj izmjena zraka, h' (tablica 3.8)
Vzr,inf
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - _ . - - < ,t.
=
klasa zaštićenosti zgrade
nezaštićene
područjima
ili
umjereno zaštićene (zgrade okružene
drvećem
50 Pa, h' (tablica 3.9)
ej - koeficijent zaštićenosti (tablica 3.10)
Ej - korekcijski faktor visine zgrade (tablica 3.11).
ili drugim zgradama)
jako zaštićene (umjereno visoke zgrade
u gradskim središima ili u šumi)
s više od
izloženim
1 izloženog
otvora
otvorom
otvora
ei
O
0,03
0,05
O
0,02
0,03
O
0,01
0,02
Tablica 3.11
Korekcijski faktor visine zgrade [23J
Tablica 3.8
Najmanji potreban broj izmjena zraka za različite prostorije [23J
prostorija
najmanji potrebni broj izmjena zraka nmi", h-l
stambene prostorije (uobičajeno)
0,5
kuhinje ili kupaonice s prozorom
1,5
uredske prostorije
1,0
udaljenost prostorije od prizemlja, m
korekcijski faktor visine zgrade Ej
0-10
1,0
10- 30
1,2
> 30
1,5
2,0
sobe zasastanke
Tablica 3.9
Potreban broj izmjena zraka pri razlici okolnog i tlaka zraka u prostoriji 50 Pa [23J
kvaliteta brtvljenja ovojnice zgrade
srednja
niska
visoka
(dobro
(dvostruki
zabrtvljeni
prozori,
Oednostruki
prozori,
prozori
normalno
brtvljenje)
bez
brtvljenja)
i vrata)
broj izmjena zraka n50 , h-l
obiteljske kuće
stambene i druge zgrade
(zgrade u vjetrovitim
visoke zgrade u gradskim središtima)
n 50 - broj izmjena zraka pri razlici okolnog i tlaka zraka u prostoriji
vrsta zgrade
si
izloženih
koeficijent zaštićenosti
2Vprn50eiEj - protok zraka zbog infiltracije, m3/h
učionice,
bez
<4
<2
4· 10
2-5
Kada se potrebne količine zraka u grijanu prostoriju dovode prisilnim
putem, odnosno kada je ona opremljena sustavom
ventilacije, protok zraka se određuje jednadžbom:
(mehaničkim)
Vzr,priS
=
Vzr,inf + Vzr,ven/V + Vzr,odv,pret'
pri čemu su:
Vzr.pns. - protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju
prisilne
.
ventilacije (pri čemu mora vrijediti: Vzr,pris ;;, Vzr,mjn), m3/h
Vzr,vent - protok zraka koji se dovodi sustavom ventilacije, odnosno
klimatizacije, m3/h
>10
>5
tv
=
ltzr,proj -ltzr,dov - temperaturni redukcijski faktor
ltzr,proj - ltok
ltzr,dOV - temperatura zraka dovedenog sustavom ventilacije, odnosno
klimatizacije iz okolice ili iz susjedne prostorije, °C
78 - - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
----~~-~~------~-
79
-------------------~11
I:
vzr,odv,pret =
Vuk.pret.odv
Vzr
" ~
-
pretičak
LJ Vzr,i
i
Vuk,pret,odv =
max( (VUk'OdV
protoka zraka koji se
odvodi iz pojedine grijane
prostorije, mvh
- Vuk,dov ),
O) - pretičak protoka zraka koji se
odvodi iz zgrade, m3/h
Vuk .odv - ukupni protok zraka koji se odvodi iz zgrade (tzv. onečišćeni
zrak), m3/h
Vuk,dOV - ukupni protok zraka koji se dovodi u zgradu (tzv. svježi zrak),
m3/h (= O, za stambene zgrade).
• ako je vrijeme korištenja zgrade, odnosno prostorija tijekom dana
dulje od 8 h
• ako unutarnja projektna temperatura iznosi 20 - 22 "C.
U tim se slučajevima dodatni učin za ponovno zagrijavanje određuje
jednadžbom:
A p/
Qzag,pr =
pri
čemu
Qzag,pr
-
A pr
f zag
-
zag '
su:
dodatni učin za ponovno zagrijavanje, W
površina poda grijane prostorije, m2
korekcijski faktor za ponovno zagrijavanje ovisan o vremenu
koje je potrebno za ponovno zagrijavanje nakon prekida
grijanja (tablica 3.12).
U slučaju periodičnog, odnosno povremenog grijanja, tj. kada
sustav grijanja radi s prekidima u proračun se uvodi dodatni učin ili
kapacitet za ponovno zagrijavanje kako bi se određeno vrijeme
nakon prekida rada sustava grijanja u prostoriji održavali projektni
temperaturni uvjeti, što ovisi o:
• specifičnom toplinskom kapacitetu građevinskih elemenata
• vremenu potrebnom za ponovno zagrijavanje
• padu temperature za vrijeme prekida grijanja
• svojstvima sustava regulacije.
Ipak, dodatni učin za ponovno zagrijavanje nije potreban, primjerice,
kada sustav regulacije može isključiti prekidanje rada sustava
grijanja tijekom hladnijih dana ili kada se tijekom prekida mogu
smanjiti toplinski gubici.
Dodatni učin za ponovno zagrijavanje može se odrediti
pojednostavljenim postupkom u nekoliko slučajeva:
a) za stambene zgrade:
• ako je vrijeme prekida rada sustava grijanja kraće od 8 h (npr.
tijekom noći)
• ako građevinska konstrukcija nije lagana
b) za nestambene zgrade:
• ako je vrijeme prekida rada sustava grijanja kraće od 48 h (npr.
tijekom vikenda)
80 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
81
,,
I
I
L,_
~
c'")
I--- -
co
CU
>
m
-o
en
I - - f---m
N
..-
"2
e
[;j
E
m
~
CU
>
... ~"2e
-o
en
I-m
[;j
E
I - -I - -
m
~
CU
>
I-N
..-
c'")
...
LO
N
N
N
N
..- en r-..-
....-
<o
c;;
N
Q)
"2
m
>
m
LO
...
r-:~ N
N
m
N
o
c: co
>
o co
c:
o
cl.
m r--
....o
N
N
e
:52
en en
I-m ~
[;j
E
c'")
...
Projektno toplinsko opterećenje se za grijanu prostoriju, dio zgrade
ili cijelu zgradu proračunava kako bi se odredio potreban učin izvora
N
topline sustava grijanja.
g
~
N
N
c'")
N
m 3<:
"2 $ o o
-o
c'")
I - -I - -
J.J. PRORAČUN PROJEKTNOG TOPLINSKOe
OPTEREĆENJA
<o
....-
eo
.><:
~
cu
N
co
-r-:
co
LO
N
N
+ Ozag,pr
= OT,pr
+ OV,pr + 0zag,pr'
Projektno toplinsko opterećenje cijele zgrade određuje se
jednadžbom:
-r-r-
..- ..co
<o
..- ..-
°opt,uk =
2:
OT,pr,i
+
2:
<o co
....-
OV,pr,i
+
2:
i
i
r-- co ....- ..-
N
0opt,pr = OUk,pr
co
<o
..- ..-
N
>
Projektne toplinsko opterećenje prostorije određuje se jednadžbom:
<o
..-
Ozag,pr,i .
i
Pri tome se u proračunu ukupnih ventilacijskih gubitaka ukupni
protok zraka ne računa kao zbroj svih protoka zraka po grijanim
prostorijama, već se određuje jednadžbom:
• u slučaju prirodne ventilacije:
<o
co <o
....-
I--
N
m
-o
e
en
rm
"2
c'")
N
co
..- en
[;j
E
e..c:
cl
m
cu
cl.
~
-o
m
cl
Q)
E
Q)
::"
~
Q)
=::J
-o
"Cif
c:
~
N
"c m
gJ
e :s-
cl.
L-
E Q)
.l!3 -o
cl.
Q)
tlo
cl.
"§
cl.
i 2:
E
C,
m
N
o
c:
>
o
c:
o
cl.
m
N
o
c:
..o
Vzr,inf,i
i
:=-
::J
~
Vzr,Uk,pris =
~
e-
.--
m
-o
:52
• u slučaju prisilne ventilacije:
m
o
10
en
m
-o
...
"2
(.)
~
::J
<o
..c:
cci"
"2
m
:E'
<o c'")
..- ..- ....-
pri
-r-r-
N
co
čemu
1Jrek -
e
2:
i
Vzr,vent,i
+
2:
Vzr,odv,pret,i ,
i
su:
ukupni protok zraka u slučaju prirodne, odnosno
prisilne ventilacije, m3/h
stupanj djelovanja sustava za rekuperaciju zraka koji se odvodi
iz zgrade (= O, ako ne postoji).
Vzr,u k.pnr"' Vzr.u k,pns.
...
+ (1-1Jrek)
-
bcl.
Q)
E
Q)
:E'
>
82 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - -
_
83
1.4. POJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK PRORAČUNA
Tablica 3.14
Temperaturni korekcijski faktor građevinskog elementa [23]
Pojednostavljeni postupak proračuna projektnih toplinskih gubitaka,
odnosno toplinskog opterećenja prostorija, cijele zgrade ili njezinog
dijela može se provesti za stambene zgrade kod kojih vrijedi
nso < 3 h-l.
Kod pojednostavljenog proračuna se kao dimenzije prostorije
uzimaju vanjske dimenzije, odnosno visina prostorije se mjeri od
gornjeg ruba poda do gornjeg ruba poda prostorije na katu iznad,
a širina od vanjskog ruba vanjskog zida do središnjice unutarnjeg
zida.
temperaturni
korekcijski
toplinski gubici
građevinskog
elementa'
izravno prema okolici
za izolirane toplinske mostove
1,00
za neizolirane toplinske mostove
1,40
za prozore i vrata
1,00
za izolirane toplinske mostove
0,80
za neizolirane toplinske mostove
1,12
za izolirane toplinske mostove
0,30
za neizolirane toplinske mostove
0,42
prema negrijanim prostorijama
Ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije se
jednadžbom:
0Uk,pr = (OT,pr
određuju
prema tlu
+ Ov,pr)tM,pr'
Tablica 3.13
Temperaturni korekcijski faktor za zagrijavanje prostorije na temperaturu
nego u susjednima [23]
1,26
za izolirane toplinske mostove
0,90
uobičajena
1,0
povišena
1,6
Projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije
se jednadžbom:
određuju
i
pri čemu je:
f - temperaturni korekcijski faktor pojedinog građevinskog elementa
koji u obzir uzima razliku temperature u zadanom slučaju i
vanjske projektne temperature (tablica 3.14).
PRIRUČNIK ZA
1,26
za izolirane toplinske mostove
0,50
prema susjednoj zgradi
za neizolirane toplinske mostove
0,70
za izolirane toplinske mostove
0,30
za neizolirane toplinske mostove
0,42
Projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije određuju se
jednadžbom:
Ukupno toplinsko opterećenje grijane prostorije određuje se
jednadžbom:
Oopt,pr = QUk,pr
(rTzr,proj -rTOk)'
84 - - - - - - - - - - - - - - - -
za neizolirane toplinske mostove
prema dijelu susjedne zgrade
temperaturni korekcijski faktor t...upr
2: ~AiUi
0,90
za neizolirane toplinske mostove
za ovješeni pod
veću
projektna temperatura zraka u prostoriji 'frzr,proj
OT,pr =
za izolirane toplinske mostove
prema potkrovlju
pri čemu je:
f uu,pr
•.~ - temperaturni korekcijski faktor koji u obzir uzima zagrijavanje
prostorije na temperaturu višu nego u susjednima (tablica
3.13).
GRIJANJE
faktor
+ Qzag,pr
= QT,pr
+ QV,pr + Qzag,pr'
Ukupno toplinsko opterećenje zgrade ili dijela zgrade tada se
jednadžbom:
određuje
QOPt,uk =
2:
i
QT,pr,i
+
2:
i
QV,pr,i +
2:
Qzag,pr,i'
i
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - -
_
85
;1;
"
:1
1
'I
I'
j:
I'
4.
li
li
i
I,.
I
li
SUSTAVIORIJANJA
86 - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - -
87
r:
I
4.1. PODJELA SUSTAVA CRlJANJA
Podjela sustava grijanja prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na
Sustavi grijanja se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih
• prema energentu
• prema načinu zagrijavanja
• prema izvedbi ogrjevnih tijela.
načina:
štednjaci itd.
Podjela sustava grijanja prema energentu osniva se na izvoru
energije koji se koristi za pretvorbu u toplinu pa oni mogu biti:
• plinski
• na loživo ulje
• električni (na struju)
• na kruta goriva
• solarni
• na toplinu iz okoliša
• spojeni na toplinarski sustav (tzv. daljinsko grijanje) itd.
Podjela sustava grijanja prema načinu zagrijavanja u obzir uzima
položaj izvora topline (ložišta) u odnosu na prostoriju koju je
potrebno zagrijavati. Sustavi grijanja tako mogu biti:
• lokalni ili pojedinačni
• centralni.
Lokalni ili pojedinačni sustavi grijanja omogućavaju izravno
zagrijavanje prostorije iz izvora topline koji je u njoj smješten. Primjeri
za to su: kamini (plinski, na kruta goriva), štednjaci (električni, na
kruta goriva), peći (na kruta goriva, električne, plinske, uljne),
zagrijači zraka (električni, plinski infracrveni), grijalice (plinske,
električne), električno podno grijanje itd.
Centralni sustavi grijanja omogućavaju posredno zagrijavanje
prostorije pomoću ogrjevnih tijela kroz koje struji prikladni
prijenosnik energije, odnosno ogrjevni medij (topla ili vrela voda,
para, topli zrak) koji se zagrijava u izvoru topline smještenom na
jednom mjestu u građevini. Primjeri za to su: radijatorsko toplovodno centralno grijanje (na plin, loživo ulje, kruta goriva, električno,
solarno, spojeno na toplinarski sustav), toplovodno podno grijanje,
toplovodno grijanje velikih prostora zračnim grijačima itd.
88 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
načinu na koji se toplina predaje prostoriji pa oni mogu biti:
• izravni (objedinjeni s izvorom topline): npr. kamini, peći, grijalice,
GRIJAMJE
•
•
•
•
radijatorski: npr. toplovodni, vrelovodni, parni, električni itd.
konvektorski: npr. toplovodni, električni itd.
ventilokonvektorski: npr. toplovodni itd.
površinski (podni, zidni i stropni): npr. toplovodni, električni itd.
Sustavi centralnog toplovodnog grijanja danas su u primjeni
najčešći i pojavljuju se pod nazivima centralno ili etažno grijanje, a
mogu se podijeliti na nekoliko načina:
a) prema izvedbi strujanja ogrjevnog medija (tople vode):
• s prisilnom cirkulacijom (crpni ili pumpni)
• s prirodnom cirkulacijom (gravitacijski)
b) prema temperaturi ogrjevnog medija:
• standardni: s tzv. standardnim temperaturama polaznog i povratnog voda (90170 0c)
• niskotemperaturni: sa sniženim temperaturama polaznog i povratnog voda (npr. 70/50, 60/40 "C)
c) prema vezi razvoda s atmosferskim tlakom:
• otvoreni
• zatvoreni (tlačni)
d) prema izvedbi razvoda:
• jednocijevni
• dvocijevni
• Tichelmannovi.
Pri odluci o tome koji sustav grijanja odabrati treba voditi računa o
građevinskofizikalnim i arhitektonskim značajkama građevine,
zahtjevima korisnika i raspoloživosti energenata. Isto tako treba
obratiti pozornost na to da se uporabne značajke pojedinih sustava
mogu značajno razlikovati (tablica 4.1).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - -
_
89
4.2. OSNOVNI POJMOVI TEHNIKE CRIJANJA
o Q)
e::'~
-ce::
:5.:?
o
cl
e:: O
-Ce::
~(;j
OP
-D..Q)
e::
El
'"e::
~
..a
O
-C
I
Sustav grijanja su svi elementi (izvori topline, ogrjevna tijela,
razvod, regulacija, opskrba energentom itd) koji u nekom objektu
(građevini, vozilu, plovilu i sl) služe za grijanje prostorija, odnosno
za ostvarivanje osjećaja (toplinske) ugodnosti kod osoba koje u
njima borave ili pak za zadovoljavanje zahtjeva procesa koji se u
njima odvijaju.
D..
Q)
e::
t)
~
..a
o
-C
'"e::
~
~
..a
o
-C
:>
o
D..
Q)
e::
..
~
..a
o
-C
~
..a
O
-C
~
..a
o
-C
Izvor topline je glavni dio sustava grijanja i u njemu dolazi do
pretvorbe energije iz njezinog primarnog oblika ili izvora (npr.
kemijske energije goriva, električne, Sunčeve itd) u toplinu. U
lokalnim je sustavima grijanja objedinjen s ogrjevnim tijelom, tj. njime
se prostorija zagrijava izravno (npr. plinska peć, kamin na drva,
električna grijalica i sl), dok kod centralnih sustava grijanja izvor
topline najprije zagrijava prikladni prijenosnik energije koji se potom
do ogrjevnih tijela smještenih u prostorijama prenosi odgovarajućim
razvodom (npr. etažno grijanje s plinskim kotlom).
Ložište je dio izvora topline u kojemu dolazi do pretvorbe kemijske
energije goriva u toplinu procesom izgaranja. Toplina se pri tome
pomoću odgovarajućeg izmjenjivača topline prenosi izravno na
prostoriju ili na prikladni prijenosnik energije.
~o:> '"
,t)
::l
:<::
e
Ql
.....
l cf)
t:
o
~
Ql
U
cf)
Ql
U
8. '[ii'
ii;
e::
:-::::
cs
:>
Q)
.~
,t)
::l
o
'[ii'
-g
:>
..a
ii; N
=Cil
o
o
~
~
o
u
'"
ou
::l
.~
I
l
~
..a
o
-C
..a
o
-C
Razvod je dio centralnih sustava grijanja koji služi za prijenos
toplinske energije do prostorija pomoću odgovarajućeg prijenosnika
energije (najčešće tople vode).
Prijenosnik energije ili ogrjevni medij je tvar koja u centralnim
sustavima grijanja služi za prijenos energije od izvora topline do
ogrjevnih tijela smještenih u prostorijama. Kao prijenosnik energije
uglavnom se koriste topla ili vrela voda, para ili topli zrak.
al'
c:
:<::
-
~
Ql
c:
~
cu
Ogrjevno tijelo je dio sustava grijanja koji služi za prijenos topline
na prostoriju. U lokalnim je sustavima grijanja ogrjevno tijelo ujedno
izvor topline, dok kod centralnih sustava grijanja predstavlja
zaseban element (npr. radijator, cijevi podnog grijanja, toplovodni
zračni zagrijač zraka i sl).
'U
,..
cu
c:
N
Ql
"<t c:
~ oo
:::: o~
oo
~
g
90 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - -
_
91
Standardni kotao je izvor topline u centralnim sustavima grijanja
s konstantnim temperaturama polaznog i povratnog voda 90/70 "C
te izlaznom temperaturom dimnih plinova 230 - 300 "C, odnosno
kod kojeg su pogonske temperature ograničene njegovom
izvedbom (prema Direktivi 92/42/EC).
Niskotemperaturni kotao je izvor topline u centralnim sustavima
grijanja koji ima mogućnost trajnog pogona pri temperaturi povratnog
voda između 35 i 40 "C te kod kojeg pri određenim okolnostima može
doći do kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova (prema Direktivi
92/42/EC), odnosno kod kojeg se zahvaljujući njegovoj izvedbi
temperatura u izmjenjivaču topline može spustiti do 40 "C ili niže
(prema HRN EN 303).
Kondenzacijski kotao je izvor topline u centralnim sustavima grijanja
kod kojeg postoji mogućnost iskorištavanja topline kondenzacije
vodene pare iz dimnih plinova, odnosno latentne topline ili energije
promjene agregatnog stanja vode iz parovitog u kapljevito pri čemu
dolazi do izdvajanja vodene pare u kapljevitom obliku, kao kondenzat.
Donja ogrjevna vrijednost (Hd , Hu' H;) nekog plinovitog ili kapljevitog
goriva je toplina koja se oslobađa pri potpunom izgaranju određene
količine goriva pri čemu su početna (s kojom tvari ulaze u proces
izgaranja) i krajnja temperatura (s kojom produkti izgaranja izlaze iz
procesa) jednake okolnoj temperaturi i iznose 15 "C, a voda nastala
procesom izgaranja nalazi se isključivo u parovitom agregatnom stanju. Drugim riječima, to je toplina koja je oslobođena procesom izgaranja bez dodatnog iskorištavanja topline kondenzacije vodene pare.
Gornja ogrjevna vrijednost (Hg , Ho, Hs) je toplina koja se oslobađa
pri potpunom izgaranju određene količine nekog goriva pri čemu
su početna i krajnja temperatura jednake okolnoj temperaturi (15 ac),
a voda nastala procesom izgaranja nalazi se ukapljevitom
agregatnom stanju. Drugim riječima, to je toplina oslobođena pri
izgaranju goriva nakon čega se još dodatno iskorištava toplina
kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova, odnosno najveća
moguća energija koja se može dobiti izgaranjem nekog goriva.
T
Učin (O) je veličina koja pokazuje koliko neki izvor topline u jedinici
vremena na neki prijenosnik energije ili na neposrednu okolicu
(prostoriju) može predati toplinske energije.
Nazivni toplinski učin (ON) je najveći dopušteni učin nekog izvora
topline koji se pri trajnom pogonu može predavati prijenosniku
energije ili neposrednoj okolici, a određuje ga proizvođač uređaja.
Kod plinskih ili uljnih kotlova za centralno grijanje jednak je gornjoj
granici područja toplinskog učina.
Nazivno toplinsko opterećenje (Oopt) je toplinski učin koji je
u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost, a po iznosu je
jednak toplinskom učinu izgaranja.
određen
Toplinski učin izgaranja (O;Zg) je toplinski učin koji je ostvaren
tijekom izgaranja goriva u ložištu izvora topline do postizanja
nazivnog toplinskog uči na.
Gubici topline putem dimnih plinova (qDP9) su jednaki omjeru
toplinskog toka koji nakon izgaranja neiskorišten odlazi s dimnim
plinovima kroz dimnjak u okolicu i toplinskog učina izgaranja:
°DP
%pg=O' %.
Izg
Gubici u stanju pripravnosti (qp,) su jednaki omjeru topline koja
se zračenjem i konvekcijom predaje neposrednoj okolici kotla i
toplinskog učina izgaranja, a određuju se pri srednjoj nadtemperaturi kotla 55 "C, pri čemu u vrijeme kada je kotao u pripravnosti
na izlazu dimovodne cijevi mora postojati ravnomjeran podtlak
0,05 mbar i ne smije se odavati korisna toplina.
Stupanj djelovanja pri izgaranju (11;zg) jednak je razlici ukupne
dovedene energije iskazane kao donja ogrjevna vrijednost (100%)
i gubitaka topline putem dimnih plinova:
'l7izg=100%-%p, %.
92 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
93
Stupanj djelovanja kotla (1J K) je jednak omjeru nazivnog toplinskog
učina pri postojanom pogonu (kada su temperature vode i kotla
jednake, a temperature polaznog i povratnog voda konstantne) i
toplinskog učina izgaranja:
Q
=0'
N
1Jk
Pad tlaka na strani dimnih plinova (L\PDP) je razlika tlakova dimnih
plinova između mjernog mjesta u dimovodnoj cijevi i ložišta izvora
topline.
Pad tlaka na strani vode (L\p) je razlika tlakova na priključcima
polaznog i povratnog voda u centralnim sustavima grijanja uz protok
prijenosnikaenergije(tople ili vrelevode) koji odgovara nazivnom učinu.
%.
Izg
Godišnji stupanj iskoristivosti (1J 90d) je osnovna vrijednost kojom
se opisuje učinkovitost izvora topline i određen je jednadžbom
(prema VOI 2067) :
1Jgod
1J(k
=
1+Qpr
~1-1
J'
pri čemu su:
1Jgod - godišnji stupanj iskoristivosti, %
1J k - stupanj djelovanja kotla, %
qpr - relativni gubici u stanju pripravnosti, %
b - vrijeme uključenosti cijelog sustava grijanja tijekom godine, h
b p, - vrijeme uključenosti plamenika tijekom godine, h.
Normalni stupanj iskoristivosti (1J N) je osnovna vrijednost za
uspoređivanje izvora topline. Izračunava se na temelju pet
vrijednosti djelomičnog opterećenja prema odgovarajućim dnevnim
vanjskim temperaturama iz kojih se dobiva pet pojedinačnih
stupnjeva iskoristivosti iz kojih se potom kao srednja vrijednost
računa normalni stupanj iskoristivosti.
Temperatura dimnih plinova ({fDP) je temperatura koja se mjeri u
neposrednoj blizini izlaska dimovodne cijevi iz kotla, a ovisi o temperaturi vode u kotlu, stupnju onečišćenja i opterećenju kotla. Za dimenzioniranje dimnjaka i određivanje gubitaka putem dimnih
plinova mjerodavna je temperatura dimnih plinova koja je određena
pri postojanom pogonu i uz temperaturu vode u kotlu od najmanje
60°C.
94 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
95
s.
OSNOVNI ENERGENTI
USUSTAVIMA GRIJANJA
96 - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - -
97
5.1. PLINSKA 80RIVA
N
::>
>R
o
co o
<::
<o
.cl
"o
ID
.s
::>
S.1.1. Osnovna svojstva važnijih plinskih goriva
Plinska goriva su plinovi i plinske smjese čijim izgaranjem nastaje
toplina. Kao energenti se koriste u sustavima grijanja i pripreme
potrošne tople vode, proizvodnji električne i toplinske energije,
motorima s unutarnjim izgaranjem za pogon vozila itd. Zahvaljujući
svojim iznimnim uporabnim svojstvima (jednostavnost uporabe,
povoljna cijena, dostupnost u svako vrijeme i sl), ali i smanjenom
štetnom utjecaju na okoliš, plinska se goriva (posebice prirodni plin)
danas smatraju najprikladnijim energentom za sustave grijanja i
pripreme PTV-a.
e
N
N
io
co
E
,....
io
,
o
o"
cl.
io
l(')
Z
e
io
r---
ci
l(')
cl.
Z
ci
cl.
e
s
r--
cl.
::>
-'<:
CI)
:r:
?
ci
,
,....
c')
f--:§~ ,....,
e
°C
N
s
'<t
N
r-'<t
,
,
,
,
N
co oo»
ev:i'
,....
,
io
o
,....
en
, N,
cl.
::>
-'<:
co
?
ci.
_32
CI)
"o
CI)
,....
co
« -9
o
u
'c
'6
o~
io oo
oi
tri" ,....
00tri" ,....
.f
io
oo
N_
<o'<t
'<t_
,....
~
o r+ 0-,
'<t
<o
, "1- .f
oo ,.... '<t
r--"
c')
,....,
--o+
c')
co ev:i'
oi c')
o ,
,
,....
+1 oo
r---
eD
,....
,
,
,
o
,
r--:
(v)
+J
'<t
<o
,
,
, o,
io
'<t
io
o
-,
-,
-<;
-,
2:
2:
2:
"o
ID
:E'
:=-
;č3'
3;
co
D
o
>
ON
co
>
ID
<::
::>
<::
cl.
l(')
to
+1
,
°c
co
cl.
::>
1;)
"o
o
o
t5
o
'2
co
<::
1;)
o
<::
"o
ID
"o
ID
:E'
>
:=-
~
;c:r
3;
co
::>
D
o
>
ON
co
<::
.CI)
cl.
o
"o
ID
::>
cl.
oo
r--:
~
~
1;)
o
,
-c,
~
.cl
E
E
"o
"o
ID
cl.
~
"o
+1
;OF.
;OF.
co
1;)
cl.
::>
o
1;)
<::
"o
ID
o "o
o
'6
3; :=3; ::> o<::
ID
Oi::
co
;u <::
~
::> >
E .CI)
oN ::> ::>
D
cl.
co o o
o
:=-
<::
<::
l(')
"2'
<::
o
o
.CI)
,
o
ID
::>
<::
<o
'<t
.cl
t5
o
::>
cl.
o
cl.
s::~
::I::~
<o
'<t
,....
o
eD ev:i'
2:
<::
,
,....
oo CO
o r--:, N,
c')
N
81
oo
l(')
ci
<-,
-,
<::
,
r-
,
,
N
--~ --~ -- --~ --~ -- ~-"o
ID
N
l(')
,....
ci
Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo
..c:
..c:
..c: ..c:
..c:
..c:
t5
o
o
oo
,....
l(')
l(')
N
oo
oi
tri" ,.... en <o
, ,
r--:
<o <o .f ,....
'<t
N
l(')
l(')
<o
CO
l(')
'<t-
ID
o
o
l(')
N_
l(')-
, otri"
,.... ,....
oo
N,.... eD
'<t
o
--l
co
o!;;
l(')
tri" eD
,....
io
.., <::
>
cf
"l::l
"o
N
::I::
-'<:
~
1tl
N
oo
-'<:
o
cl.
ZA GRIJANJE
e
'<t
ID
PRIRUČNIK
N
co <o
E ,....
<::
Prirodni plin je danas najvažnije plinsko gorivo i jedan od najvažnijih
energenata uopće. Dobiva se bušenjem iz dubina Zemlje (3000 6000 m), a najčešće se pojavljuje uz naftna ležišta, iako postoje i
samostalna nalazišta. Tijekom prerade iz njega se izdvajaju propan
i butan (od kojih se proizvodi ukapljeni naftni plin) te viši ugljikovodici
pa njegovu osnovu (više od 95%) u uporabnom stanju predstavlja
metan (CHJ Neotrovan je, bez boje, okusa i mirisa, lakši od zraka
i izgara plavim plamenom. Pri preradi mu se dodaje miris (odorant)
kako bi se mogao lakše otkriti u slučaju istjecanja i spriječila
opasnost od nastanka eksplozivne atmosfere.
98 - - - - - - - - - - - - - - - - -
N
r--:
<o
co
o-
co
o!;;
Plinska goriva se mogu podijeliti prema izvoru, odnosno načinu ili
procesu dobivanja te prema značajkama izgaranja.
Prema izvoru, odnosno načinu dobivanja plinska goriva mogu biti:
• prirodna - dobivaju se izravno iz zemlje (npr. prirodni plin)
• umjetna - dobivaju se preradom nafte (npr. ukapljeni naftni plin),
ugljena (npr. gradski plin) ili u raznim tehnološkim ili sličnim
procesima (npr. bioplin).
Podjela plinskih goriva prema značajkama izgaranja, odnosno
toplinskom toku koji plin ostvaruje na plameniku uvedena je kako
bi se standardizirala proizvodnja plinske opreme. Najčešće se koristi
podjela plinova u 3 skupine (tzv. plinske grupe) prema DVGW G 260
koja se osniva na toplinskom opterećenju koje plin stvara na
plameniku (tablica 5.1).
o
0- .CI)
0:;;
co
<J)
<:: °Cif
co
co o- co
<::
cl.
<::
co
oCi
<::
cl.
::>
co
-'<:
+'
co
CI)
::>
CI)
.cl
ID
ev:i
0E' o
.!E.- '6
::>
PRIRUČNIK
co 1;)
o
>
o
<::
<::
co > "o
ID
"E' 0C'
ID
:E'
6cl cl
o
>
:~
ID
.cl
.cl
o "e6cl $:
.cl
co co
-'<:
oi:: '6
:;::>
co co
<::
> oU
1a OS
::>
e
CI)
cl
"Eco
~
CI)
>
~
~
o
>
o
'6
::>
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
99
Ukapljeni naftni plin (UNP, propan-butan) je smjesa zasićenih
ugljikovodika propana (C3HJ i butana (C4H 10) , odnosno njegovih
izomera te raznih primjesa u različitim omjerima. Pri normalnim je
uvjetima plinovit i teži od zraka, a ukapljuje se pri prilično niskim
tlakovima (od 1,7 do 7,5 bar). Proizvodi se rafinerijskom preradom
nafte i naftnih plinova ili obradom sirovog prirodnog plina. Skladišti
se i prevozi u kapljevitom, a koristi u plinovitom stanju. Neotrovan
je, bez boje i mirisa (pri proizvodnji mu se dodaje odorant), ima uske,
ali niske granice eksplozivnosti, a kako je teži od zraka (d > 1) skuplja
se pri podu prostorije i vrlo lako taloži u podrumima, raznim oknima,
rovovima i sl.
dovod plina
ogranak
co
.f:
ci.
-c
o
6 p
>
N
~
14
1. kat
dovod plina
'6
o
>
N
Gradski plin je nekada bio osnova plinskog gospodarstva, ali se
njegova primjena posvuda napušta (u Hrvatskoj se koristi još samo
u Rijeci i Puli). Danas se proizvodi termokatalitičkim procesima iz
ugljikovodika (iz nafte, prirodnog ili ukapljenog naftnog plina).
Njegova je osnova vodik (H2), a sadržava i oko 10% ugljičnog
monoksida (CO) pa je vrlo otrovan.
ogranak
:::J
co
.f:
ci.
priključak
-c
o
trošila
>
N
~
PRIZEMLJE
dovod plina
S.I.2. Unutarnje plinske instalacije
Unutarnje ili kućne plinske instalacije čini sustav cjevovoda,
zapornih, mjernih, regulacijskih i sigurnosnih elemenata, trošila te
elemenata za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova koji
je u nekom stanu, obiteljskoj kući, stambenoj ili poslovnoj zgradi ili
nekoj drugoj građevini koji je namijenjen za korištenje plina kao
energenta, primjerice, za pripremu hrane, za sustave grijanja i
pripreme PTV-a i sl. (il. 5.1). Prema HSUP P-600, unutarnjim se
plinskim instalacijama smatraju svi spomenuti elementi od glavnog
zapora do ispusta sustava za odvod dimnih plinova.
I I
2. kat
15
priključak
plinskog
ložišta
16
kućni
priključak
ulični
14
5
5
9
10
PODRUM
plinovod
Legenda:
1. prijelazni komad PE-čelik
2. zaštitna cijev
3. T-ogranak za čišćenje i ispitivanje
4. glavni zapor
5. slavina
6. plinomjer
7. vanjski ukopani zapor
8. manometar
9. filtar
10. regulator tlaka
11. sigurnosna sklopka za plin
12. elektromagnetski ventil
13. trošilo: plinsko ložište
14. trošilo: plinski štednjak
15. trošilo: plinski protočni zagrijač vode
16. dimovadna instalacija
Ilustracija 5.1
Primjer unutarnje plinske instalacije [16J
100 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
101
Nekoliko osnovnih pojmova je važno kada je riječ o unutarnjim
plinskim instalacijama:
• opteretivost voda: najveći protok plina kroz neki plinski vod pri
istodobnom pogonu svih priključenih trošila (u m3/h)
• kućni priključak ili dovod plina: dio instalacije od uličnog plinovoda
do glavnog zapora, odnosno do kućnog. regulatora tlaka (ako
postoji)
• razvod nemjerenog plina: dio instalacije od glavnog zapora do
plinomjera, uključujući ulaz i priključak plinomjera
• razvod mjerenog plina: dio instalacije od izlaska iz plinomjera do
slavine ispred plinskog trošila, uključujući ogranke
• priključak trošila: dio instalacije od slavine ispred trošila do njega.
Priključci
trošila pri tome mogu biti:
• čvrsti - sastoje se od: plinske slavine navojno spojene na ogranak
i čvrste ili savitljive cijevi između slavine i trošila, pri čemu je
razdvajanje priključka moguće samo alatom
• slobodni - sastoje se od: specijalne ili standardne slavine, savitljive
(čelične lli armirane gumene) cijevi i spoja na plinsko trošilo (ne
na ložište!), pri čemu se spoj savitljive cijevi i slavine može rastaviti
rukom, a konstruiran je tako da pri tome ne može doći do
istjecanja plina.
T
5.2. LOŽIVA ULJA
5.2.1. Osnovna svojstva loživih ulja
Loživo ulje je tekuće gorivo koje se dobiva frakcijskom destilacijom
sirove nafte, a koristi se u malim i velikim energetskim postrojenjima
(sustavi grijanja i pripreme PTV-a, industrijske energane,
termoelektrane itd). Po kemijskom se sastavu najvećim dijelom
sastoji od ugljika (oko 86%), a ostatak čine vodik (11 - 13%), kisik
i dušik (0,5 - 1%) itd.
Prema hrvatskim se propisima loživa ulja mogu podijeliti u nekoliko
osnovnih skupina s obzirom na fizikalno-kemijska svojstva i
namjenu (tablica 5.2):
• ekstralako loživo ulje (EL): destilatno gorivo namijenjeno za izvore
topline koji su opremljeni isparnim i pretlačnim plamenicima bez
mogućnosti za njegovo predgrijavanje (tj. za sustave grijanja i
pripreme PTV-a), a boji se crvenom bojom kako bi se lakše moglo
prepoznati i time onemogućile zlouporabe
• lako specijalno loživo ulje (LS): pretežno destilatno gorivo namijenjeno za izvore topline u sustavima grijanja i industriji
• lako loživo ulje (L): miješano (destllatno i ostatno) gorivo namijenjeno za izvore topline koji imaju mogućnost za njegovo
predgrijavanje pri skladištenju i uporabi
• srednje loživo ulje (S): ostatno gorivo namijenjeno za izvore topline
u industriji (industrijske peći) i energetska postrojenja koja imaju
mogućnost za njegovo predgrijavanje pri prijenosu, skladištenju
i uporabi
• teško loživo ulje (T): ostatno gorivo namijenjeno za velike izvore
topline u industriji (industrijske peći) i velika energetska postrojenja
koja imaju mogućnost za njegovo predgrijavanje pri prijenosu,
skladištenju i uporabi
• ekstrateško loživo ulje (ET): ostatno gorivo namijenjeno za velika
energetska postrojenja u industriji.
Osim standardnih loživih ulja, postoje i tzv. niskosumporna loživa
ulja čije su značajke gotovo jednake, osim što udio sumpora iznosi
najviše 1% pa zadovoljavaju zahtjeve koje propisuje EU.
102 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 103
T
Tablica 5.2
Osnovna svojstva ekstralakog i lakog specijalnog
loživog ulja (prema internoj normi INA N 02-015) [1 l]
I
loživo ulje
ekstralako
značajke
donja ogrjevna vrijednost, kJ/kg
gustoća
pri 15°C, kg/m
plamište, °C
3
16.4. - 30.9.
lako
EL
specijalno LS
min. 42 000
min. 42000
max. 860
-
> 55
> 60
O
-6
max. 10
-12
1,8- 6,0
6,0-12,0
udio pepela, % masenih
max. 0,02
max. 0,1
udio sumpora, % masenih
max. 1,0
max. 1,5
stinište, °C
doba
godine
1.1 O. - 31.1 O.
1.11. - 29.2.
kinematička
viskoznost pri 20°C, rnrnvs
b) prema materijalu izrade:
• čelični (cilindrični, četvrtasti itd)
• polimerni (cilindrični, četvrtasti, baterijski itd)
• armiranobetonski.
,
~.-&-~
~. cilindričn:
~_. leže~f~::d:~~vno
--_.
udio vode, % volumnih
max. 0,1
max. 0,2
udio vode i sedimenata, % masenih
max. 0,1
max. 0,3
udio koksa (po Conradssonu), % masenih
max. 0,15
max. 2,0
destilacija do 350 °C, % volumnih
min. 85,0
-
S.2.2. Spremnici za loživo ulje
Spremnici za loživo ulje su zatvorene posude namijenjene
skladištenju loživog ulja u količini koja je dostatna za pokrivanje
potrošnje tijekom određenog vremena, u pravilu tijekom sezone
grijanja. Projektiraju se, izvode i opremaju s obzirom na
odgovarajuće norme i protupožarne propise (npr. Pravilnik o
zapaljivim tekućinama, NN 54/99), arhitektonske uvjete (položaj
građevine, raspored prostorija u njoj, smještaj i veličina kotlovnice
itd) i predviđenu potrošnju loživog ulja.
Spremnici za loživo ulje mogu se podijeliti na dva osnovna
a) prema izgledu i mjestu postavljanja (il. 5.2):
• cilindrični ukopani (podzemni)
• cilindrični nadzemni ležeći i uspravni
• samostojeći ili baterijski za postavljanje u prostorije
• pravokutni zavareni za postavljanje u prostorije
načina:
104 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
1
cilindrični ukopani
postavljen)
cilindrični
nadzemni
uspravni
(okomito
postavljen)
baterijski
Ilustracija 5.2
Osnovne izvedbe spremnika za loživo ulje [14]
Ukopani ili podzemni spremnici danas su u primjeni najčešći. U
se od čelika i cilindričnog su oblika, s
jednostrukom ili dvostrukom stijenkom, prevučeni izolacijom i
zaštićeni od korozije, mogu biti izrađeni i od poliesterske smole
armirane staklenim vlaknima. Postavljaju se u iskopanu rupu u tlu
čije je dno u pravilu betonirano (zbog zaštite podzemnih voda), sidre
kako bi se spriječilo djelovanje sila uzgona i zatrpavaju slojem
prikladnog materijala (najčešće šljunka). Na vrhu spremnika se
nalazi otvor s priključcima oko kojega se izvodi betonsko okno koje
se mora zatvarati poklopcem, a također treba izvesti odzračni vod.
većini slučajeva izrađuju
Samostojeći
ili baterijski spremnici u posljednje se vrijeme sve
koriste. U pravilu se izrađujU od polimernih materijala
(polietilena, poliamida ili poliesterske smole armirane staklenim
vlaknima), a postoje i čelične izvedbe. Isporučuju se s volumenima
čak do 10 000 I, a više spremnika se može povezivati u baterije pri
čemu se učvršćuju čeličnim profilima ili bandažama.
Polimerni spremnici imaju nekoliko osnovnih prednosti u odnosu
na čelične:
češće
• ne korodiraju
• imaju malu masu što olakšava ugradnju
• prozirni su pa omogućavaju uvid u količinu ulja izvana.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 105
Zavareni čelični četvrtasti spremnici izrađuju se prema narudžbi,
odnosno prema stanju na licu mjesta. Prikladni su kada nije moguć
prijevoz, unos i postavljanje već gotovih spremnika (npr. kod
postojećih zgrada). Mogu se točno prilagoditi postojećim
dimenzijama prostorije, a jedino što treba izvesti je izolacija poda i
zidova kako bi se onemogućilo propuštanje ulja u tlo.
Na spremniku loživog ulja se uobičajeno nalaze sljedeći priključci
(il. 5.3):
• priključak za punjenje iz cisterne sa sigurnosnom zaklopkom za
zatvaranje, dimenzija DN 50 ili DN 80
• savitljiva cijev (tzv. crijevo) za punjenje duljine 10 - 30 m (u pravilu
ga ima isporučitelj ulja, odnosno cisterna)
• odzračni vod (za odvođenje uljnih para) dimenzije DN 50 i najmanje
visine 0,5 m iznad priključka za punjenje
• jedan ili dva uljna voda (ovisno o izvedbi sustava opskrbe)
dimenzija ovisnih o kapacitetu uljne crpke, udaljenosti od
spremnika i usisnoj visini
• priključak za mjernu cijev s poklopcem
• priključak osjetnika granične razine punjenja (za sprječavanje
prepunjavanja spremnika)
• priključak za mjerenje količine ulja.
r
Tablica 5.3
Tehnički podaci samostojećih i baterijskih polimernih spremnika za loživo ulje
(proizvođača Rotex Heating Systems GmbH, GOgIingen, Njemačka)
volumen
spremnika, I
600
1380 x 720 x 720
19
750
1650 x 720 x 720
22
Variosystem 1000
1000
1950 x 720 x 720
28
Highcube 1500
1500
1900 x 1200 x 780
oko 48 (sbandažama)
Highcube 2000
2000
1900 x 1600 x 780
oko 70 (sbandažama)
Tablica 5.4
Tehnički podaci samostojećih i baterijskih čeličnih i polimernih spremnika za
loživo ulje (proizvođača Roth Werke GmbH, Dautphetal-Buchenau, Njemačka)
najmanje
volumen
naziv
izvedba
pojedinačnog
spremnika, I
dimenzije
(hx lx b), mm
potrebne
dimenzije
prostorije
masa,
kg
(I x b), mm
DWT
620
1600 x 740 x 700
1150 x 840
65,0
s dvostrukom
1000
1600 x 1'100 x 700
1150 x 1200
84,0
stijenkom
1500
1860 x 1630 x 760
1990 x 1730
151,0
750
1660 x 760 x 760
1260 x 1260
46,0
četvrtasti čelični
KWT
razine ulja(tzv. nivokaz)
osjetnik granične razine punjenja
pokazivač
masa, kg
Variosystem 750
Tehnički
pokazivač
dimenzije
(hx lx b), mm
Variosystem 600
plus 3
podaci samostojećih i baterijskih čeličnih i polimernih
spremnika za postavljanje u prostorije ili na otvorenom prikazani
su u tablicama 5.3 - 5.5.
pojedinačnog
naziv
CT
propuštanja
.__f-----_-- polazni (usisni) uljni vod
LI-----l, -rtJW+rrI--jpPcolVr1vratni uljni vod
polimerni
(polietilenski)
1970 x 820 x 820
1320 x 1020
56,0
1500
1625 x 1660 x 760
1860 x 1260
83,0
24,5
kompaktni
750
1640 x 730 x 730
1230 x 1230
polimerni s
1000
1960 x 780 x 780
1280 x 1280
27,5
jednostrukom
1600
1940 x 1200 x 780
1700 x 1280
67,0
stijenkom
2200
1940 x 1630 x 780
2130 x 1280
95,0
1500
1615 x 1580 x 720
2080 x 1220
50,0
2000
1660 x 2130 x 720
2680 x 1220
72,0
polimerni
BT
1000
baterijski s
jednostrukom
stijenkom
Ilustracija 5.3
spremnika
za loživo ulje [14]
Priključci
106 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 107
- - - - - - - - - - - - - - - - i i i i i. . .= - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ '
Tablica 5.5
Tehnički podaci samostojećih i baterijskih polimernih spremnika za loživo ulje
(proizvođača SchOtz Werke GmbH & Co. KG, Selters, Njemačka)
volumen
naziv
dimenzije
pojedinačnog
(hx lx b), mm
spremnika, I
masa, kg
Multitank 750
750
1450 x 1190 x 660
43
Multitank 1000
1000
1700 x 1190 x 770
54
Multitank 1500
1500
1700 x 1720 x 770
89
Oprema sustava za opskrbu loživim uljem ovisi o kakvom se spremniku
radi, odnosno o mjestu njegovog postavljanja (il. 5.7). Primjerice, kod
ukopanlh se spremnika svi priključci nalaze na jednom mjestu iznad
kojeg se izvodi betonirano okno s poklopcem za lakši pristup.
Preporučljive brzine strujanja ulja kroz oba uljna voda iznose:
• za jednocijevne sustave: oko 0,2 m/s
• za dvocijevne sustave: 0,2 - 0,3 m/s
• za prstenaste sustave: 0,4 - 0,5 m/s.
a) s jednim vodom odfiltra docrpke
odzračni vod
5.2.3. Sustavi za opskrbu loživim uljem
Sustavi za opskrbu ložišta izvora topline loživim uljem mogu biti
izvedeni na tri osnovna načina:
• jednocijevni
• dvocijevni
• prstenasti.
Jednocijevni sustav opskrbe loživim uljem sastoji se od samo
jednog voda između spremnika i uljnog filtra iza čega prema
plameniku mogu ići jedan ili dva voda, a uljna crpka mora imati
mogućnost odzračivanja (il. 5.4). Kada od fitra prema crpki, odnosno
plameniku idu dva voda, fi/tarski je uređaj opremljen i odgovarajućim
odzračnikom. Takvi se sustavi u pravilu koriste za izvore topline
malih učina i s gravitacijskim dovodom ulja.
Dvocijevni sustav opskrbe loživim uljem sastoji se od dva voda
između spremnika i uljne crpke plamenika: polaznog (usisnog) i
povratnog (il. 5.5). Na taj je način osiguran povrat viška ulja i zraka
koji u njega može ući natrag u spremnik, a ujedno i hlađenje crpke.
Prstenasti sustav opskrbe loživim uljem služi za opskrbu više
izvora topline istodobno, a pri tome je redovito potrebna ugradnja
tzv. međucrpke (il. 5.6).
Uljni vodovi izvode se od bakrenih ili čeličnih cijevi koje se
međusobno povezuju steznim i spojevima s brtvenim prstenom, a
za neposredan spoj s plamenikom koriste se i savitljive cijevi. Ako
se spremnici nalaze izvan građevine (ukopani ili na otvorenom),
vodovi se polažu ispod zemlje, u zaštitnu cijev i moraju se zaštititi
od smrzavanja, odnosno mora se spriječiti parafinacija ulja.
108 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
plamenik s crpkom
b) s dva voda odfiltra docrpke
odzračni vod
plamenik s crpkom
protupovratni
ventil
Ilustracija 5.4
Jednocijevni sustav
opskrbe loživim uljem [14J
IZJ
filtar s odzračnikom
polazni
uljni vod
spremnik
o------/-- protupovratni
ventil
Ilustracija 5.5
Dvocijevni sustav
opskrbe loživim uljem [14J
PRIRUČNIK
L.,-....------=r
\
\
spremnik prstenasti vod
~ -J>I<I- ~
~
odzračnik
Ilustracija 5.6
Prstenasti sustav opskrbe loživim uljem [14J
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 109
T
a) ukopani spremnik
osjetnik granične razine punjenja
priključak
zaštitna
cijev
pokazivač
~/ razine ulja
/
r~~~~~§~~~~~~
~
~posuda
kondenzaCijska
b) spremnik smješten u prostoriju kotlovnice (uz ograničenje volumena spremnika)
1 -odzračni
vod
lL=!=~~~~~~~1l :::~
/
Q)
'2
Q)
'2
::J
0-
m
N
l:
S.J. KRUTA GORIVA
5.3.1. Ugljen
betonsko okno
s poklopcem
zapunjenje
II
osjetnik granične
razine punjenja
l~
Ugljen je kruto gorivo fosilnog porijekla koje je ranije bilo vrlo često,
a danas je njegova primjena u sustavima grijanja obiteljskih kuća,
stambenih i poslovnih zgrada uglavnom napuštena te se kao
energent najviše koristi u velikim energetskim postrojenjima i u
industriji. Najvećim se dijelom sastoji od ugljika, vodika, kisika, a
ostatak otpada na sumpor, dušik, vodu, pepeo i razne druge
primjese koje ovise o porijeklu ugljena i o njegovoj obradi.
S obzirom na porijeklo, način dobivanja i obrade te sastav, postoji
nekoliko vrsta ugljena koje se prema svojstvima mogu značajno
razlikovati (tablica 5.6):
• kameni ugljen
• mrki ugljen (udio vlage 45 - 60%)
• Iignit (s drvenastom strukturom)
• briketi (dobivaju se mljevenjem, sušenjem i briketiranjem kamenog
ili mrkog ugljena)
• ugljena prašina (dobiva se mljevenjem osušenog kamenog ili
mrkog ugljena)
• koks (dobiva se suhom destilacijom ugljena na temperaturi oko
1000°C)
• drveni ugljen (dobiva se izgaranjem drveta bez prisutnosti kisika).
Tablica 5.6
Osnovna svojstva ugljena (iz slovenskih rudnika)
uljni vodovi
"'m"
>U
::J
:2
"§..
kotao
vrsta ugljena
!(
mrki ugljen (iz
rudnika Trbovlje)
Iignit (iz
Ilustracija 5.7
Izvođenje priključaka ukopanog i spremnika
smještenog u prostoriju kotlovnice [14J
l_
rudnika Velenie)
udio
ugljika,
donja
ogrjevna
vrijednost,
%
masenih
kJ/kg
teoretska
količina
količina
količina
suhih
vodene
zraka za
izgaranje,
dimnih
pare u dimnim
plinova,
norm. m3/kg
plinovima,
norm. m3/kg
3/kg
norm, m
43,7
16494
4,42
4,32
0,67
29,3
9889
2,84
2,79
0,78
j
110 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
111
Ugljen koji se pojavljuje na tržištu dijeli se prema načinu, odnosno
obliku isporuke ili tzv. asortimanu u sedam osnovnih skupina (tablica
5.7). Za primjenu u izvorima topline sustava grijanja u pravilu se
koristi komadni ili ugljen u kockama ili kao orah.
Tablica 5.7
Vrste ugljena prema asortimanu [17]
kameni ugljen
oblik
kornadnl
granične
oznaka
A
mrki ugljen
lignit
dimenzije, mm
donje
gornje
donje
gornje
donje
gornje
60- 80
-
60
30 - 40
-
80 -120
-
u kockama
B
30
30 - 60
kao orah
kao grah
e
30
D
15 - 20
5 -10
kao griz
E
u prahu
F
sitni
G
-
10 - 20
5 -10
60 - 65
40 - 65
80 - 120
15 - 20
5 -10
30- 40
20- 35
10 - 20
40 - 65
20 - 35
3-5
10
3-5
5- 10
10- 20
-
5 -10
10- 20
-
10 - 20
-
15 - 20
S.3.2. Biomasa i ogrjevno drvo
Biomasa je kruto gorivo biološkog porijekla, odnosno obnovljivi
izvor energije, a može biti u raznim oblicima: ogrjevno drvo, osušena
slama ili životinjski izmet, treset itd. Prema Uredbi o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(NN 140/97), biomasa je 'gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova
biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'
Biomasa se dijeli na:
• drvnu biomasu (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo)
• drvnu uzgojenu biomasu (brzorastuće drveće)
• nedrvnu uzgojenu biomasu (brzorastuće alge i trave)
• ostatke i otpatke iz poljoprivrede
• životinjski otpad i ostatke.
Za primjenu u sustavima grijanja obiteljskih kuća, stambenih i
poslovnih zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi
koji se dobivaju obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao
što su piljevina, briketi, peleti i sl.
112 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
T
Ogrjevnost (ogrjevna vrijednost) je osnovna veličina koja se koristi
za proračun energije iz određene količine šumske ili drvne biomase,
odnosno ogrjevnog drva i ovisi o mokrini (vlažnosti, udjelu vlage),
kemijskom sastavu, gustoći i zdravosti drva, a također je bitna i vrsta
drva, odnosno ubraja li se ono u listače ili četinjače, odnosno u meka
ili tvrda drva (tablica 5.8). Inače, pri proračunu toplinske energije
koja se može dobiti iz drvne biomase koriste se tzv. prostorni metri
(tablica 5.9).
Mokrina je udio mase vode u cjelokupnoj masi mokrog drva:
w = mv =
m
mv
mo+m v
pri čemu su:
W - mokrina, %
m - masa vlažnog drva, kg
m v - masa vode (vlage) u drvu, kg
mo - masa suhog drva, kg.
Za neke se svrhe mokrina iskazuje s obzirom na masu suhog drva
i tada se naziva mokrim udjelom, a njihov je odnos jednak:
U=mv=~,
mo l-W
pri čemu je:
U - mokri udio, %.
S obzirom na mokrinu, drvo može biti:
a) sirovo: W;;: 40%
b) provelo: W = 20 - 40%
e) prosušeno: W = 8 - 22%:
• brodosuho: W = 18 - 22%
• zrakosuho: W = 12 - 18%
• sobosuho: W = 8 - 12%
d) posve suho: W = 0%.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 113
T
Tablica 5.8
Ogrjevnosti raznih vrsta drva [7]
vrsta drva
gustoća
grab
bukva
hrast
jasen
brijest
javor
bagrem
breza
kesten
vrba bijela
vrba siva
joha crna
joha bijela
topola crna
smreka
jela
borobični
ariš
dugiazija
borovac
p,
ogrjevnost
kg/m 3
pri W= O%, MJ/kg
830
720
690
690
680
630
770
650
570
560
560
550
550
450
470
450
520
590
530
400
17,01
18,82
18,38
17,81
17,51
18,95
19,49
-
17,85
17,54
18,07
17,26
17,26
19,66
19,49
21,21
16,98
19,18
20,41
ogrjevnost pri W= 15% (H15) ,
MJ/kg
GJ/m3
GJ po prm (*)
13,31
11,047
7,773
14,84
14,44
13,98
14,70
13,73
14,97
15,43
13,29
13,65
13,73
14,21
13,52
13,15
15,60
15,45
16,96
14,86
15,20
16,24
10,685
9,964
9,646
9,996
8,650
11,527
10,029
7,575
7,644
7,689
7,815
7,436
6,084
7,332
6,952
8,819
8,767
8,056
6,496
Ogrjevnost u ovisnosti o mokrini se može odrediti empirijskim
jednadžbama:
• za listače:
Hd
7,479
6,975
6,752
6,997
6,055
8,069
7,020
5,302
5,351
5,382
5,470
5,205
4,259
5,132
4,866
6,173
6,137
5,639
4,457
=2500'(6,833-~)
1+W
• za četinjače:
Hd
=2500'(7,333-~),
1+W
pri čemu su:
H d - donja ogrjevnost (ogrjevna vrijednost) drva, kJ/kg
W - mokrina drva, %.
Treba napomenuti da za primjenu drvne biomase kao energenta u
sustavima grijanja i pripreme PTV-a nije važna samo ogrjevnost,
odnosno njezin iznos, već i zahtjevi koji se postavljaju na značajke
izgaranja (brzo ili polagano izgaranje, veliki ili mali 'plamen i sl). Ako
je potreban plamen visoke temperature kratkoga trajanja, koriste
se npr. breza, joha ili topola, dok su za primjenu u sustavima grijanja
stambenih zgrada prikladnije vrste drva koje izgaraju umjereno brzo,
a žar je dugog trajanja kao što su, npr. grab ili bukva.
Legenda:
(j za preračunavanje kubičnih u prostorne metre uzet je faktor 0,7
Tablica 5.9
Faktori za pretvorbu prostornih u kubične metre i obratno [7)
oblik drvne biomase
1 prm =
cjepanice
0,70 do 0,75 m3
0,65 do 0,70 m3
0,40 do 0,50 m3
0,50 do 0,65 m"
0,45 do 0,50 m~
oblice
sječenice
kvrge
panjevina
1,33 do 1,43 prm
1,43 do 1,54 prm
2,00 do 2,50 prm
1,54 do 2,00 prm
2,00 do 2,22 prm
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - _
114 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
-"'Ii&!I::- __
11S
5.4. ELEKTRiČNA STRUJA
Zbog električnog otpora pri prolasku struje kroz neko tijelo dolazi
do njegovog zagrijavanja i ono počinje odavati toplinu, što
predstavlja osnovu rada električnih izmjenjivača topline.
5.4.1. Osnovne elektrotehničke veličine
Električna
struja je usmjereno gibanje naboja (tj. elektrona) u
u kojem djeluje stalno električno polje, a s obzirom na smjer
električnog polja pod čijim djelovanjem dolazi do tog gibanja, može
biti:
• istosmjerna (oznaka DC ili =)
• izmjenična (oznaka AC ili -).
Izmjenična struja se može podijeliti i prema broju faza, pri čemu su
za primjenu najvažnije jednofazna (monofazna) i trofazna struja
(oznaka 3-).
Električni rad (W) je jednak umnošku napona, struje i vremena,
a njegova je jedinica džul, ali se mnogo češće koristi vatsat (W
h, pri čemu vrijedi 1 W h = 3600 J) i njegovi višekratnici (kW h,
MW h):
vodiču
W =Ult,
pri čemu su:
W - rad električne struje, J
U - napon električne struje, V
I - jakost električne struje, A
t - vrijeme, s.
Jakost električne struje (~ je jedna od osnovnih fizikalnih veličina.
Njezina je jedinica amper (A) i njegovi višekratnici (npr. mA, /lA).
Frekvencija izmjenične struje je broj promjena smjera toka
elektrona u jedinici vremena. U europskim zemljama iznosi 50 Hz,
a u Americi 60 Hz.
Električna snaga (P) je jednaka omjeru električnog rada i vremena,
a njezina je jedinica vat (W), odnosno njegovi višekratnici:
P=UI.
Električni
Treba napomenuti da se, za razliku od snage električnih rotacijskih
strojeva koja je redovito manja od snage koju uređaj uzima iz mreže
za određeni stupanj djelovanja elektromotora, toplinski učin
električnih izmjenjivača topline (grijača) može smatrati jednakim
snazi koja se uzima iz mreže.
napon (u) je razlika potencijala (potencijalne energije)
dviju točaka u električnom polju. Njegova je jedinica volt
M i njegovi višekratnici (npr. kV, mV itd).
između
Električni otpor (R) je prema Ohmovom zakonu određen kao omjer
napona i struje, a njegova je jedinica om (Q), i njegovi višekratnici
(npr. kQ, MQ):
5.4.2. Zaštita od strujnog udara
Sve električne instalacije, uređaji i strojevi na vidljivom mjestu
(natpisnoj pločici i sl) i u tehničkoj dokumentaciji moraju imati
istaknute oznake ispitivanja pogonske sigurnosti (zaštita od strujnog
udara i sl) koja su provedena u za to ovlaštenim ustanovama.
Opasnost od električnog ili strujnog udara za čovjeka nastupa u
trenutku kada dio tijela dođe u doticaj s predmetom pod naponom
ili, u slučaju vrlo visokih napona, čak u prostor u kojemu se nalazi
predmet pod visokim naponom (npr. dalekovod). Između predmeta
pod naponom i tla (čiji je napon O v) dolazi do razlike električnog
potencijala i kako je ljudsko tijelo vodič, dolazi do prolaska struje
U
I '
R=pri
čemu
su
električni otpor, Q
U - napon između dviju točaka električnog polja (dvije točke u
vodiču), V
I - jakost električne struje u električnom polju (u vodiču), A.
R -
II'
116 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
PRIRUČNIK
GRIJANJE
I
~
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
117
I~L_~
Tablica 5.10
Djelovanje električne struje na
čovjeka
Mjere zaštite od dodira predmeta pod naponom dijele se u tri
skupine:
[8]
jakost struje, mA
izmjenične,
50 Hz
djelovanje
istosmjerne
• kontrakcije
do 25
25- 80
do 80 mA
80- 300
mišića
u prstima
• otpuštanje predmeta moguće je za jakost struje
9 -15 mA
• pojava smetnji u radu srca,
velika opasnost od srčanog udara
• zauklanjanje smrtne opasnosti potrebna je prva
pomoć u 3 min od dodira
• potpuni prestanak disanja i rada srca
više od 80
više od 300
• smrt redovito nastupa ako je tijelo bilo izloženo
prolasku struje Više od 0,3 s
kroz njega što, ovisno o njezinoj jakosti, može imati različito štetno
djelovanje, od blagog strujnog udara do smrtnih posljedica (tablica
5.10).
Najveći dopušteni dodirni napon jednak je naponu nekog
predmeta (vodiča, metalne plohe i sl) pri. čijem doticanju dolazi do
strujnog udara bez posljedica za čovjekovo zdravlje. Određuje se
jednadžbom:
pri čemu su:
Umax - najveći dopušteni dodirni napon, V
RIj
- otpor ljudskog tijela prolasku struje (= 2000 Q pri normalnim
uvjetima)
'lj
- jakost struje koja protječe kroz tijelo, V (tablica 5.10).
1. zaštita od izravnog dodira predmeta koji su stalno pod naponom:
• izolacija i sl.
2. zaštita od neizravnog dodira predmeta koji su Zbog kvara ili
pogreške došli pod napon:
• za električne uređaje, opremu i sl: primjena zaštitnih vodova
(uzemljenja), zaštitne izolacije ili zaštitnog niskog napona
• za ostale instalacije od vodljivih materijala (npr. instalacije sustava
grijanja, plina, vodovoda i sl): izjednačavanje potencijala
(izvođenje dodatnog spoja s tlom)
3. zaštita pri izravnom dodiru predmeta pod naponom:
• zaštitne sklopke ili osigurači (npr. FI ili FID-sklopke) koji automatski
prekidaju daljnji protok struje kroz instalaciju kada kroz nju
protječe velika struja.
Električne instalacije, oprema i uređaji (što uključuje i sve izvore
topline sustava grijanja i pripreme PTV-a koji koriste električnu struju
kao pomoćnu energiju) moraju biti zaštićeni od mogućeg prodora
vode i/ili stranih tijela u unutrašnjost njihovog kućišta te njihovog
doticaja s dijelovima koji su pod naponom. Takva se zaštita
označava tzv. lP-oznakama (tablica 5.11). Uz to, na natpisnim
pločicama električnih uređaja i opreme moraju se nalaziti i simboli
dodatne zaštite od neizravnog strujnog udara (il. 5.8).
zaštitni vod (uzemljenje)
zaštitna izolacija
zaštitni niski napon
Ilustracija 5.8
Simboli dodatne zaštite od neizravnog
strujnog udara na električnim uređajima i opremi
Pri tome se opasnima za ljudski život smatraju dodirni napon i veći
od 50 V kod izmjenične, odnosno 120 V kod istosmjerne struje.
118 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
119
I
.'!I~
S.S. SUNČEVA ENERCIJA
Tablica 5.11
lP-oznake na električnim uređajima i opremi (prema VDE 0470-1)
1. znamenka
lP OX
lP
IP2X
lP 3X
lP 4X
lP 5X
IP6X
2. znamenka
IPXO
lP Xi
lP X2
IPX3
IPX4
IPX5
lP X6
IPX7
IPX8
ix
zaštita od dodira osobe
zaštita od prodora stranih tijela
nije zaštićeno
nije zaštićeno
zaštić eno od dodira rukom
zaštićeno do d?:. 50 mm
zaštić eno od dodira prstima
zaštićeno do d?:. 12,5 mm
zaštić eno od dodira alatom
zaštićeno do d?:. 2,5 mm
zaštić eno od dodira žicom
zaštićeno do d?:. 1 mm
zaštlć eno od dodira žicom
zaštićeno od prašine
zaštić eno od dodira žicom
nepropusno zaprašinu
zaštita od prodora vode
grafič kaoznaka prema IEC 598-1
nije zaštićeno
zaštićeno od okomitih kapljica
zaštićeno od kapljica pod kutem 15 o
zaštićeno od raspršene vode
zaštićeno od mlaza vode
zaštićeno od jakog mlaza vode
Lt.
vodonepropusna
zaštićeno od vrlo jakog mlaza vode
zaštićeno od povremenog potapanja
u vodonepropusno
zaštićeno od trajnog potapanja
u vodonepropusno do ..... bar
S.S.l. Sunčevo zračenje
Sunčeva energija je obnovljiv i neograničen izvor energije od kojeg,
izravno ili neizravno, potječe najveći dio drugih izvora energije na
Zemlji. Sunčeva energija u užem smislu podrazumijeva količinu
energije koja je prenesena Sunčevim zračenjem, a izražava se u J.
Sunčeva se energija u svojem izvornom obliku najčešće koristi za
pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrošne tople
vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom kao dodatni
energent) te u solarnim elektranama, dok se za pretvorbu u
električnu energiju koriste fotonaponski sustavi.
••
Sunčevo zračenje je kratkovaino zračenje koje Zemlja dobiva od
Sunca. Izražava se u W/m 2 , a ovisno o njegovom upadu na plohe
na Zemlji može biti:
• neposredno: zračenje Sunčevih zraka
• difuzno zračenje neba: raspršeno zračenje cijelog neba zbog
pojava u atmosferi
mu
Primjer: lP 45 znači zaštićeno od prodora stranih tijela do d
žicom te zaštićeno od jakog mlaza vode.
2<
• difuzno zračenje obzorja: dio difuznog zračenja koji zrači obzorje
• okosunčevo difuzno (cirkumsolarno) zračenje: difuzno zračenje
bliže okolice Sunčevog diska koji se vidi sa Zemlje
• odbijeno zračenje: zračenje koje se odbija od okolice i pada na
promatranu plohu.
1 mm i od dodira
Učin Sunčevog zračenja iznosi oko 3,8 . 1026 W, od čega Zemlja
/'.
dobiva 1,7 . 1017 W. Zemlja od Sunca godišnje dobiva oko 4 . 1024 J
energije što je nekoliko tisuća puta više nego što iznosi ukupna
godišnja potrošnja energije iz svih primarnih izvora.
Prosječna jakost Sunčevog zračenja iznosi oko 1367 W/m 2 (tzv.
solarna konstanta).
Spektar Sunčevog zračenja obuhvaća radio-valove, mikrovalove,
infracrveno zračenje, vidljivu svjetlost, ultraljubičasto zračenje,
X-zrake i v-zrake. Najveći dio energije pri tome predstavlja IC
zračenje (valne duljine> 760 nm), vidljiva svletlost (valne duijine 400
- 760 nm) te UV zračenje. U spektru je njihov udio sljedeći: 51 %
čini IC zračenje, 40% UV zračenje, a 9% vidljiva svjetlost.
120 - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
ZA GRIJANJE
~I&
121
I
Potencijal Sunčeve energije je energija Sunčevog zračenja koju
preuzima jedinica plohe s određenim položajem u prostoru uz
prosječne stvarne uvjete u atmosferi.
5.5.2. Osuncanje
Osunčanje ili insolacija je upadna energija Sunčevog zračenja na
jedinicu površine u određenom vremenu (danu, satu ili minuti), bez
obzira na orijentaciju plohe. Izražava se u W h/m" ili J/m 2 , a može biti:
• neposredno: difuzno (zračenje neba) ili odbijeno (zračenje koje se
odbija od okolice)
• globalno: Sunčevo zračenje na vodoravnu plohu u jedinici vremena (il. 5.9)
• kvaziglobalno (globalno osunčanje proizvoljno orijentirane plohe):
Sunčevo zračenje nevodoravne plohe u jedinici vremena.
Osunčanje
neke plohe (npr. krova, prozora ili vanjskog zida), uz
projektne temperature, važan je meteorološki podatak za proračun
potrebnog toplinskog učina sustava grijanja, a i za proračun
solarnog sustava.
Važnost osunčanja pri proračunu potreba prostorije (odnosno
zgrade) za toplinom se ogleda u tome što toplina koja je dovedena
iz okolice kroz vanjske zidove, krov ili ostakljene plohe i koja je u
velikoj mjeri uvjetovana jačinom i smjerom upada Sunčevog
zračenja predstavlja dodatni toplinski izvor u prostoriji.
Položaj Sunca u odnosu na neku plohu i smjer upada Sunčevih
zraka na nju opisuju se kutnim veličinama (il. 5.10).
Kut upada Sunčevog zračenja je veličina koja opisuje smjer
Sunčevog zračenja i određuje se jednadžbom:
cos f3
pri
=
cosz slny + slnscosvcoslc, - a p ) ,
čemu
su:
f3 - kut upada Sunčevog zračenja, o
E - kut nagiba plohe, o
y - visina Sunca, o (tablica 5.12)
as - azimut Sunca, o (tablica 5.13)
a p - azimut plohe (u smjeru kazaljke na satu),
o.
I:
::>1
.c,
Ilustracija 5.9
Područja srednjeg
godišnjeg osunčanja
(globalnog Sunčevog
zračenja) vodoravne
plohe u Hrvatskoj [26]
Napomena: ilustracija u
boji nalazi se na str, 559
122
srednja _ > 1, 60
godišnja - 1,55 - 1,60
ozračenost f~ 1,50- 1,55
vodoravne l 1,45 - 1,50
plohe,
1,40 - 1,45
MW h/m 2 eJ;1! 1,35- 1,40
1,30 -1,35
_1,25 -1,30
1,20·1,25
1,20
------~---~-----
_<
OI
o.~
co,
CI
co'
(.)1
'f \ sjever
~I
0\
I
--~---------------
projekcija Sunčeve zrake naobzor
Ilustracija 5.10
Upad Sunčeve zrake na neku
plohu opisuje nekoliko kuteva
PRIRUčrHK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
jug
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 123
Tablica 5.12 - nastavak
Tablica 5.12
Visina Sunce 15. dana u mjesecu u pola sata Sunčevog
vremena za sjeverne zemljopisne širine 43 - 46 o [13J
mjesec
cp,
doba dana, h
o
mjesec cp,
° °-
4 - 5 rl 5 - 6 rl 6 - 7 i I 7 - 81 8 - 9 ,I 9 -1 i 11 11 111 - 12
19 - 20 18 - 19 17 - 18 16 - 1715 - 16 14 - 15 13 - 14f 12 - 13
visina Sunca y, o
siječanj
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
6,9
6,4
6
5,6
,14,5
14,2
13,9
13,6
22,9
22,8
22,6
22,4
29
28,9
28,9
28,9
31,8
31,8
31,9
31,9
-
0,7
1,3
1,8
2,3
-
-
-
3,8
3,7
3,6
3,5
12,0
12
12
12,1
18
18,2
18,3
18,5
20,9
21,2
21,4
21,6
1,1
1,3
1,5
1,7
7,4
7,7
8
8,4
10,5
10,9
11,2
11,6
0,8
0,3
-
9,7
9
8,3
7,7
16,3
15,7
15,1
14,5
24,6
24,1
23,6
23,1
33,5
33,2
32,8
32,5
39,9
39,6
39,4
39,2
42,7
42,6
42,5
42,3
o
17,1
16,3
15,5
14,7
24,3
23,6
22,8
22,1
33,5
32,8
32,1
31,4,
43,3
42,7
42,1
41,5
50,2
49,8
49,3
48,9
53,4
53
52,6
52,3
22,5
21,6
20,6
19,7
30,4
29,4
28,5
27,6
40,3
39,4
38,6
37,7
51,2
50,4
49,6
48,8
59,2
58,5
57,8
57
62,9
62,3
61,6
60,9
25,4
24,4
23,4
22,4
33,6
32,6
31,6
30,6
44,1
43,1
42,1
41,2
55,9
55
54
53
64,9
64
63
62
69,3
68,4
67,5
66,5
srpanj
43
44
45
46
kolovoz 43
44
45
46
rujan
43
44
45
46
listopad 43
44
45
46
studeni 43
44
45
46
prosinac 43
44
45
46
doba dana, h
4-5
5-6
6-7
7-8
8-9 19-10 10 - 11 11 - 12
19 - 20 18 -19 17 -18 16-17 15-16 14-15 13 -14 12 -13
visina Sunca y, o
9,4
19,9
30,8
41,8
52,3
61,7
67,8
0,1
9,8
20,1
30,9
41,6
51,9
61
66,9
0,6
10,1
20,3
30,9
41,4
51,5
60,3
65,9
1,1
10,5
20,5
30,9
41,2
51,1
59,6
65
4,4
15,1
26,1
36,9
47
55,4
60,6
4,6
15,2
26
36,6
46,4
54,7
59,6
4,9
15,3
25,9
36,3
45,9
53,9
58,6
5,2
15,4
25,8
36
45,4
53,1
57,7
7,7
18,6
28,9
38,2
45,6
49,8
7,7
18,4
28,5
37,6
44,7
48,8
7,7
18,1
28,1
36,9
43,9
47,8
7,6
17,9
27,6
36,3
43
46,8
10,2
19,9
28,3
38,1
34,7
9,8
19,4
27,6
33,8
37,2
9,5
18,8
26,8
32,9
36,2
9,1
18,3
26,1
32
35,2
2,9
11,9
19,6
25,2
28,2
2,4
11,3
18,8
24,3
27,2
1,9
10,7
18
23,3
26,2
1,4
10
17,2
22,4
25,2
8
15,3
20,6
23,4
7,3
14,5
19,6
22,4
6,7
13,6
18,7
21,4
6
12,8
17,8
20,4
Legenda:
rp- sjeverna zemljopisna širina
Legenda:
rp - sjeverna zemljopisna širina
124 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
125
Tablica 5.13
Azimut Sunca 15. dana u mjesecu u pola sata Sunčevog
vremena za sjeverne zemljopisne širine 43 - 46 a [13J
mjesec rp,
siječanj
a
43
44
45
46
veljača
43
44
45
46
ožujak 43
44
45
46
travanj 43
44
45
46
SVibanj 43
44
45
46
lipanj
43
44
45
46
doba dana, h
izlazak! 4-5 5-6
6-7 7-8 8-9 9 -10 10-11 11 -12
zalazak
Sunca 19- 20 18 -19 17-18 16-17 15-16 14-15 13-14 12-13
azimut Sunca as, a
60,3
59,5
48,6
36,4
22,7
7,7
36,2
59,8
59,5
48,5
22,6
7,7
59,2
- 48,4 36,1 22,4 7,6
58,6
48,3
35,9
22,3
7,6
72,3
- 65,1 53,7 40,7 25,6 8,8
72
53,5
40,4
25,4
8,7
65
71,6
- 64,9 53,3 40,1 25,2 8,6
71,3
- 64,8 53,1 39,9 24,9 8,5
86,8
46,8
30,1
10,5
83,2
72,5
60,7
86,7
- 83,1 72,3 60,3 46,4 29,7 10,3
86,7
45,9
59,9
29,3
10,1
83
72
86,6
45,5
28,9
71,8
59,5
10
83
103,1
55,5
37,1
- 102,1 92 81,5 69,8
13,3
103,4
- 102,1 91,8 81,1 69,2 54,8 36,3 13
103,6
91,6
102
80,7
68,6
54
35,6
12,6
103,8
91,3
53,3
102
80,3
68
35
12,4
116,1
108,8 99,1
78,1
64,3
89,2
45
17
116,5
108,7 98,8
77,3
63,2
43,9
16,4
88,6
117
108,5 98,5
76,5
62,2
42,8
15,8
88,1
117,5
108,4 98,1
75,7
61,2
41,7
15,3
87,5
122,7 121,9 112,2 102,8 93,3
82,8
69,6
50,5
19,9
123,3 121,9 112
102,5 92,7
81,9
68,4
49
19
124
121,9 111,8 102,1 92,1
81
67,1
47,6
18,2
124,7 121,9 111,6 101,7 91,5
80,1
65,9
46,3
17,5
Tablica 5.13 - nastavak
mjesec rp,
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
o
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
doba dana, h
izlazak! 4-5
5-6 6-7 7-8 8-9 9 -10 10-11 11 -12
zalazak
Sunca 19- 20 18-19 17-1816-17 15-16 14-15 13-14 12-13
azimut Sunca as, a
120,2
120,8
121,4
122
109,6
110
110,3
110,7
94,4
94,5
94,6
94,7
78,6
78,4
78,2
78
64,5
64,1
63,6
63,1
57,4
56,7
56,1
55,4
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
91,8
91,2
90,6
90
85,3
84,8
84,4
83,9
76,6
76,3
76
75,7
68,3
68,1
68
67,8
61,4
61,4
61,3
61,3
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
120,8
120,8
-
-
110,9
110,8
110,6
110,4
105,5
105,4
105,3
105,2
-
101,4
101,1
100,7
100,4
95,6
95,3
95
94,7
87,3
87,1
87
86,9
-
-
-
81
80,1
79,3
78,4
73,8
73,1
72,4
71,7
64,8
64,3
63,8
63,3
56,7
56,4
56,1
55,8
50,3
50,2
50
49,9
47,4
47,3
47,2
47,1
67,6
66,4
65,2
64,1
59,7
58,8
57,9
57,1
50,6
50
49,4
48,9
43,2
42,9
42,5
42,2
37,8
37,6
37,4
37,2
35,4
35,3
35,1
35
48,4
47
45,7
44,5
40,7
39,8
38,9
38,1
33
32,5
32
31,5
27,4
27,1
26,8
26,5
23,7
23,5
23,3
23,2
22,1
21,9
21,8
21,7
18,7
17,9
17,2
16,6
14,9
14,5
14
13,7
11,6
11,4
11,2
11
9,5
9,3
9,2
9,1
8,1
8
7,9
7,9
7,5
7,5
7,4
7,4
Legenda:
lp - sjeverna zemljopisna širina
Legenda:
lp - sjeverna zemljopisna širina
126 ---~---------~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 127
Položaj Sunca određen je njegovom visinom i azimutom. Njihove
se vrijednosti u pravilu očitavaju iz tablica, a mogu se i izračunati
jednadžbama:
• za visinu Sunca
siny = slnc slnč + cos cp cos CS cos co
Treba napomenuti da se kod iskazivanja vrijednosti Sunčevog
zračenja u J/m 2 radi o tzv. sekundnim vrijednostima koje odgovaraju
iznosu u W/m 2 (1 J / 1 s = 1 W).
Raspršeno i izravno Sunčevo zračenje na proizvoljno postavljenu
plohu računaju se jednadžbama:
• za azimut Sunca
Irasp
cos CS cos co - sin y cos cp
cos e, = .
'
sme cos v
pri
čemu
su:
cp - zemljopisna širina, o
co - satni kut Sunca, mjeren od južne
vremena vrijedi co = O)
CS - deklinacija Sunca, o.
o
(u podne
sunčevog
Deklinacija Sunca također se očitava iz astronomskih tablica ili se
računa jednadžbom:
CS
=
23 45sin(360' 284 +
'
365
pri čemu je:
d - redni broj
I -Irasp
•
smy
= uk
pri
čemu
eJ
"2 + r 1- cos
2
' odnosno:
2e
(
/.
Izr
točke,
= Iuk K RZ COS
COS
f3
su:
KRZ - faktor udjela raspršenog u ukupnom satnom zračenju (tablice
5.15 i 5.16)
r
- albedo - omjer odbijenog i upadnog
zračenja
okolnih ploha
(tablica 5.17).
Ukupno Sunčevo zračenje na vodoravnu plohu pri vedrom
vremenu može se izračunati jednadžbom (prema ASHRAE-u):
dj '
-BA
odgovarajućeg
dana u godini.
Ukupno Sunčevo zračenje na neku plohu: vanjski zid, ravni ili kosi
krov, ostakljenu plohu i sl. određuje se jednadžbom (tablica 5.14):
lUk
=AA(CA+siny)es;ny
,
pri čemu su:
AA' BA' CA - proračunski faktori (tablica 5.18).
Isto tako se može koristiti jednadžba:
pri
čemu
su:
I rasp - raspršeno (difuzno) sunčevo zračenje u pola sata Sunčevog
I.Izr
vremena, J/m 2 (W/m 2)
- izravno (direktno) sunčevo zračenje u pola sata Sunčevog
vremena, J/m 2 (W/m 2).
128 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
lUk =
Go +G1 siny +G2 sin.j;,
pri čemu su:
Go' G1 , G2 - proračunski faktori (tablica 5.19).
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
129
.........
-----------~=-iiiiiiiiiijijiiiiiiiiiiii-
~~~----------------
,
I.
I
Tablica 5.14
Sekundne vrijednosti ukupnog satnog i dnevnog zračenja na vodoravnu
plohu pri vedrom vremenu za sjeverne zemljopisne širine 43 - 46 o [13J
mjesec
doba dana, h
(JJ, o
Tablica 5.14 - nastavak
mjesec
IUk(d),
4-5 5-6 6-717-8
19 - 20 18 - 19 17 -18 16 - 17 15 - 16 14 - 15 13 - 14 12 - 13
siječanj
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
-
-
-
-
-
-
7
5
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
4
4
4
4
44
44
44
45
-
-
6
6
6
6
-
4
4
4
4
11
13
14
16
34
37
39
41
77
78
79
80
99
100
101
103
23
21
19
16
67
65
63
61
113
112
111
110
151
151
151
151
166
167
167
167
51
48
44
41
82
78
74
70
134
131
127
124
179
177
175
173
222
220
219
218
229
229
228
227
89
85
81
77
133
129
124
119
191
187
183
178
235
232
229
226
281
279
276
274
282
281
279
277
Legenda:
f{J
- sjeverna zemljopisna širina
IUk(d) - ukupno dnevno zračenje (zbroj ukupnog satnog
IUk(h),
116
111
107
102
171
166
160
154
233
228
223
217
276
272
268
264
324
321
317
314
320
318
316
313
ukupno satno zračenje
srpanj
J/cm 2
130
125
120
115
191
185
179
173
254
249
243
238
297
293
288
284
346
343
339
335
340
337
335
332
785
747
704
671
1202
1156
1110
1065
1767
1727
1686
1645
2296
2268
2239
2209
2824
2809
2793
2775
2953
2947
2939
2930
IUk(d),
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10 -11 11 -12 J/cm2
19 - 20 18 -19 17-1816-1715-1614-1513-14 12 -13
2
8-919-10 10-11111-12 J/cm
ukupno satno zračenje
doba dana, h
(JJ, o
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
43
44
45
46
-
-
-
82
83
84
85
53
53
54
54
16
16
16
16
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
20
22
24
26
5
5
5
5
-
-
-
-
6
6
6
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
149
149
149
149
118
117
117
116
81
80
78
31
29
27
25
6
4
4
4
77
-
-
-
213
212
211
210
181
179
178
176
146
144
141
138
89
86
83
79
53
49
46
42
42
38
35
31
IUk(h),
266
264
262
260
234
231
228
226
202
199
195
191
141
136
132
127
96
92
87
83
81
76
72
68
J/cm2
305
302
300
297
272
269
266
262
243
238
234
229
178
173
168
163
128
123
118
113
109
104
99
94
325
322
319
316
292
289
285
281
264
259
254
249
198
192
187
181
145
140
134
128
123
118
113
108
2718
2712
2711
2699
2~09
2287
2265
2242
1905
1870
1835
1799
1274
1233
1192
1150
857
816
777
739
708
672
634
600
Legenda:
f{J
- sjeverna zemljopisna širina
IUk(d) - ukupno dnevno zračenje (zbroj ukupnog satnog zračenja)
zračenja)
130 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
- i
Tablica 5.15
Faktor udjela raspršenog u ukupnom
mjesec
4-5
19 - 20
siječanj
-
veljača
-
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni I
prosinac
1
0,8
0,66
0,66
0,76
0,85
1
-
zračenju
Tablica 5.17
Albedo za nekoliko
za vedro vrijeme [13J
doba dana, h
6-7
7-8
5-6
8-9
9 -10 10 - 11
18 - 19 17 -18 16 - 17 15 - 16 14 -15 13 - 14
faktor udjela raspršenog u ukupnom zračenju, KRz
1
0,67
0,46
0,28
0,24
1
0,62
0,56
0,29
0,27
0,23
0,59
1
0,3
0,23
0,2
0,19
0,61
0,31
0,25
0,19
0,18
0,18
0,4
0,25
0,23
0;18
0,17
Doli
0,39
0,24
0,22
0,17
0,16
0,15
0,23
0,39
0,21
0,16
0,15
0,15
0,4
0,25
0,23
0,19
0,18
0,17
0,58
0,29
0,2
0.29
0.23
0,19
0,5
0,63
0,34
0,29
0,23
0,22
1
0,62
0,53
0,29
0,24
0,23
0,75
1
0,45
0,29
0.24
11 - 12
12 - 13
0,23
0,22
0,18
0,17
0,16
0,15
0,15
0,16
0,18
0,21
0,22
0,23
najčešćih
ploha [13J
ploha
albedo r
asfalt
0,1 - 0;2
0,25 - 0,35
0,3 - 0,4
0,75 - 0,95
0,4 - 0,6
0,1 - 0.2
0,2 - 0,3
0,3 - 0,5
beton
/
pijesak
snijeg
svježi
stari
šuma
trava
zemlja
Tablica 5.18
Proračunski faktori
u jednadžbi ukupnog
(prema ASHRAE-u) [13J
mjesec
AA, J/cm 2 (*)
siječanj
Tablica 5.16
Faktor udjela raspršenog u ukupnom
zračenju
mjesec
5
siječanj
-
veljača
ožujak
travanj
svibanj 0,97
0,86
lipanj
0,82
srpanj
1
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac -
6
0,94
0,84
0,71
0,61
0,71
0,75
0,77
-
-
7
8
9
10
11
za
oblačno
doba dana, h
12 13 14 15
faktor udjela raspršenog
- 0,89 0.71 0.65 0,64 0,64
0,89 0,87 0,74 0,69 0,65 0,61
0,69 0.61 0,54 0,53 0.51 0,5
0,68 0,59 0,55 0,53 0,52 0,51
0,61 0,52 0,46 0,45 0,44 0,44
0,57 0,52 0,47 0,46 0,44 0,44
0,61 0,54 0,48 0,45 0,44 0,44
0,61 0,53 0,51 0,47 0,45 0,44
0,67 0,59 0,51 0,45 0,43 0,43
0,94 0,74 0,67 0,64 0,56 0,52
1 0;91 0,8 0,77 0,71 0,69
- 1 0,86 0,94 0,74 0,7
veljača
vrijeme [13J
16 17
18
u ukupnom zračenju, KRz
0.64 0,65 0,66 0,72 0,95 0,5 0,6 0,63 0,66 0,78 0,96
0,51 0,62 0,57 0,61 0,63 0,81
0,51 0,51 0,55 0,58 0,62 0,72
0,45 0,5 0,51 0,55 0,57 0,63
0,44 0,44 0,46 0,47 0,54 0,6
0,45 0,46 0,48 0,49 0,53 0;6
0,44 0,47 0,48 0,51 0,54 0,62
0,43 0,45 0,47 0,5 0,57 0,68
0,53 0,55 0,57 0,6 0,74 0,69
0,68 0,7 0,72 0,8 0,92 1
0,68 0,69 0,71 0,82 0,92 -
19
0,99
0,84
0,74
0,68
0,57
0,78
0,9
-
20
0,94
0,94
0,9
0,91
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
437,4
409
392
398,8
429,4
444,2
zračenja
za obalno
BA
0,142
0,144
0,156
0,18
0,196
0,205
0,207
0,201
0,177
0,16
0,149
0,142
područje
Hrvatske
GA
0,058
0,06
0,071
0,097
0,121
0,134
0,136
0,122
0.092
0,073
0,063
0,057
Legenda:
(*) - tzv. sekundne vrijednosti, Jlcm" odgovara W/cm 2
-
132 -----~---------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 133
~,...
Tablica 5.19
Proračunski fakta ri
mjesec
siječanj
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rUjan
listopad
student
prosinac
u jednadžbi ukupnog
Go
4,099
4,063
4,219
3,749
6,584
5,914
6,249
4,949
4,497
3,267
3;62
4,029
zračenja
[13]
Gl, J/(cm2 hl
314,149
493,286
523,272
514,158
580,922
515,456
532,651
508,308
522,128
495,745
418,818
340,943
Gl
-13,61
-115,289
-136,655
-145,999
-196,292
-153,346
-181,751
-166,735
-159,368
-142,022
-82,152
-25,71
134 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
6.
IZVORI TOPLINE
ZA SUSTAVE IRIJANJA
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 135
6.1. OSNOVNE ZNAČAJKE
6.1.1. Podjeli izvori topline
Izvori topline su dijelovi sustava grijanja u kojima dolazi do pretvorbe prikladnog primarnog izvora energije (npr. kemijske energije
goriva, električne energije, Sunčeve energije, energije iz okoliša itd)
u toplinu koja se potom izravno ili posredno (pomoću odgovarajućeg prijenosnika energije - ogrjevnog medija) predaje u prostoriju.
Izvori topline koji se danas koriste za sustave grijanja stanova
o?iteljskih kuća, stambenih, poslovnih i zgrada razne druge namjen~
dijele se na nekoliko osnovnih načina:
a) prema izvedbi:
• kotlovi i kombinirani kotlovi (omogućavaju i pripremu PTV-a)
• grijalice i zagrijači zraka
• peći, štednjaci ikamini
• solarni sustavi
• toplinske crpke
• toplinske stanice
• razni posebni izvori
b) prema vrsti goriva:
• plinski
• uljni
• na kruta goriva i biomasu
• električni
• solarni
• na toplinu iz okoliša (toplinske crpke i sl)
• izmjenjivački (toplinske stanice i sl)
c) prema prijenosniku energije (ogrjevnom mediju):
• toplovodni
• vrelovodni
• parni
• uljni
• toplozračni
• izravni (izravno zagrijavaju okolni zrak, bez posrednika)
d) prema mjestu postavljanja:
• podni ili samostojeći
• zidni
• ovješeni o strop i sl.
Kotlovi su neizravni izvori topline za sustave (centralnog) grijanja
u kojima na jednom mjestu dolazi do pretvorbe primarnog oblika
energije u toplinu koja se potom pomoću ogrjevnog medija dovodi
do ogrjevnih tijela (radijatora, konvektora, podnog grijanja i sl) i
preko njih predaje u prostoriju. Kotlovi su danas, u raznim izvedbama, najčešći izvori topline u europskim zemljama i također se
mogu podijeliti na više osnovnih načina:
a) prema materijalu izrade tijela:
• čelični
• lijevanoželjezni
• od kombinacije materijala
b) prema veličini, odnosno učinu:
• mali - malog učina: 5 - 30 (80) kW
• srednji - srednjeg učina: 50 (80) - 150 (200) kW
• veliki - velikog učina: > 200 kW
e) prema načinu iskorištavanja energije (ujedno i prema temperaturama ogrjevnog medija i dimnih plinova na izlazu iz kotla te
stupnjevima djelovanja kotla):
• standardni (s tzv. standardnim temperaturama polaznog i povratnog voda 90/70 "C)
• niskotemperaturni (sa sniženim temperaturama polaznog i
povratnog voda, npr. 70/50, 60/40 "C)
• kondenzacijski (s mogućnošću iskorištavanja topline kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova).
Kotlovi kod kojih se toplina dobiva izgaranjem goriva također se
dijele na nekoliko osnovnih načina:
a) prema vrsti goriva:
• na plinska goriva
• na tekuća goriva
• na kruta goriva
• kombinirani (za više vrsta goriva)
136 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE --------~~------
137
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -. .
iiiiiiiii-='------------------------------~
b) prema načinu uzimanja zraka za izgaranje, odnosno izvedbi
plamenika:
• ovisni o zraku iz prostorije (s atmosferskim ili pretlačnim plamenikom)
• neovisni o zraku iz prostorije (sa zatvorenom komorom izgaranja)
• u posebnoj izvedbi
Specifična
godišnja potrošnja goriva jednaka je omjeru godišnje
potrošnje goriva i ukupne površine grijanog dijela zgrade i može
poslužiti kao pokazatelj kvalitete izvedbe sustava grijanja i cijele
građevine, a posebice toplinske izolacije (tablica 6.1):
GG,90d
gG,90d=~'
uk
c) prema izvedbi spoja splamenikom:
• u kompaktnoj izvedbi (s ugrađenim plamenikom i svom drugom
potrebnom opremom)
• jedinični ili tzv. unit (s ugrađenim plamenikom)
• s mogućnošću dogradnje plamenika
d) prema izvedbi izmjenjivačkih ploha, odnosno broju nastrujavanja
dimnih plinova na izmjenjivač ke plohe:
• jednovlačni (s jednim nastrujavanjem)
• dvovlačni (s dva nastrujavanja)
• trovlačni (s tri nastrujavanja)
• u bloku
• s plamenom cijevi.
6.1.2. Potrošnja goriva
Godišnja potrošnja goriva izvora topline sustava grijanja u kojima
se toplina dobiva izgaranjem može se odrediti pomoću jednadžbe:
G
_
G,god -
ON,zgbh,pG
H
d'Y/K11pr
pri
'
11raz
čemu
su:
GG,90d - godišnja potrošnja goriva (plina, loživog ulja itd) izvora
topline sustava grijanja, m", I, kg
0N,Z9 - potrebe zgrade za toplinom, odnosno toplinski gubici, kW
bh,pG - godišnji broj sati pogona sustava grijanja
H d - donja ogrjevna vrijednost goriva, kW h/m", kW h/I, kW h/kg
l1K - stupanj iskoristivosti izvora topline
11pr - stupanj iskoristivosti u stanju pripravnosti
l1raz - stupanj iskoristivosti razvoda.
138 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
pri
čemu
su:
3/m2
, l/m",
g G,god - s pec i fi č n a godišnja potrošnja goriva zgrade, m
A Uk
-
kq/rn"
ukupna površina zagrijavanih prostorija u zgradi, m",
Godišnja potrošnja goriva za pripremu PTV-a dodaje se godišnjoj
potrošnji za grijanje kada se isti sustav koristi i za pripremu PTV-a,
a određuje se jednadžbom:
(tt
GpTV,90d =
2,5 ' VPTV
H
PTV -
1O)
'
d
pri čemu su:
GPTV,god - qodišnja potrošnja goriva (plina, loživog ulja itd) izvora
topline sustava pripreme PTV-a, m", I, kg
VpTV - ukupni volumen zagrijavane vode, m3
ttpTV - najviša temperatura zagrijavane vode, "C,
Ako se ne može točno odrediti ukupni volumen zagrijavane vode,
pretpostavlja se da godišnja potrošnja goriva za pripremu PTV-a
iznosi 15-20% godišnje potrošnje goriva za grijanje u uobičajenim
zgradama, odnosno 30-50% u niskoenergetskim pa čak i 60-80%
u tzv. pasivnim zgradama.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
------------~--~
139
T
I
l
6.2. PLINSKI IZVORI TOPLINE
6.2.1. Podjela plinskih izvora topline
Plinski izvori topline kao primarni izvor energije koriste neko plinsko gorivo (prirodni, ukapljeni naftni, gradski ili bioplin), a s obzirom
na svoje osnovne značajke, nazivaju se i plinskim trošilima. Pri
tome se na njih postavlja nekoliko osnovnih zahtjeva:
• moraju imati natpisnu pločicu na kojoj se nalazi oznaka odgovarajućeg certifikata ili oznaka norme ili propisa prema kojima su
proizvedeni i ispitani (npr. DVGW-a)
• moraju biti ispravni i s odgovarajućom, priznatom izvedbom
• moraju se redovito kontrolirati i održavati te se u njih smiju ugrađivati samo originalni nadoknadni dijelovi s oznakom proizvođača
• smiju se koristiti samo za predviđenu namjenu
• moraju biti instalirani prema normama i uputama proizvođača.
Nazivnim se učinom plinskog izvora topline (trošila) smatra:
• učin koji je otisnut na natpisnoj pločici uređaja
• gornja granica područja učina koje je otisnuto na natpisnoj pločici
uređaja
• učin dobiven proračunom uz stupanj djelovanja 80% (za uređaje
na kojima nema natpisne pločice).
cl
lI)
cl
to
c')
'",
'",
~
,
LO
cl
lI)
cl
'"
'"
~
cl
~
~
140 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Plinski izvori topline za sustave grijanja, odnosno plinska trošila
mogu se podijeliti na tri osnovna načina:
a) prema izvedbi s obzirom na dovod zraka za izgaranje i odvod
dimnih plinova (tablica 6.2):
• vrsta A: zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i
nisu opremljeni sustavom za odvod dimnih plinova
• vrsta B: zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i
opremljeni su sustavom za odvod dimnih plinova (il. 6.1)
• vrsta C: zrak za izgaranje uzimaju izvana kroz posebno izveden
kanal i opremljeni su sustavom za odvod dimnih plinova (il. 6.2)
b) prema vrsti plina koji se koristi kao gorivo (tablica 6.3)
lt 1. kategorija - samo za jednu vrstu plina (za plinove samo jedne
skupine i podskupine)
• 2. kategorija - za više plinova (za plinove dviju skupina)
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
141
T
I
I
• 3. kategorija - za sve vrste plinova (za sve skupine plinova)
e) prema namjeni.
b) vrsta Ga
a) vrsta G1
najmanje 40 cm \ '
a) vrsta Bl
b) vrsta B2
zaštita otporna
napožar pri
'fr> B5°C
zaštita
otporna
napožar
pri
'fr> B5°C
najmanje 40 cm
zaštita
otporna na
požar pri
'fr> B5°C
otvor za
dovod zraka
(1x150ili
~ 2x75 cm 2)
~~"""II"'""'~I
c) vrsta G4
podtlačni odvod dimnih plinova
(najmanje klase vatrootpornosti F90)
najmanje
40 cm
Ilustracija 6.2
Plinska trošila vrste e [16J
I t
_ otvor zadovod zraka
Il"""".............
~?1'1
(1 x150 ili 2x75 cm2)
zrakodimovod
(dozračno-odzračni
1I-~""""1 dimnjak, tzv. LAS ili LAF)
Ilustracija 6.1
Plinska trošila vrste B [16J
142 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
143
Tablica 6.3
Osnovna svojstva skupina plinova [16J
Tablica 6.2
Podjela plinskih trošila (prema DVGW-uJ [16J
vrsta
sustav opskrba prekidač
plinskog za zrakom strujanja
trošila odvod
za
dimnih izgaranje
plinova
A A1 nema
1
B11
ima
~
B~
~
trošila
ovisna
o zraku
iz
prostorije
ls;;--
~
'-~
f---nema
~
~
~
I~
Cl~
~
~
ima
trošila
neovisna
o zraku
iz
prostorije
i---kI
C53
~
~
način dovoda
zraka i odvoda
dimnih plinova
smještaj osiguranje od
ventilatora istjecanja DP
u prostoriju
dovod zraka iz
1
prostorije i odvod
DP u prostoriju
1 dovod zraka iz
1
bez
prostorije i odvod DP
ventilatora
u dimnjak (podtlak) 3 ispred
plamenika
2 dovod zraka iz
iza IT
2
prostorije i odvod
3 ispred
DP u dimnjak
plamenika
(podtlak/pretlak)
3 dovod zraka iz
2
iza IT
prostorije kroz
3 Ispred
vanjsku cijev i
plamenika
odvod DP u.
dimnjak (podtlak)
1 dovod zraka i odvod 1
bez
DP vodoravno kroz
ventilatora
vanjski zid uisto 2
izaIT
tlačno područje
lj ispreu
plamenika
2 dovod zraka i odvod 1
bez
DP kroz dozračnoventilatora
odzračni dimnjak
Oednostruki)
3 dovod zraka i odvod 2
iza IT
DP okomiti iznad
3 ispred
krova u istotlačno
plamenika
stara
oznaka
A
-
Bsplamenikom
bez ventilatora
-
-
B
Bsplamenikom
bez ventilatora
oplahivanje
oplahivanje
03.1
-
Cl
ima
Ima
C3.3
C2
-
ima
ima
Co
iza IT
ispred
plamenika
ima
ima
C3.1
izaIT
ispred
plamenika
2
izaIT
3 ispred
plamenika
ima
ima
područje
4
dovod zraka i
odvod DP kroz
2
3
dozračno-odzračnl
dimnjak
5 dovod zraka kroz
vanjski zid i odvod
DP iznad krova
8 dovod zraka kroz
vanjski zid i
odvod DP kroz
dimnjak (podtlak)
2
3
-
ima
ima
03.2
Legenda:
DP - dimni plinovi
IT - izmjenjivač topline
144 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA tRlJANJE
2LL
2E
1a
l
oznaka
2.
(prirodni
i
naftni
plin)
skupina plinova 1. (gradski plin)
17-20-25
6- 8-15
Pu" mbar
3
40,9
50,72
54,761
34,36 - 41,52 - 44,83
22,36
24,75
Wg,ret, MJ/m (*)
3 BIP
3. (ukapljeni naftni plin)
42,5 - 50 - 57,5
72,86 - 87,33
Legenda:
tj - referentno stanje je pri 15 DC i 1,0135 bar
6.2.2. Postavljanje plinskih izvora topline u prostorijama
Plinski izvori topline za sustave grijanja, odnosno plinska trošila
smiju se postavljati samo u prostorije u kojima s obzirom na njihovu
veličinu (duljinu, širinu, visinu), građevinske značajke i način primjene ne može doći do opasnosti za ljude i imovinu. Njihovo je postavljanje stoga zabranjeno:
• na stubištima, osim u manjim zgradama s najviše dva stana
• u nužnim izlazima
• u garažama (osim vrste C čija površinska temperatura nije viša
od 300 DC)
• u prostorima u kojima se nalaze ili u kojima mogu nastati eksplozivne ili lako zapaljive tvari.
Postavljanje plinskih trošila čiji je nazivni učin veći od 50 kW dopušteno je samo u prostorijama koje su za to posebno namijenjene u kotlovnicama. U njima se mogu nalaziti još samo uređaji i oprema
slične namjene (npr. kućni plinski priključak i sl), a prema susjednim
prostorijama ne smiju imati otvore, osim dobro brtvljenih vrata s
automatskim zatvaranjem. Moraju imati mogućnost dobrog prozračivanja, a izvan njih mora postojati sigurnosna sklopka kojom se
izvor topline može isključiti bez ulaska u prostoriju i koja se mora
posebno označiti.
Inače, plinska trošila i instalacije u njihovoj neposrednoj bilizini
trebaju biti opremljeni termičkim zapornim osiguračima koji pri
temperaturama većim od 100 °C automatski zatvaraju protok plina.
Uz to, pri njihovom postavljanju valja voditi računa o dovoljnoj
udaljenosti od zapaljivih tvari građevinskih elemenata u prostoriji
ili pokućstva, odnosno treba ih zakloniti tako da ni pri nazivnom
učinu i trajnom radu ne dođe do porasta njihove temperature više
od 85 °C. Najmanja udaljenost pri tome iznosi 40 cm.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 145
Plinska trošila koja kao gorivo koriste UNP ne smiju se postavljati
u prostorijama čiji je pod na bilo kojem mjestu za 1 m niži od okolnog
tla, osim ako nisu opremljena odgovarajućim uređajem za kontrolu
plamena i kada je osigurano da u prostoriji ne može doći do porasta
udjela plina iznad opasne vrijednosti ili kada postoji odgovarajući
sustav za prozračivanje.
Plinska trošila vrste A nemaju ni sustav za dovod svježeq zraka za
izgaranje ni sustav za odvod dimnih plinova. S obzirom na to da
zrak za izgaranje uzimaju iz svoje neposredne okolice, tj. iz prostorije, a dimni plinovi nastali izgaranjem odlaze izravno u prostoriju,
takva se trošila smiju postavljati samo u dovoljno prozračivane
prostorije koje imaju vanjska vrata ili prozor koji se može otvarati,
dok pri dugotrajnom radu ne smiju toplinski opterećivati okolne
predmete kako ne bi došlo do požara.
Za trošila s ukupnim toplinskim opterećenjem manjim od 11 kW
najmanji potrebni volumen prostorije u koju se postavljaju iznosi
20 m", pri čemu se mora zadovoljiti uvjet od 4 m 3 raspoloživog
prostora po 1 kW toplinskog uči na. Isto tako, izmjena zraka mora
biti takva da se u prostoriju dovodi 30 m3/h svježeg zraka po 1 kW
toplinskog opterećenja trošila.
Plinska trošila vrste B zrak za izgaranje uzimaju iz svoje neposredne
okolice, odnosno iz prostorije u kojoj se nalaze pa u njoj treba
osigurati dovoljnu količinu zraka. Ta se količina smatra zadovoljavajućom ako se može ostvariti strujanje od 1,6 m 3/h po kW ukupnog nazivnog učina i kada podtlak u prostoriji nije veći od 0,04
mbar. Ukupnim se nazivnim učinom smatra ukupan učin svih trošila
i u susjednim prostorijama, bez obzira na vrstu goriva, a koja mogu
utjecati na količinu zraka za izgaranje.
Zrak potreban za izgaranje u prostoriju se može dovoditi prirodnim
(slobodnim strujanjem kroz razne otvore i zazore prozora i vrata) ili
mehaničkim putem (potpomognut ventilatorom), a može strujati
izravno izvana (tj. iz okolice) kroz otvore i zazore na vanjskim zidovima, prozorima i vratima ili posredno iz susjednih prostorija kroz
otvore i zazore na unutarnjim zidovima i vratima.
Dobava zraka za plinska trošila vrste B može se izvesti na nekoliko
osnovnih načina:
• kroz zazore prozora i vrata (zadovoljava ako prostorija ima barem
jedna vrata ili prozor na vanjskom zidu i ako je omjer njezinog
volumena i ukupnog nazivnog učina ~ 4 m 3/kW)
T
• kroz otvore izvana
• kroz vanjske zazore i elemente za dovod zraka izvana
• posebnim sustavima.
Način dobave zraka do prostorije u kojoj se nalazi plinsko trošilo
vrste B određuje se ovisno o veličini (volumenu) prostorije i ukupnom
nazivnom učinu (il. 6.3).
Najmanji potrebni volumen zraka s obzirom na
se jednadžbom:
učin
trošila odre-
đuje
V
pol,min =
v,
-1-'
h
pri
čemu
su:
Vpot.min. - najmanji potrebni volumen zraka, m3/kW
Vzr - potrebna količina zraka za izgaranje, m 3/(h kW)
Ih - potrebna izmjena zraka (= 0,4 h", čak i uz dobro brtvljene
zazore).
Inače, ako se u prostoriji u kojoj se nalazi trošilo, s obzirom na
njezinu veličinu i otvore prema okolici, ne može osigurati zadovoljavajuća količina zraka za izgaranje (tj. ako je omjer volumena
prostorije i ukupnog nazivnog učina < 0,4 m 3/kW), ona se može
'povezati' sa susjednima. Pri takvom se 'povezivanju' dobava zraka
ostvaruje strujanjem kroz zazore vrata i/ili posebno izvedene otvore
do susjednih prostorija, a ono se može izvesti kao posredno ili
neposredno (il. 6.4).
Plinska trošila vrste e zrak potreban za izgaranje dobavljaju
izvana, kroz za to posebno izveden sustav (kanal za dovod zraka),
dok se dimni plinovi u okolicu odvode kroz također posebno izveden
dimovodni sustav (kanal za odvod dimnih plinova) čime se izbjegava
bilo kakav doticaj sa zrakom iz prostorije. Drugim riječima, takva
plinska trošila uopće ne ovise o zraku iz prostorije.
Kod plinskih trošila vrste C 12 i C 13 koja se vrlo često koriste za
sustave grijanja i pripreme PTV-a u stanovima treba voditi računa
o najvećem dopuštenom nazivnom učinu koji iznosi 11 kW (za
grijanje), odnosno 28 kW (za pripremu PTV-a).
• kroz zazore prozora i vrata iz tzv. povezanih prostorija
146 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
147
,mml
alneposredno povezane prostorije
1\
I I
1\
I
I
Q)ctS~
~E
CN"' E coO
~E~o ... c
1\
(J)
O.~C
cl
co
~
t5~
M~~g Mti
~
CJ)E
co "':::JE CO
cE § o c.Q,
Cf) ....... +J(JJ
\
,
~
ff
I'
[\[\
"roti!
CO':':: co
f-
1\
\ ....
~EE
00a>
-c 1.0 "O'
c")
~
\
1\
'\ [\1\
cl
co
\
\..
1\
1'1\
,
cl
<o
\..1\
""'~ x
~~
~" 1\
I~" ~
co
I
N
cl
N
~
cl
cl
e
LO
blposredno povezane prostorije
IT
oo
E~
§;~
~EO~
f- "'>0. r- a>
LO>
'§; g ~-.~ lS
.a:00._
0.=
ot co co .... ~
oa>=
·~O
.o~N.l9§E
ffmc:.:
.$-t5EE-CC,.)
cocoJ2
co OO:::J E Cl_
1tjE o
"- "roro r- >~~~g-;
f- ;;;cE
.~._t)~~ N
'2"~ e?
...
co.
@~E-EeE
coco~
ff- "5~.~~-gg
"5(ij~
c e>e
§ t) 5.= c..g
::::J.t:::! >
, ci) "0:= en en
o
frI I
cl
-e-
::::J._
o
,
N
~~5
cl
f,~
E ~o~~en E ~
~.:.::
"'=t
l
8.19 g-
::i._~
1\
'\
50.~
f-
.$"8 ~
-omjervolumena prostorije iu
nazivnog učina < 1m3/kW
ca>
E
:::J
1\
1\
N .~.a:
coCo
~~)re
... -o
>(1)
~
1\
1",1'
f-
>ctSCN
eo.
o>
.~~=~ .~-g
I~~\
101\
"'"
-E§~.g-E"l:l
,
1\
<o
.o"l:l=E.oE
~E-eo j9§
coo.oc
coco
l.....CCD(t1 "-N
1\
1\
cl
~.Q.ctS·c ~§
1\
1\
prostonja II klju u'ai
E
a>:c-
cl
N
LO
cl
N
~~
cl
~
M)j 'O U!\1n !UfI!ZBU !udn>jn
Dijagram za
Ilustracija 6.3
dobave zraka ovisno o veličini prostorije i
ukupnom nazivnom učinu plinskih trošila [16]
određivanje načina
-omjer volumena prostorije i ukupnog nazivnog
učina;, 1 m3/kW- povezivanje nije potrebno
- omjer volumena prostorije i ukupnog nazivnog
učina < 1 m3/kW- povezivanje jepotrebno
Ilustracija 6.4 Dobava zraka za plinska trošila vrste B iz 'povezanih' prostorija [18]
148 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 149
Za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova kod trošila vrste
koristi se tzv. zrakodimovod ili dozračno-odzračni dimnjak
(p~znat i po njemačkim kraticama LAS ili LAF). Takva se trošila
trebaju postavljati što bliže dimnjaku, odnosno zrakodimovodu, a
u njemu se mora osigurati potpuna odvojenost i nepropusnost oba
kanala.
e
T
uređaj
zakontrolu
dimnih plinova
----":~--/
osigurač strujanja
V
~:':-4
6.2.~.
S---~
Standardni i niskotemperaturni plinski kotlovi
Standardni plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja čija je
radna temperatura ograničena izvedbom i utvrđena pri projektiranju
pa je cijelo vrijeme pogona konstantna. Inače, takvim se kotlovima
smatraju oni čije temperature polaznog i povratnog voda imaju tzv.
standardne vrijednosti (90/70 "C) i u skladu s tim više temperature
dimnih plinova i manje stupnjeve djelovanja. Pri tome valja napomenuti da se pojam 'standardni' odnosi na 'standarde' koji su u
većini europskih zemalja vrijedili prije dvadesetak godina, a takvi
su kotlovi i sustavi grijanja uglavnom napušteni (npr. u Njemačkoj
se više ne smiju ugrađivati nakon 1.1.1998. godine), iako su kod
nas još česti.
primarni
topline
izmjenjivač
injektorski plamenik
/" s predmiješanjem
/" glavni plinski ventil
cirkulacijska crpka
ekspanzijska
/" posuda
sekundarni
izmjenjivač
Niskotemperaturni plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja
koji imaju mogućnost namještenja učina izgaranja prema zahtjevima
koji se postavljaju na stupnjeve djelovanja koji općenito iznose
88 - 90% i oni koji su kao takvi označeni u skladu s Izjavom o usklađenosti EU-a. Stalni pogon takvih kotlova, ovisno o konstrukciji,
moguć je i do temperature povratnog voda 40 °C pa i niže, ali ne bi
smjelo doći do pojave kondenzacije.
Takva izvedba kotlova danas prevladava u primjeni u najvećem
broju europskih zemalja, iako ih u posljednje vrijeme sve više potiskuju kondenzacijski kotlovi.
Pojavljuju se u svim područjima učina, odnosno u svim veličinama,
u podnim ili zidnim izvedbama, za postavljanje i u boravišne prostore i u kotlovnice, a vrlo su česte kombinirane izvedbe, tj. s
mogućnošću pripreme PTV-a (il. 6.5 i 6.6).
Tehnički podaci NT plinskih kotlova različitih izvedbi i veličina
prikazani su u tablicama 6.4 - 6.10.
150 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
topline
preklopnik
strujanja ~
vode
ventil za
uključivanje
prednosti
topla voda
,
polazni
vod
grijanja
,
dovod
plina
dovod hladne vode
povratni
vod
grijanja
Ilustracija 6.5
Osnovni dijelovi zidnih NT plinskih kotlova
s atmosferskim plamenikom
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
151
--:--:==:::::
-
3~
V'I
COCO
100)
3A:
c-3
N" en
"o
<oO
.g~,~
2:~
Q):::l
~
as~:
Q)
C?<
e.
~,
s
=§:::1
~.~.
O
en
co
gr
.....
l
<:
"OQ)
~5..~-·3
<il;>';'
==
:!;
Q.
~
~<il
Z;:~'E.
tC <::::::::J
PU
§ *~ B:
2.
et
3'Q
~ 2.-0
::J ~<
en ~ ::::::l
;>,;,Q) ",<O
~'§:
Q)
~
\
C'J<
_:::l
c:
-,
2"0
~:§'
_.....
§-~:
C'J<Q)
.g 2.
;;<'
:::l <
::TN
/~
'"
-=:::'
CD'
N'
~,
2.
"OQ)
=:0
:::le.
~a
Q)e.
O
S,
N
;,;-§:
0<= c::
e.
o
~S:::::
ag:
cl -; 2l.
312.Ql
Q)Q)
N'
CCj
e. co
N
<
..... N
S
",:i".g.
!ll'
!llQ:
Dl;:)-!'>
~ cl)
O
'§,
e.oe.
Bl
...
sj
:'o
(jJ
N
=
0<
ci5
"o
:::>
:z
:o::
o
o
65'"
S<
_, o
O
<"O
:3
oj
N
:Do
<
c:>
o
:'o
e.
:Do
~:
c::
e.
Q)
<O
:z
em
~
_
S!2."Q "Q ~
\
C')
~sa
Q) ..... "o
~ ~ c:: §-.E.
@
........... ::::J::;:s;:"
rg
=2
o.=::
~~: ~5~
<"
~
§
~
CC:::J
§
Q)Q);>,;,
<2'0
oQ)"O
e.<:::l
Q) o -,
_.
CD
e.;>';'
co
...v
::J
\0en
""""o:
.g:Jg
§
e.
N
Q)
§~~
co'
Q)
"o
o
'"
t"\S,,\s'\,s\,,
~
Q):::l'"
'"
;>';'
~
2. c..
::r ,
c§"-g
;.::
$:u
'"5;'
N
~
@
"o
~ <o
~ 5.. <: 2 . e.
.g:
s S- g ~ "oo==
cnCO.,CDo
:::l
6f
='=
=:
Q)
,,~
n~
-a
a5
S
':::;"
ePS'
~
\co
c..--
cl 8: ~
S3C§
<
co
~
:2
N
e.
ooa
C§~6
ci
l:;j
\\$\\\\,1
.,1
...
=
:z
:2
:'o
0<
:o::
N
:Do
Tablica 6.4
Tehnički podaci podnih lijevanoželjeznih atmosferskih plinskih NT kotlova Buderus Logano GE 434
(proizvođača BBT Thermotechnik GmbH, Wetzlar, Njemačka)
tehnički
podaci
c:>
:'o
c::
:Do
:z
em
V'I
W
nazivni toplinski učin (*), kW
učin izgaranja (*), kW
normalni stupanj iskoristivosti, %
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
Visina, mm
dopuštena temperatura
polaznog voda, °C
dopušteni radni pretlak, bar
približni volumen vode u kotlu, I
najviša temperatura dimnih plinova (*), °C
najveći protok dimnih plinova (*), kgls
potreban propuh, Pa
promjer dimovodnog priključka
dimenzije plinskog promjer
priključka
duljina, mm
ukupna masa, kg
Legenda:
(*) - pri punom
150
75 -150
81-162
175
87,5 -175
94,5 -189
1427
1582
izvedbe
200
225
250
275
300
325
350
375
100 - 200 112,5 - 225 125-250 137,5 - 275 150 - 300 162,5 - 325 175 - 350 187,5 - 375
108 - 216 121,5 - 243 134,5 - 269 148 - 296 161,5-323 175 - 350 188,5 - 377 202 - 404
94
1687
1792
1957
2062
2167
2312
2417
2522
1460
1466
120
6
173
116
0,0925
194
104
0,1382
216
110
0,1393
238
117
0,1405
260
103
0,1903
282
109
0,1938
303
113
0,1997
325
116
0,2398
347
121
0,2432
369
124
0,2497
DN 360
DN 400
Rp 1 1/4 II
DN 400
DN 400
1623
1718
3
DN 250
DN 300
DN 300
Rp 3/4 II
DN 300
DN 360
DN 360
1116
1228
1330
193
815
911
223
1017
opterećenju
==============.=-_.=
...=......
_ .... -
1424
1526
T
7ablica 6.5
Tehnički podaci zidnih plinskih kotlova Junkers Cerastar/Eurostar
(proizvođača BBT Thermotechnik Gmbl-i, Wernau, Njemačka)
tehnički
područje
podaci
toplinskog učina, kW
nazivno toplinsko opterećenje, kW
normalni stupanj iskoristivosti, %
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
visina, mm
približna najviša temperatura
polaznog voda, °C
protok vode u cirkulaciji, lih
raspoloživa visina dobave ugrađene
cirkulacijske crpke, mbar
promjer dimovodnog priključka, mm
dimenzije plinskog zaprirodni plin
priključka
zaUNP
masa (sambalažom), kg
izvedbe (*)
Cerastar
Eurostar
ZSR/ZWR 18 ZSRI ZWR 24 ZE 1 ZWE 24 - 3MFK
9,1 -18,2
10,9 - 24,3
7,3 - 24,3
20,2
27,0
27,9
> 93
>93
>90
440
360
850
90
cl
co
cl
"<t
(o
co
lD
(o
cl
o)
(o
o)
rr-
2
cl
lD
co
co 2
.o
>
.~
cl
io
1000
co
cl
c")
to
o)
co
rev) r-
44
47
N
o)
(o
N
co
(o
to
c")
t-
r-
r-
r-
r-
f---
"<t
r-
io
lD
io
co
, r- N,
c")
r-
r-
io
N
r-
co co
to co
ci
lD
N
c")
2
to
N
cl
to
u:i
o)
N
rr-
N
cl
r-
cl
r-
io
cl
47
r-
co
Legenda:
(j - 'W' označava kombiniranu izvedbu (tj, i za pripremu PTV-a)
2
co
r-
en
o)
lD
cl
lD
cl
cl
(o
rr-
cl
N
cl
io
r-
cl
cl
r-
(o
"<t
cl
to
r-
cl
cl
r-
"<t
to
ee
to
cl
co
r-
cl
r-
=
--
cl
c")
t-
"<t
r-
=
cl
ee
r-
r-
c")
cl
cl
r-
t-
cl
cl
r-
lD
cl
r-
rr-
co
co
co
(o
f-- t-
"<t
io
rco
to
c")
N
-
cl
r-
co co
cl
rr-
r-
ee
to
cl
r-
"<t
--
co
r---
170
130
(o
(o
ee
co
o)
N
--
=
cl
a;
,
o)
=
io
cl
(o
rcl
ee
cl
-
lD
N
o)
~
c")
r-
io
cl
cl
r-
=
cl
co
cl
2
150
130
R 3/4"
R12 mm
lD
cl
cl
r-
o)
io
c")
270
110
o)
(o
r-
lD
a>
1040
N
c")
r-
"o
780
cl
"<t
cr» co co
2
=
cl
ee
r-
r-
"<t
co
"o
o
>
'c
T§
>
o
cl. E
,- E
~ ~
e
;C3
:::J
'u
CO
"o
O
cl.
:52
't.>
'c
x:
a>
......
154 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
l
a>
't.>
e
en
O
>
~
"o
a>
:~
.a .><:
'c
a>
en 'C' e
'N
co
e
cl.
e
CO
o. .p
.a
en
cl.
:::J
.><:
:::J
<ci" E
E
~ .><:
't.>
'c
<ci" o :::J .><:o> cl. :2 'c
o!: eCO o§. a>
cl
:::i" o. co o ) E
co
co
'S: o
CL
..c .><: o o.
15
co e
~ <ci" ..... .><: 'c 't.>
CO
:::J
CO :::J E
:::J "o
.><: .o
o N ~
1<1
co
> ~ cd'
..... ~~
a> '5 ~ o
o§.
a>
d: "o
cl. E
~
CO o
E o en
CO
> :::J a> '5 ~
E '5
o
~ e 1<1
..... ..... E
e
<ci" e<ci"
'if!. :E e 'u;
ai :+::::i- :::J 'c
>(ij
.C'
:52
en a> en e
o!: 15. 'c a>
o. O 32 ,§
o .!:!2 "o
>
cl
o
E
E E E
E E
CO-
-
~ .><:
CO
CO :;:::;
e
"o
~
"o
o
cl.
cl. a>
a; :i=:f a> a>
E cl. ea> 'E' 'E'
'c
:::J
"o
~
E E
CS .$
'5
>
e e
cl.
cl.
CO
e
cl.
:::J
.><:
:::J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
155
VI
o"
Tablica 6.7
Tehnički podaci podnih lijevanoželjeznih atmosferskih plinskih NT kotlova CTC Ultra Gas GIGE
(proizvođača
tehnički
Saint Roch, Couvin, Belgija)
podaci
nazivni toplinski učin, kW
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
visina, mm
približni volumen vode u kotlu, I
dimenzije priključaka napolazni
i povratni vod
promjer dimovadnog priključka, mm
dimenzije plinskog prikljUčka
masa (u pakiranju), kg
izvedbe (*)
G15/GE15 G24/GE24 G32/GE32 G40/GE40 G46/GE46 G 541GE54 G611GE61
15,4
24
32
39,5
45,5
53,5
61
817
832
844
982
985
1282
1282
450
875
5,8
7,9
10
12,1
14,2
16,3
18,4
113
1/2 "
82
141
1/2 "
107
1"
155
1/2 "
157
155
1/2 "
134
155
1/2 "
180
G671GE 67
66,5
1282
20,5
205
205
205
1/2 "13/4 " 1/2 "13/4 " 1/2 3/4 "
205
225
250
"I
Legenda:
(*) - 'G' označava izvedbu s piezoelektričnim, a 'GE' s automatskim paljenjem
...
'"
e
'"
C'><
:z
:o:::
....
:te;,
'"
c::
...
:t-
:z
m
Tablica 6.8
;;
~
Tehnički podaci zidnih plinskih kombiniranih kotlova atmoBLOCK Plus i turboBLOCK Plus
(proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
C'>'
:z
:o:::
tehnički
podaci
....
:te;,
'"
c::
:t-
...
:z
m
--..
\1'1
izvedbe
atmoBLOCK Plus
(satmosferskim plamenikom)
područje
toplinskog učlna (80/60 °C), kW
nazivna toplinsko opterećenje, kW
najmanje toplinsko opterećenje, kW
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
visina, mm
najviša temperatura polaznog voda, °C
područje namještanja temperature
polaznog voda, °C
dopušteni pretlak, bar
nazivni protok vode u cirkulaciji, lih
raspoloživa visina dobave ugrađene
cirkulacijske crpke, mbar
volumen ugrađene ekspanzijske posude, I
pretlak ugrađene ekspanzijske posude, bar
najviša temperatura dimnih
plinova (80/60 °C), °C
najveći protok dimnih plinova, kglh
promjer dimovadnog priključka, mm
za izvedbu nadimnjak
za fasadnu izvedbu (zrakodimovod)
približna masa, kg
'=="-=="'-=-=:-..:::....._-_._---_....
turboBLOCK Plus
(sa zatvorenom komorom izgaranja)
VUW 200-5
7,8- 20
22,5
8,9
VUW 240-5
9,1 - 24
26,7
10,6
VUW 280-5
10,7 - 28
31,1
12,4
860
1032
1203
VUW 202-5
7,7- 20
22
8,9
338
440
800
87
35 - 87
3
860
VUW 242-5
9,1 - 24
26,7
10,6
VUW 282-5
10,7-28
31,1
12,4
VUW 322-5
10,5 - 31,3
34,8
17,4
1032
1203
1280
250
6
6
10
105
115
58
20
6
10
10
120
6
0,75
130
130
140
135
76
78
46
64
77
83
110
130
130
33
35
45
46
-
-
60/100
37
41
43
-""
CIO
Tablica 6.9
Tehnički podaci podnih plinskih NT kotlova Vitogas 100
(proizvođača Viessmann GmbH, AI/endort/Eder, Njemačka)
tehnički
"CI
""c:
""
0'
:z
""
N
:-
G'>
podaci
nazivni toplinski učin, kW
nazivna toplinsko opterećenje, kW
stupanj iskoristivosti, %
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
visina, mm
podtlak dimnjaka, Pa
dopušteni radni pretlak, bar
volumen vode u kotlu, I
temperatura dimnih plinova, °C (*)
dimenzije priključaka
napolazni i povratni vod
dimenzije plinskog priključka
promjer dimovadnog priključka, mm
ukupna masa, kg
11
11
12,1
15
15
16,6
18
18
19,9
22
22
24,3
500
500
844
650
650
7,6
90
7,6
104
9,7
102
9,7
106
izvedba
29
35
29
35
32,0 38,8
42
42
46,4
48
48
53,0
60
60
66,2
93
864
650
845
3
3
11,7
118
840
840
930
1110
13,8
113
15,9
130
17,9
130
21,9
122
R1/2 "
150 150
148 170
150
194
180
218
180
264
G11/2"
90
101
110
101
130
124
130
124
Legenda:
(*) - pri temperaturi vode u kotlu 80 °C
""
c:::
::z
0-
m
F
"CI
~
c:
""
o'
:z
""
N
:-
G'>
Tablica 6.10
Tehnički podaci lijevanoželjeznih podnih plinskih kotlova s mogućnošću dogradnje kondenzacijskog modula
Thermo Unit WTU-G (proizvođača Max Weishaupt GmbH, Schwendi, Njemačka)
tehnički
podaci
""c:::
::z
0-
m
-""
-O
nazivni toplinski učin, kW
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
visina, mm
najViša dopuštena temperatura
polaznog voda, °C
dopušteni radni tlak, bar
volumen vode u kotlu, I
dimenzije priključaka
napolazni i povratni vod
WTU 15-G
15
706
600
1016
WTU 20-G
20
706
600
1016
izvedba
WTU 30-G
WTU 25-G
30
25
706
706
600
600
1246
1116
WTU 37-G
37
784
680
1161
WTU 45-G
45
784
680
1301
45
58
80
3
28
28
46
28
G11/2 "
6.2.4. Kondenz8cijski plinski kotlovi
Kondenzacijski plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja koji
kao gorivo koriste plin i imaju mogućnost dodatnog iskorištavanja
topline kondenzacije (latentne topline) vodene pare iz dimnih plinova
u posebnom izmjenjivaču topline kojim se predgrijava ogrjevni medij
(voda) iz povratnog voda sustava grijanja (il. 6.7 i 6.8). Time se
postižu mnogo bolja iskoristivost goriva (plina) i povećanje stupnjeva
iskoristivosti na vrijednosti koje premašuju 100% (il. 6.9 i 6.10). S
obzirom na to da ponajviše služe i za pripremu PTV-a, koncenzacijski su kotlovi najčešće izvedeni kao kombinirani.
Latentna ili toplina kondenzacije je ista ona toplina koja je bila
potrebna za stvaranje vodene pare u procesu izgaranja, tj, jednaka
je toplini isparavanja. Prolaskom kroz kondenzacijski izmjenjivač
topline dimni se plinovi hlade na temperaturu 35 - 73 DC pri čemu
dolazi do izdvajanja kondenzata. Kako tada nastaju agresivni spojevi, primjena kondenzacijske tehnike postala je moguća tek s
razvojem novih materijala koji su visokopostojani na koroziju.
Povećanje iskoristivosti goriva u kondenzacijskim kotlovima nije
posljedica samo dodatnog iskorištavanja topline kondenzacije, već
i smanjenja gubitaka topline putem dimnih plinova jer je njihova
temperatura niža i gubitaka topline zračenjem s tijela kotla jer je
njegova površina također niža.
Stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova
džbom:
1'1
'/KK
određuje
se jedna-
=1- qDP- qDPzr+ a H-H
g
d
100
H'
T
%Pzr =
tt
DP
-
(tt
DP -
tt zr ) •
(A
CO2
+
B) -gubici putem zračenja s. tijela kotla u
neposrednu okolicu, %
temperatura dimnih plinova, DC
ttzr - temperatura zraka, DC
A 1 , B - dodaci za gorivo (tablica 6.11)
CO2 - udio CO2 u dimnim plinovima, %
H d , H g - donja i gornja ogrjevna vrijednost goriva, kWh/m 3 , kJ/m 3 ,
kJ/1 (tablica 6.12)
a
= Vk,mj
-
značajka kondenzacije
Vk,teo
Vk,mJ. - izmjerena (stvarna) količina nastalog kondenzata, kq/rn"
teoretska količina kondenzata, kg/m 3 (tablica 6.12).
Vk,teo -
Kondenzacijski kotao je učinkovitiji što je količina nastalog kondenzata veća, a ona je veća što je temperatura dimnih plinova na izlasku
niža, čime su istodobno gUbici putem dimnih plinova manji. Iskorištavanje topline kondenzacije može se poboljšati:
• izvedbom plohe izmjenjivača topline
• visokom kakvoćom izgaranja, tj. visokim udjelom CO2 u dimnim
plinovima, odnosno visokom točkom rošenja vodene pare
• pogonskom temperaturom sustava grijanja (najpovoljniji su niskotemperaturni sustavi grijanja)
• izvedbom sustava koja sprječava porast temperature povratnog
voda.
d
pri čemu su:
TJ KK - stupanj djelovanja kondenzacijskog kotla
qoP - gubici putem dimnih plinova, %
Pri strujanju dimnih plinova kroz izmjenjivač topline mogu nastupiti
dva oblika kondenzacije:
• u struji plina (nastajanje magle), kada temperatura struje pada
ispod točke rošenja
• na plohi izmjenjivača (tzv. oblaganje), kada temperatura vode u
cijevi izmjenjivača pada ispod točke rošenja (slučaj je povoljniji
jer kondenzacija ovisi samo o temperaturi povratnog voda, što je
velika prednost u slučaju nižih temperatura okolnog zraka).
160 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
%P - %Pzr
_
100
a Hg -Hd
Hd
_
senzibilni član jednadžbe
latentni ili kondenzacijski
član jednadžbe
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
161
Osim što se za njihovu izradu moraju koristiti visokokvalitetni materijali, kondenzacijski izmjenjivači imaju posebno izvedene plohe, što
vrijedi i za cijeli sustav za odvod dimnih plinova. Dimni plinovi i
kondenzat trebali bi se voditi u istosmjernoj struji kako bi se ostvario
učinak samočišćenja ploha izmjenjivača kiselim kondenzatom čime
se izravno može utjecati na iskoristivost kotla.
Pri postupanju s kondenzatom koji nastaje u kondenzacijskim kotlovima treba voditi računa o njegovom kemijskom sastavu, odnosno
svojstvima (tablica 6.13). Kako se kondenzat ubraja u otpadne vode
u kućanstvu, valja obratiti pozornost na odgovarajuće granične
vrijednosti udjela štetnih tvari u otpadnim vodama. Kondenzat se
prema pH-vrijednosti ubraja u kisele tvari, ali kako otpadne vode iz
kućanstva (pH> 6,5) imaju veliku pufernu sposobnost, najčešće
neće doći do promjene njihove pH-vrijednosti.
Pri odvođenju kondenzata treba obratiti pozornost na:
• materijal vodova za odvodnju iz kućanstva (tablica 6.14)
• potrebu za neutralizacijom (tablica 6.15)
• potrebu za dodavanjem crpke.
a)s prigrađenim izravnim
kondenzaeijskim izmjenjivačem topline
b) s dodatnim kondenzaeijskim
izmjenjivačem topline
8
4
e)s izravno
ugrađenim
izmjenjivačem
kondenzaeijskim
topline
d) s pulzaeijskim plamenikom
9-
19
11-=~=::::::
Tehnički
veličina
podaci kondenzacijskih plinskih kotlova
prikazani su u tablicama 6.16 - 6.21.
različitih
18
izvedbi i
17
16
15
6
7--
6~
6
~~~""~~""""""""""O:
8""'"
1 - kotao
2 - prigrađeni izravni
izmjenjivač topline
3 - sustav za raspršivanje
4 - spremnik vode
5 - polazni vod
6 - povratni vod
7 - odvod dimnih plinova
8 - odvod kondenzata
9 - dovod zraka za izgaranje
10 - ventilator za dimne
plinove
11 - dovod plina
12 - prvi izmjenjivač topline
13 - dodatni (kondenzacijski)
izmjenjivač topline
14 - predmiješajući plamenik
15 - izmjenjivač topline
16 - naborana cijev
17 - komora izgaranja
pulzacijskog
plamenika
18 - međuspremnik plina
Ilustracija 6.7
Sheme najčešćih izvedbi kondenzacijskih kotlova [18}
162 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 163
niskotemperaturni
kotao
21 __
kondenzacijski
kotao
kondenzacijski
kotao
111%
111%
=
11%
gornja
ogrjevna
vrijednost
20
11%
udio topline.
kondenzacij~
gornja
ogrjevna
vrijednost
9% iskorištena
toplina kondenzacije
1%gubici
6%
zračenjem
19
18
1
i putem dimnih
plinova
5%
2% neiskorištena
toplina kondenzacije
2
17
3
16
4
radne temperature
40/30 DC
radne temperature
75/60 DC
radne temperature
75/60 DC
Ilustracija 6.9
Usporedba stupnjeva iskoristivosti NT i kondenzacijskih kotlova [16J
15
14
6
"<ff!.
13
110
12
7
o8
1
2
3
4
109108-
- sigurnosni graničnik temperature
- elektroda za paljenje
- plinski plamenik
- osjetnik i kontrolnik temperature
polaznog voda
5 - plamenički automat
6 - termometar i manometar
polaznog voda
7 - ventil za punjenje i pražnjenje
8 - polazni vod
9 - dovod plina
10 - povratni vod
~
9
-,;:
{j}
11
10
11 - prestrujni ventil
12 - sigurnosni ventil
13 - automatski
odzračnik
14 - ekspanzijska posuda
15 - cirkulacijska crpka
16 - armatura plinskog plamenika
17 - plamenička ploča sa
sapnicama
18 - ionizacijska elektroda
19 - izmjenjivač topline
20 - osigurač strujanja
21 - osjetnik dimnih plinova
75 O 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
specifični učin
izgaranja, %
I
20
Ilustracija 6.8
Osnovni dijelovi zidnog kondenzacijskog plinskog kotla
Ilustracija 6.10
164 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
15
10
5
O
-5
-10
-15
vanjska temperatura, DC
Normalni stupnjevi iskoristivosti nekoliko izvedbi kotlova
ZA GRIJANJE --------~-----~--
165
Tablica 6.11
Vrijednosti dodataka za gorivo u jednadžbi stupnja djelovanja kondenzacijskog kotla
(prema njemačkoj Prvoj saveznoj uredbi o zaštiti od emisija - 1. BlmSchV) [16]
gorivo
gradski
plin
0,35
0,63
0,Q11
dodaci
A1
A2
B
prirodni
plin
0,37
0,66
0,009
ekstralako
loživo Ulje
0,5
0,68
0,007
Tablica 6.12
Ogrjevne vrijednosti i teoretske
gorivo
količine
Tablica 6.14
Materijali postojani na djelovanje kondenzata (prema ATV DVWK-A 251) [16]
Ukapljeni naftni
i miješani plin
0,42
0,63
0,008
koksnl
plin
0,29
0,60
0,011
betonski
proizvodi
polivinil klorid
kondenzata za nekoliko najvažnijih goriva [16]
H,/ H, H, - H" kW h/m'
H" kWh/m' Ho> kWh/m' H,/ H,
Vkood,IOO'
kg/m'
polietilen
gradski plin
5,48
4,87
1,13
1,13
0,61
0,89
prirodni plin LL
9,78
8,83
1,11
1,11
0,95
1,53
polipropilen
prirodni plin E
11,46
10,35
1,11
1,11
1,11
1,63
akrilnitril
propan
28,02
25,8
1,09
1,09
2,22
3,37
butan
37,19
34,35
1,08
1,08
2,84
4,29
ekstralako loživo ulje(*J
10,68
10,08
1,06
1,06
0,6
0,88
Legenda: (*) - vrijednosti su izražene u kW
h/dm 3
Tablica 6.13
Kemijski sastav i svojstva kondenzata iz kondenzacijskih kotlova
(prema ATV DVWK-A 251) [16]
prirodni ili ukapljeni
naftni plin
za neobrađeni
kondenzat
pH-vrijednost
2,8 - 4,9
udio sulfata, mg/I
2 - 40
udio nitrita, mg/I
< 0,01 - 6
udio nitrata, mg/I
1 - 40
udio aluminija, mg/I
< 0,02 - 40
udio željeza, mg/I
< 0,1 - 1
udio olova
< 0,01 - 0,2
udio kadmija
< 0,0005- 0,Q1
udio kroma
< 0,005 - 0,2
udio bakra
< 0,05 - 0,3
udio nikla
< 0,01 - 0,2
udio cinka
< 0,05 - 0,3
udio kositra
< 0,1
granične
vrijednosti
-
0,2
0,01
0,15
0,25
0,25
0,5
0,5
ekstralako loživo ulje
(niskosumporno)
za neobrađeni
kondenzat
1,8 - 3,7
50 - 700
0,1 -1
0,1 - 45
<0,5
1 - 30
< 0,1
< 0,01
< 0,1 - 6
< 0,2-1
0,1 - 6
< 0,2 - 2
< 0,1
166 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK
• betonske cijevi prema
• betonske cijevi u posebnoj izvedbi, prema građevnonadzornim zahtjevima za ispitivanje
•
•
•
•
cijevi od tvrdog PVC-a s normalnom debljinom stijenke (vl
cijevi od tvrdog PVC-a s povećanom debljinom stijenke (vl
cijevi od tvrdog PVC-a zaukopane cjevovode
cijevi od PVC-a
• cijevi od PE-HD-a za sustave odvodnje otpadnih
voda iz kućanstva
• cijevi od PE-HD-a za ukopane cjevovode
• PP cijevi
• cijevi od ABS/ASA
željezo
• lijevanoželjezne cijevi s unutarnjim emajliranjem ili oblogom
• čelične cijevi s polimernim omotačem (oblogom)
• nehrđajuće čelične cijevi
staklo
• cijevi od borosilikatnog stakla
Tablica 6.15
Potreba za obradom kondenzata (prema ATV DVWK-A 251) [16]
gorivo
veličina
vrsta Cijevi
osnovni materijal
učin
izgaranja
kotla, kW
granične
vrijednosti
-
-
0,35
0,0175
0,2625
0,4375
0,4375
0,875
0,875
ZA GRIJANJE
<25
25 - 200
> 200
gorivo
niskosumporno
uobičajeno
ekstralako loživo ulje ekstralako loživo ulje
potreba za neutralizacijom
postoji
ne postoji (*)(**)
nepostoji (*) (**)
postoji
ne postoji (*) (**) (***) nepostoji (*) (**) (***)
postoji
postoji
postoji
prirodni ili ukapljeni
naftni plin
Legenda:
(*) - kod odvoda kondenzata u kućni sustav za pročišćavanje otpadnih voda
(**) - za zgrade i zemljišta čiji kanalizacijski sustav ne ispunjava zahtjeve za
materijale prema 4. odjeljku ATV DVWK-A 251
(***) - za zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete potrebnog miješanja prema 4.
odjeljku ATV DVWK-A 251
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
167
o
o)
a
(o
,
T
(o
<o
LO
, ,
(o
N
....-
c;:;
o
"""
"""- N
..-
cc
c.!l
N
N
o)
N
o
o
o)
o
LO
co
N
~
CD
I'-
I--
f.c'?
""",
N-
a
-e, -e-
N
....-
..- o
M o
t
-e-
....- N
..- ..co_
cc
c.!l
o)
LO
CD
CD
c0
(o
I---
f.-
o
o)
co
"""
o)
o)
N
,
0_
oi ..-
c;:;
, N,
oo """
oo
N
N
....cc
-e-
N
c.!l
o
(o
LO
LO
co
C'?-
(o
LO
I--
I-LO
N
o)
.o
"o
o)
>
.!::!
r;-
~
....-
LO
N
,....
LO
N
o
..- -e-
-o
co
co
"""
-e-
(o
c;:;
N
,
cc
LO
oo
....-,
-e-
o
I'c'?
o
0)-
o)
c'?
,
,
a..- a..-
N
....-
o
I'c'?
co o
'<F 0.0
cc
c.!l
<tl
c:
;C3
::l
cl
I--
I---
o
(o
LO
N
N
LO
LO
I--
I--
N
LO
N
LO
I--
I---
LO
N-
I'-
LO
co
(o
~
o
"""
co
co
o
co
LO
o
LO
-e- co
LO
·c
tehnički
podaci
gorivo
nazivni toplinski učin, kW (**)
nazivna toplinsko opterećenje. kW
ukupne dimenzije: dubina. mm
širina, mm
visina, mm
približna najviša temperatura
polaznog voda, "C
volumen ugrađene ekspanzijske posude. I
pretlak ugrađene ekspanzijske posude, bar
najviši dopušteni radni tlak, bar
temperatura dimnih plinova pri
nazivnom toplinskom učinu (**), "C
protok dimnih plinova pri nazivnom
toplinskom učinu, gis
preostala dobavna visina, Pa
promjer dimovadnog priključka, mm
količina nastalog kondenzata (**), lih
masa (bez ambalaže), kg
ZB 7-22
ZWB 7-26
prirodni plin
8,6- 21,8
7,8- 20,8
izvedbe (*)
ZB 11-22
ZWB 11-26
propan
11,6- 21,8
10,8- 20,8
360
440
850
butan
13,2 - 24,9
12,3- 23,7
90
10
0,75
3
43
10,9
11,3
65
80/125
4,8
43 (ZB) I 46 (ZWB)
ji
Legenda:
(J - 'w' označava kombiniranu izvedbu (tj. i za pripremu PTV-a)
tj - za temperature sustava grijanja 40130 oG
II
l
o~
E
o E
o)
>
ci"
·u
c:
~ ~ zs
ai
o
:g
c-.'l
-
E
E
ci"
-"<:
.u
0)E
E °<tl- .f: ::l
J2
"o
en
-"<:
ci" o ci. ·c
.s
c: >
c: .(jj
C.
*§ ::l 'c
ci.
c l <tl
.S:
o ·u cl
-"<: "o ;c;;
c: <tl o
o
.~
N
cl
c:
> "o
iti
o ·c :=<tl :§'
o$: -"<:
c5 o) o
en <tl Nc:
S;-"<:
>
c.
C.
ON"""':: .s ::l o)
.i§' o
<tlO
~
E
c: c: ci. t'5 E
::l .!::!
'o
'o
.r::
O)~
c:
.....
1§
o
o)
o)
;U'~
o)
o)
c: cr; c:
::l::l
.i§'
c. E
..... "0 >
c.
E
::l
·N
::l
"o o
E
<tl
-"<:
OE
c5 c.
o)
c.~
c: c: ::l
>
.a
o)
N
..- o
oi oo
..-, ..-,
c.!l
-
o
..- (o
o oLO o),
o
"""
c'?
N
o)
..~
....-
..c::
(o
o)
o c'?
..- -e-
LO
N
<o <o
c.!l
c.
-e-
,
cc
'u
.r::
~
<o <o
N
"""
:s2
"""
c'?
N
, N,
N
....cc
c.!l
·13
<tl
"o
o
o
Tablica 6.17
Tehnički podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kot/ova Junkers Gerasmart
(proizvođača BBT Thermatechnik GmbH, Wernau, Njemačka)
E
E
ci"
.a
-5.
.a
o
-
=
cl
-"<:
etf
en
<tl
E
<tl
c:
~~
zs
e o§.
168 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
169
-.-=...
Tablica 6.18
Tehnički podaci podnih plinskih kombiniranih kondehzacijskih kotlova eca VIT (proizvođača Vail/ant GmbH, Remscheid, Njemačka)
tehnički
nazivni toplinski učin (*), kW
nazivna toplinsko opterećenje, kW
opseg modulacije, %
stupanj iskoristivosti (*), %
Ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, mm
temperatura polaznog voda, °C
dopušteni radni pretiak, bar
temperatura dimnih plinova (*), °C
najViša temperatura dimnih plinova, °C
najveći protok dimnih plinova, gis
preostala visina dobave ventilatora, Pa
dimenzije priključka napolazni i povratni vod
promjer zrakodimovada, mm
dimenzije plinskog priključka
količina nastalog kondenzata (*), lih
ukupna masa, kg
...
~
:ll:!
<:
C'><
Z
:o;
N
:oo
G'>
:ll:!
c::
:oo
izvedbe
podaci
VKK 226
8,3 - 22,5
7,7 - 20,0 (22)
35 - 100
VKK 286
9,8- 28,9
8,5 - 27,0
32- 100
VKK 366
12,7 - 36,9
11,5 - 35,0
33 - 100
VKK 476
16,6 - 47,6
15,0 - 45,0
33- 100
42
75
15,8
115
42
75
20,3
200
3,00
199
3,85
202
109
691
570
1257
85
3
40
70
10
100
42
75
12,2
115
Rp 1"
80/125
Rp 3/4 "
1,88
200
2,31
200
Legenda:
(*) - za temperature sustava grijanja 40/30 °C
z
e-
m
...
~
:ll:!
<:
C'><
Z
Tablica 6.19
Tehnički podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kotlova Vitodens (proizvođača Viessmann GmbH, AI/endart/Eder, Njemačka)
:o;
N
:oo
tehnički
G'>
:ll:!
izvedbe
podaci
Vitodens 300 I Vitodens 300
Vitodens 200
Vitodens200
(samo zagrijanje) (kombinirani) (samo zagrijanje) (kombinirani)
4,2 - 35,0
I 6,6- 26,0
8,8 - 20,0
8,8 - 20,0
područje nazivnog toplinskog učina, kW
8,8 - 26,0
do 109
normalni stupanj iskoristivosti, %
1:4
1 :3
područje modulacije
c::
:oo
zem
360/380
450/480
850
8
380
480
850
10
ukupne dimenzije: dubina, mrT
širina, mm
visina, mm
volumen ugrađene
ekspanzijske posude, I
Vitodens
300
12,2 - 66,0
(*)
550
600
900
-
Vitodens
333
4,2 - 13,0
6,6 - 26,0
580
600
1387
10
Legenda:
(*) - do 264 kW kao kaskada
--....
...........
.•. -
-
-::---:::-.==:::-...:::=:==-~=---;.~:"~~_
....
-~._-_.-----~---,.......,...--'""'--=-.,._---------
----=i
-
Tablica 6.20
Tehnički podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kotlova Thermo Condens WTC-A
(proizvođača Max Weishaupt GmbH, Schwendi, Njemačka)
~
Ilo)
tehnički
podaci
nazivni toplinski učin (*), kW
najmanji toplinski učin (*), kW
normalni stupanj iskoristivosti (**), %
ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, mm
promjer priključka napolazni i povratni vod, mm
promjer zrakodimovoda, mm
dimenzije plinskog priključka, mm
količina nastalog kondenzata (***), kglh
masa, kg
WTC 15-A
13,7
3,8
107,0
WTC 25-A
23,6
6,7
108,0
335
520
848
18
80/125
18
2,0
49
1,2
42
WTC 32-A
30,4
8,9
106,0
2,0
46
Legenda:
t) - za temperature sustava grijanja 80160 °C i pri nazivnom opterećenju
tj - za temperature sustava grijanja 75160 °C i pri nazivnom opterećenju
t**) - za prirodni plin, pri nazivnom opterećenju i temperature sustava grijanja 50130 °C
...
~
c:
'"
(':1<
z-
:o::
N
3:0
c"
'"
c::
3:0
Z-
e..
m
t;",
~
~
Tablica 6.21
Tehnički podaci zidnih plinskih kombiniranih kondenzacijskih kotlova ComfortLine
(proizvođača Wolf Heiztechnik GmbH, Mainburg, Njemačka)
(':1<
z-
:o::
N
3:0
c"
'"
c::
3:0
ze..
m
_
~
tehnički
izvedbe
CGB-K-20
19,0/22,9 (**)
19,5/23,5 (**)
395
podaci
nazivni toplinski učin (*), kW
nazivno toplinsko opterećenje, kW
ukupne dimenzije: duljina, mm
širina, mm
Visina, mm
najviša temperatura polaznog voda, °C
dopušteni radni pretlak za grijanje, bar
volumen izmjenjivača topline, I
volumen ugrađene ekspanzijske posude, I
pretlak ugrađene ekspanzijske posude, bar
dopuštena temperatura dimnih plinova, °C
najveći protok dimnih plinova, gis
preostala visina dobave ventilatora, Pa
promjer dimovodnog priključka (zrakodimovoda), mm
dimenzije priključka na polazni i povratni vod
dimenzije plinskog priključka
količina nastalog kondenzata (***), lih
masa praznog kotla, kg
Legenda:
(*) - za temperature sustava grijanja 80160 °C
(*j - samo za grijanje i za grijanje i pripremu PTV-a
t**) - za temperature sustava grijanja 50130 °C
CGB-20
19,0
19,5
440
42
CGS-10/160
19,0/22,9 (*j
19,5/23,5 (**)
566
855
90
3,0
1,3
12
0,75
95
8,9/10,7 (**)
90
63/95,5
20mm (G 3/4 ")
R1/2 "
oko 2,0
45
99
l
6.2.S. Plinski plamenici
Plinski plamenik je dio plinskog izvora topline u kojemu dolazi do
miješanja plina sa zrakom i potom do njegovog izgaranja pri čemu
nastaje toplina. Plinski se plamenici mogu podijeliti na nekoliko
osnovnih načina:
a) prema vrsti plamena:
• difuzijski (sa svijetlim plamenom)
• injektorski (s plavim plamenom)
b) prema načinu dovoda zraka:
• atmosferski (s prirodnim dovodom zraka za izgaranje)
• pretlačni (s prisilnim dovodom zraka za izgaranje, odnosno
pomoću ventilatora)
c) prema vrsti plina:
• za gradski plin
• za prirodni plin
• za ukapljeni naftni plin
• za više vrsta plinova
• za više vrsta goriva
d) prema tlaku plina:
• niskotlačni (za tlak < 100 mbar)
• visokotlačni (za tlak> 100 mbar)
e) prema načinu vođenja pogona:
• poluautomatski
• automatski
f) prema broju plamišta:
• pojedinačni
• skupni (prstenasti, plosnati, roštiljasti itd).
Atmosferski plamenici zrak za izgaranje dobavljaju prirodnim
putem i prije izgaranja dolazi do njegovog miješanja s plinom na
osnovi injektorskog djelovanja (il. 6.11). Miješalište je izvedeno kao
Venturijeva cijev u kojoj zbog promjene brzine struje plina nastaje
razlika tlaka 0,1 - 0,2 mbar. Zbog injektorskog djelovanja usisava
se primarni zrak, dok sekundarni zrak iz okolice u plamen dolazi u
području plamena pa je miješanje nekontrolirano. Kako bi se dobio
stabilan plamen, brzina strujanja smjese plina i zraka mora
174 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
odgovarati brzini širenja plamena, što se postiže odgovarajućom
konstrukcijom sapnice i injektora, tj. namještanjem tlaka sapnice.
Materijali za izradu plamenika su čelik i lijevano željezo. Razmjerno
su jednostavne konstrukcije, prilagodivi obliku ložišta, bešumni u
radu, nemaju pokretnih dijelova, razmjerno su jeftini i ne zahtijevaju
posebno održavanje, a regulacija se svodi ili na uključeno/isključeno
(on/off) ili na djelomično/puno opterećenje. Pri malim učinima se
mogu paliti ručno, a pri većim iskrom visokog napona. Pri manjim
učinima plamen se obično kontrolira termoelektrično, a kod većih
:i
, I
II
elektronički.
Izvode se u raznim oblicima koji su prilagođeni obliku i dimenzijama
ložišta, a učin im se kreće od 4 do 930 kW.
Plinsku armaturu (rampu) atmosferskih plamenika čine (il. 6.12):
•
•
•
•
filtar
regulator tlaka plina
sigurnosna tlačna sklopka za plin prema HRN EN 1854
samoregulirajući element (npr. elektromagnetski ventil) prema
HRN EN 161
• manometarski priključci za priključni i protočni tlak te manometarska slavina za tlakove veće od 100 mbar
• prethodno regulirajući element
• otvor za ulaz sekundarnog zraka
• uređaj za paljenje (pilot-plamenik, elektroda s iskrom visokog
napona ili posebni uređaj za električno paljenje)
• uređaj za kontrolu plamena (samostalan ili dio programatora).
Pretlačni plamenici zrak za izgaranje dobavljajU pomoću ventilatora, tj. prisilno (il. 6.13). Zbog velikih stupnjeva iskoristivosti goriva
i mogućnosti regulacije učina koriste se kod gotovo svih suvremenih
izvora topline sustava grijanja, u rasponu učina od 6 kW do više
stotina MW. Njihova je oprema određena prema HRN EN 676, a
njezini najvažniji dijelovi su (il. 6.14):
• ventilator: ugrađen u kućištu ili postavljen na ulazu ili na kraju
izvora topline
• regulator
• programator
• otvori za vijke ili zatike (za sastavljanje plamenika)
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
175
I
I
..
• ručni zapor
• filtar
• uređaj za nadzor tlaka plina - tlačna sklopka
• sigurnosni zapori (magnetski ventili)
• uređaj za prednamještanje (namještajući regulator tlaka i uređaj
za prednamještanje)
• uređaj za paljenje (potpalni plamenik, uređaj s električnom iskrom
ili posebni elektrouređaj)
• uređaj za nadzor plamena
• uređaj za reguliranje i namještanje količina protoka plina
• uređaj za reguliranje protoka zraka
• uređaj za provjeru rada ventilatora (uređaj za nadzor tlaka zraka
- tlačna sklopka)
• uređaj za mjerenje tlaka plina (samo za plamenike učina izgaranja
većeg od 350 kW)
• motori.
Regulacija pretlačnih plamenika (plinskih i uljno-plinskih) može biti:
a) jednostupanjska:
• paljenje
• rad sa 100%-tnim
b) višestupanjska:
opterećenjem
• paljenje
• rad sa smanjenim opterećenjem
• rad sa 100%-tnim opterećenjem
c) dvostupanjska klizna:
Učin
plamenika
Opi
OK,
=
određuje
se prema
učinu
kotla:
1JK
pri čemu su:
OpI - učin plamenika, kW
OK - učin kotla, kW
1JK - stupanj iskoristivosti kotla (= 0,88 - 0,94,
najčešće).
Zračeći
ili ižaravajući plamenici imaju posebno izvedenu plameplohu koja omogućava da se najveći dio topline nastale
izgaranjem plina na okolni prostor ložišta predaje zračenjem (il.
6.15). Danas su vrlo česti kod kondenzacijskih kotlova. Plin se do
plamenika dovodi prisilno, pomoću ventilatora, pa su zračeći plamenici podvrsta pretlačnih. Pretičak zraka pri tome iznosi između
1,1 i 1,3 te se ostvaruje potpuno miješanje sa zrakom. Nastala se
smjesa plina i zraka ravnomjerno dozira i struji do polukuglaste
plameničke plohe izrađene od fine mrežice od nehrđajućeg čelika
na kojoj dolazi do izgaranja gotovo bez plamena. Ploha, koja je
postojana na visoke temperature, pri tome se užari i najveći dio
topline odaje zračenjem. Potpuno predmiješanje i visok udio odavanja topline zračenjem uzrokuju vrlo niske emisije CO i NOx' Inače,
osim polukuglaste izvedbe plameničke plohe, moguća je i ravna,
odnosno pločasta izvedba, pri čemu se kao materijal izrade koristi
keramika.
ničku
Tehnički
podaci pretlačnih plinskih plamenika prikazani su u tablicama 6.22 i 6.23.
• paljenje
• rad sa smanjenim opterećenjem
• klizna promjena opterećenja do 100%.
d) kontinuirana ili modulirajuća:
• paljenje
• kontinuirano praćenje rada od smanjenog učina do 100%-tnog
opterećenja, već prema potrebi.
Plinski plamenik i njegova armatura su određeni ako su poznati učin,
vrsta i protok plina, tip, vrsta regulacije i instalacije te dodatni
zahtjevi (ako postoje).
176 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA CRIJANJE
-----------~----
177
T
I
sekundarni
zrak
al
,'-'
o
5;0.
cijev plamenika
(u pravilu od
:=co
'-' c:
nehrđajućeg čelika)
fl
co
c:
injektor
(Venturijeva cijev)
Ilustracija 6.11
Shema atmosferskog plamenika [16J
r
I
I.
!
5
I
Q)
)~
cl.
en
-- -- -- --.
~D9
J
r--------::
r.. -----.. !I
I
----J.
I. .I
l.
I.
! i
!
I .
.
I.
I
I M2
al
10
L.-D\
'-'
"c
.o
2
"C
cl.
M1
~
cl.
Q)
Legenda: 1 - ručni zapor, 2 - filtar, 3 - manometar, M1 - mjerno mjesto
za priključni tlak, 4 - regulator tlaka, 5 - sigurnosna tlačna sklopka,
6 - elektromagnetski ventil, M2 - mjerno mjesto tlaka namještanja,
7 - elektromagnetski ventil pilot-plamenika, 8 - uređaj za paljenje, 9 - automatika
za kontrolu ložišta, 10 - kontrolna sonda plamenika, 11 - plinski plamenik,
12 - otvor za zrak
~
,en
o
32
o
cl.
Q)
"E'
al
c:
al
N
-'"
al
:§;
Ilustracija 6.12
Oprema atmosferskog plamenika [16J
178
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
,I
I
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 179
I
i
I
il
Legenda:
1 - ručni zapor
2 - mjerač tlaka
3 - filtar
4 - regulator tlaka plina
5 - uređaj za kontrolu tlaka plina
6 - sigurnosni zaporni ventil
7 - regulacijski uređaj
8 - uređaj za paljenje
9 - uređaj za kontrolu plamena
T
za prednamještanje
11 - uređaj za kontrolu rada ventilatora
10 -
uređaj
I
i
i
i
i
i
i
i
i
i
o
co
z
12 - graničnik malog protoka zraka
13 - zaštita od pokretnih dijelova
14 - graničnik velikog protoka zraka
cl
Iri'
co
o
o
'<t
(.!J
io
lD
z
cl
, N
o
$: '<t
N
('\J
- oo
('\J
--,....-
o o
co lD
'<t
'<t
co
lD
M
('\J
'<t
,....
io
8
co co
M
,....
o
r-:
, co,
M
Iri'
=
,....
-
--
~
M
dovod plina
11
N
M1 - mjerni priključak
za priključni tlak
M2 - mjerni priključak
za tlak namještanja
.-
Q)
.c
o
o N
-a
o Iri'
Q)
o lD ,....
o ('\J
o co ('\J
t- M, ,....
> M M, ,.... co
co
co
'<t
,
.!::! (.!J
co '<t '<t ,.... ,....
14
t-
('\J
-
-M
oprema
o
('\J
(.!J
Ilustracija 6.14
Najmanja potrebna oprema pretlačnog plinskog plamenika
(prema HRN EN 676) [16J
$:
o
o
('\J
-~
M
, -o e
t-
M
to
t- io '<t
M
---
M
to
M
o
M
M
E
E
cd'
.!:::
miješajući
'13
CI:l
-a
dio
;C3'
~
o
('\J
e
E
E
ai
E
a>
E J2 ::s:.
cd'
ai ::s:.
~>
e
'E' o.
CI:l
CI:l
CI:l
c. cd'
e
iri
CI:l
'c
~ c> Q) 1;3
E
E E c> Q; CI:l
CI:l
E
CI:l-
CI:l
ec.
E E
e
2 1;3 Q)
-a E E
O
~~
:::J
N
tt; 'i3
:::J
CI:l
en en
CI:l
C.
t-
co
lD
~ :=-
Q)
--
o co
'<t o
c'l co
,....
,.... ,....
e
:::J
.t:
::s:. 'u; ;00
~
:::J 'S:
-a
e
:s2
,(.)
.<::
CI:l
cd'
zs
:::J
'c
Ilustracija 6.15
plamenika [16J
zračećeg
S-a E E
~
c.
o
o
('\J
,.... ,....
~
o M
o ,....
en
G , .- co
$: lD ('\J '<t
('\J
,....
reakcijska ploha _~~
razdjelna rupičasta (pertorirana) ploha
polukuglasta ploha plamenika -
co co o
M
co ,....
o
Shema
io
Iri'
~
najmanja potrebna oprema
zatipsko ispitivanje
uobičajena
--
,.... =,....
$: Mo
e
CI:l
e
~t:::!
zs
zs
ot: ot:
C.
C.
,I
180 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 181
I
i
.1
J
I
I
I
I
I
T
I
I
:2
o
o
'<t
(!J
cc
,-
l{)
C'J
l{)
C'J
o
c")
2>
o
'<t
(!J
cc
co
..co
,
-
o
<o
io
<o
<o
<o
o
f--
o
o
o
(!J
~
'<t
cc
io
l{)
o
l{)
'<t
..- ..- -
o>
C'J
Q)
..o
"o
Q)
>
.!:::!
~I
6.2.6. Plinske kotlovnice
Plinska kotlovnica je samostojeća zgrada ili posebna prostorija u
zqradi u kojoj se nalazi jedan ili više izvora topline koji kao osnovno
gorivo koriste plin i čiji ukupni instalirani toplinski učin iznosi više
od 50 kW, Najviši dopušteni radni tlak plina za opskrbu izvora
topline (trošila) u kotlovnicama koje su smještene u zgradi u kojoj
se zadržava ili boravi više ljudi iznosi iznosi 100 mbar, a u samostojećim kotlovnicama do 4 bar. Projektiranje, izvođenje i pogon
plinskih kotlovnica određeno je Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, izgradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica iz 1990. godine.
Kotlovnica može biti izvedena kao zasebna zgrada (tzv. samostojeća kotlovnica), manja zgrada prislonjena uz veću ili se pak može
smjestiti u odgovarajuću prostoriju u zgradi (il. 6.16). Samostojeća
kotlovnica ne mora nužno biti u zatvorenom prostoru ako je njezina
oprema na prikladan način zaštićena od oštećenja.
:2
o
o
c")
(!J
cc
io
,-
t--
~
'<t
o
t--
t--
C'J
'<t
a) samostojeća
kotlovnica
b)kotlovnica
u podrumu
e) kotlovnica
u prizemlju
o
o
co
(!J
cc
o
o>
-
..-,
to o
C'J C'J
..- ..- -
t--
o> f----- -
l{)
cl
<o
O
O
O
c")
CO
c")
(!J
O
?"1i
io
C'J
<o
'<t
nf
II ..... ~
~
nf
II
,
CC
d)kotlovnica
natavanu
e) krovna kotlovnica
u potkrovlju
f) krovna kotlovnica
u posebnoj prostoriji
-
c)
.><:
cci"
.><:
E E E
E E E
"o
o
a.
:sz
'c..:>
·c
..c:
2:l
~
cci" cci"
C.
cci" ai
c: c:
.> ro
c:
.i::
>
:::l 'u;
ro ro
"o 'S;; ;00 o, rn ~
ro ro ro
c: c: c: ro
a. a. o!:::
ro- a.
:::l
:::l
:::l
c:
.><: .><: .><:
:::l
a;
;C3
Q)
:::l
;(3' :~
2
c:
Q)
o E
a. 'i3
"o
~
'c
Q)
E E
E
ro
E E
Q)-
=
.<3
ro
I~I
n
:::l
:::l
....
Q)
:s- e
"o
E
'g c:ro
0-
o-
:::l
.><:
:::l
,
,
ro
c:
'N
Ilustracija 6.16
zs
o§.
182 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Mogućnosti
PRIRUČNIK
za smještaj kotlovnice u zgradi
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 183
I
JI
Smještaj kotlovnice u zgradi ovisi o njezinoj visini (tablica 6.24).
Kotlovnica koja kao gorivo koristi prirodni plin se može smjestiti u
podrumske prostorije ako je podrum ukopan najviše do 2/3 visine
s time da je gornja trećina (iedan vanjski zid) u slobodnom prostoru.
U zgradama u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi
(npr. kazališta, kina, dvorane za razne priredbe, bolnice, domovi itd),
za kotlovnice se odabiru prostorije koje nisu ispod razine okolnog
tla, a najmanje dva zida su im u slobodnom prostoru. Isto tako,
kotlovnica mora imati barem jedan vanjski zid. Njihov smještaj u
zgradi odabire se u suradnji s arhitektom tako da su zadovoljeni
termotehnički i sigurnosni zahtjevi (odgovarajući smještaj dimnjaka,
propisni ulaz i nužni izlaz, mogućnost ispravne izvedbe unutarnje
plinske instalacije, zvučna izolacija), a ako se na jednu kotlovnicu
priključuje više zgrada, treba odabrati središnji položaj u odnosu
na sve zgrade.
Veličina
kotlovnice uvjetovana je dimenzijama i rasporedom ugrađene opreme i pripadajućih instalacija. Pri tome za nesmetano
čišćenje, posluživanje i održavanje opreme treba ostaviti dovoljno
prostora između kotlova i zidova, između i iznad kotlova, a valja
voditi računa i o najmanjim potrebnim dimenzijama s obzirom na
instalirani učin (tablica 6.25).
Udaljenost prednjeg dijela kotla od prednjeg zida, odnosno instalacije na njemu, mora omogućavati jednostavno servisiranje i održavanje plamenika pri čemu uvijek mora postojati slobodan prolaz od
0,8 m. Kotlovi koji su u paru mogu se postaviti neposredno jedan
uz drugi ako na stranama nemaju armature ili revizijskih otvora. Ako
se pak u kotlovnici nalazi i sva ostala potrebna oprema (razdjelnici,
crpke, spremnici vode, izmjenjivači, ekspanzijske posude i sl), sve
vrijednosti treba povećati za oko 30%. Tehničko rješenje kotlovnica
mora osigurati jednostavno unošenje i iznošenje opreme.
Izvedba kotlovnice mora biti takva da se spriječi širenje i prenošenje požara. Zidovi i krov kotlovnice, a i pod ako je ispod njega
prostorija, moraju biti vatrootporni najmanje 30 min ako postoji opasnost od preskoka ili prolaza požara. Izvori topline pri tome se postavljaju na masivno betonsko postolje uzdignuto od poda 5 - 10 cm.
Iz prostorije mora postojati najmanje jedan siguran izlaz (na otvoreno
ili u prostoriju na istoj razini iz koje postoji izlaz na otvoreno). Ako
184 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
T
a) kotlovnica u razini
okolnog tla
b) kotlovnica ispod
c) kotlovnica djelomično
razine okolnog tla
ispod razine okolnog tla
zaštitna rešetka
- -- -~
oc')
žalu zina ~2'2222:?22Z::?ZZ.--.
-,
A
žaluzlna
- . I:'f----=-.:r:
d) krovna kotlovnica s
paravanom nažaluzini
za dovod zraka
e) krovna kotlovnica s
deflektorom na žaluzlnl
zadovod zraka
f) krovna kotlovnica s
kanalom zadovod
zraka krozkrov
30
"wwwwm~
Izvođenje otvora
Ilustracija 6.17
za dovod zraka u kotlovnicu [16]
Tablica 6.24
Smještaj kotlovnice ovisno o visini zgrade [16]
visina zgrade, m
<22
22 - 40
> 40
PRIRUČNIK
smještaj
•
•
•
•
proizvoljan
nakrovu
u prislonjenoj zgradi
u zasebnoj, samostojećoj zgradi
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 18S
Tablica 6.25 Osnovne dimenzije plinskih kotlovnica [16J
dimenzije
ukupni
kW
najmanje potrebne
vrjednosti
50 - 100
2,0
učin,
ukupna visina, m
(za pretlačne plamenike)
50 -100
2,2
(za atmosferske plamenike)
100 - 200
200 - 600
600 -1000
1000 - 4000
4000 - 8000
8000 -10 000
> 10 000
udaljenost kotlova od bočnog zida, m
udallenost kotlova spretlačnim plamenikom odstražnjeg zida,
m
udaljenost kotlova s atmosferskim plamenikom od stražnjeg
zida, m
razmak između kotlova, m
150
visina prostora iznad kotlova, m
300
500
900
2000
5000
površina,
m2
10 000
75
100
200
300
500
2,8
3,2
3,6
4,0
4,5
5,0
ovisno o opremi
0,7
0,5
1,0
0,5
1,5
1,9
2,1
2,2
2,4
2,8
3,0
14
15
600
700
1200
24
30
43
49
50
62
1400
5000
6000
7000
10000
70
130
190
215
340
186 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
je površina kotlovnice veća od 40 m2 ili ako je učin veći od 350 kW,
mora postojati još jedan izlaz, za što može poslužiti i prozor najmanjih dimenzija 60 x 90 cm s otvaranjem prema van. Vrata kotlovnice moraju se otvarati prema van s mogućnošću učvršćenja u
otvorenom položaju i zatvarati automatski. Vrata i prozori moraju
biti otporni na požar najmanje kao i zidovi na kojima se nalaze.
Između kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji
se ne mogu zatvoriti.
Rasvjeta treba biti prirodna i umjetna te izvedena tako da su prednje
strane kotlova dobro osvijetljene. Na vanjskom zidu kotlovnice treba
biti barem jedan prozor čija slobodna površina ne smije biti manja
od 1/8 površine poda, a mora se otvarati najmanje s 30% površine,
dok staklena ploha unutar jednog okvira ne smije biti veća od
1,5 m", Umjetna rasvjeta treba imati najmanje 120 lux, pri čemu se
rasvjetna tijela izvode u protueksplozijskoj (S) i izvedbi nepropusnoj
za vodu (vrsta zaštite lP 44). Zidovi kotlovnice se premazuju zaštitnom bojom ili se oblažu keramičkim pločicama, a podna se obloga
izvodi od materijala koji se lako održava.
U kotlovnicu se obvezno postavlja umivaonik (praonik) sa slavinom
i priključkom za cijev za pranje poda, dok se za odvod vode u
kanalizaciju izvodi otvor s rešetkom i sifonom.
Prikladnim smještajem kotlovnice i dodatnom ugradnjom zvučne
izolacije (ako je potrebno) mora se spriječiti nastajanje i prijenos
buke i vibracija iznad dopuštenih granica.
Razvod sustava grijanja treba postaviti i opremiti tako da ne može
uzrokovati požar na okolnom materijalu. Sustav grijanja svojom
izvedbom ne smije utjecati na širenje požara i dima nastalog od
požara u prostoriji u kojoj je uskladišten zapaljivi materijal ili u kojoj
se njime rukuje.
Prolazi cijevi kroz podove i zidove (razvod sustava grijanja, plinske,
električne, vodovodne, kanalizacijske i telekomunikacijske instalacije itd) moraju biti nepropusni za plin. Prolazi cijevi između kotlovnica i nepristupačnih prostora i između kotlovnica i prostora za
dovod plina mogu se izvesti samo ako su nepristupačni i prostori
za dovod plina ventilirani. Ventilacijski otvori postavljaju se tako da
ne postoji opasnost od pres koka ili prolaza požara.
U kotlovnici se ne smiju nalaziti tvari koji povećavaju opasnost od
požara ili eksplozije kao što su posude u kojima je ukapljeni plin
pod tlakom većim od atmosferskog i razni zapaljive tvari (npr. drvo,
papir, boja, razrjeđivači).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 187
Oprema za gašenje požara u kotlovnici sastoji se od hidrantske
mreže i mobilne opreme koju čine:
• za kotlovnicu površine poda do 50 m2 : dva aparata S-6 i jedan
aparat CO2-5
• za kotlovnice površine poda od 50 do 400 m 2 : dva aparata S-9,
jedan aparat S-6 i jedan aparat CO2-5
• za kotlovnice površine poda veće od 400 m": odabir na temelju
proračuna.
Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid
i odmah pokraj vrata, s najviše 1,5 m iznad tla. Međusobna udaljenost aparata ne smije biti veća od 20 m. Ako se, osim plinovitog,
koristi i tekuće gorivo, u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk s
pijeskom. Uz to, ako se radi o zgradi u kojoj nema izvedene hidrantske mreže, mobilna se protupožarna oprema udvostručuje.
Ventilacija kotovnice mora osigurati potrebnu količinu zraka za
izgaranje i održavanje standardnih radnih uvjeta te služi kao sekundarna zaštita od požara i eksplozije. Prije svega mora biti prirodna,
što posebno vrijedi za kotlovnice s atmosferskim plamenicima. Ipak,
ako to nije moguće, treba osigurati uvjete za prisilnu (mehaničku)
ventilaciju.
Otvor za dovod zraka treba biti na okomitom zidu s donjim rubom
koji je najmanje 30 cm iznad razine tla ili 30 cm iznad poda ventilacijskog okna s tim da je površina cijelog otvora unutar 1/3 ukupne
unutarnje visine kotlovnice (il. 6.17). Zidovi ventilacijskog okna
trebaju biti izdignuti iznad okolnog tla također najmanje 30 cm, a
ono mora imati mogućnost odvoda vode.
Najmanja efektivna površina otvora za ventilaciju i dovod zraka za
izgaranje iznosi:
• za kotlovnice ukupnog učina do 1200 kW:
Aotv,d =
T
Isto tako, površinu otvora za dovod zraka moguće je odrediti i prema
volumnom protoku pomoću jednadžbe:
_ VOTZ + Vzr
A
otv,d -
0,36w
'
D
pri čemu su:
VOTZ - protok zraka kojim se odvodi toplina izmijenjena zračenjem
s ploha kotla, mvh
Vzr - količina zraka za izgaranje, m3/h
w D - brzina strujanja zraka u otvoru za dovod zraka, m/s.
Ako zrak ulazi preko ventilacijskog dovodnog kanala, njegov izlaz
treba imati skošenje od 45 o. Omjer manje i veće stranice pravokutnih dozračnih otvora iznosi najviše 1 : 1,5, a ako zbog konstrukcijskih iznosi do 1 : 5, slobodni se presjek povećava za najmanje
10%, a ako iznosi do 1 : 10, najmanje za 25%. Ako se za dovod
zraka koristi dozračno okno, površina njegovog presjeka treba biti
50% veća od površine presjeka odgovarajućeg otvora, a odnos
stranica pravokutnog presjeka ne smije biti veći od 1 : 1,5. Uz to,
u bilo kojemu slučaju kraća stranica ne smije biti manja od 10 cm.
Otvor za odvod zraka se radi većeg učinka postavlja ispod stropa
kotlovnice ili se, ako je moguće, vodi u ventilacijskom kanalu postavljenom uz dimnjak s izlazom iznad krova (il. 6.18). Najmanja visina
na koju se postavlja iznosi 2/3 ukupne unutarnje visine kotlovnice,
računajući od poda do njegovog donjeg ruba.
Najmanja efektivna površina otvora za odvod zraka iznosi:
1
Aotv,o =
pri
3" Aotv,d'
čemu
A ot v,a
-
je:
najmanja efektivna površina otvora za odvod zraka, crn"
5, 8Q Uk
• za kotlovnice ukupnog
učina većeg
od 1200 kW:
200.;0::: ,
pri čemu su:
Aotv,d - najmanja efektivna površina otvora za dovod zraka, crn"
QUk - ukupni učin kotlovnice, kW.
Aotv,d =
Ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana, a ne iz kotlovnice,
otvori za dovod i odvod zraka su jednaki i njihove površine iznose:
• za kotlovnice ukupnog učina do 1200 kW:
Aotv,o =
Aotv,d =
• za kotlovnice ukupnog
Aotv,o = Aotv,d =
188 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRučrUK
ZA GRIJANJE
2QUk
PRIRUČNIK
učina većeg
od 1200 kW:
67.;0::: .
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 189
a) odvod zrakaispod
stropa prostorije
b) odvod zraka kroz posebni
otvorna krovu
žaluzina
e)odvod zraka krozkanal
usporedan s dimnjakom
ventilacijski
kanal
dimnjak
žaluzina ~1'2ZZ22?22i:
c) kao funkcija protoka zraka (količine zraka koja odvodi toplinu
izmijenjenu zračenjem i konvekcijom):
A
==
otv,o
pri
-----
ventilacijski
otvor
Vzr,Od
0,04~HI'l{}O_d'
čemu
su:
H - visinska razlika otvora za odvod i dovod zraka, m
Vzr,Od
3600q3
=
Pzrcp,zrl'l{}O-d
"
Bez obzira na to kako su izračunane površine otvora, prirodnom
ventilacijom treba:
• količinu zraka potrebnu za potpuno izgaranje nesmetano dovoditi
u kotlovnicu, pri čemu ulazna brzina ne treba prelaziti 1 m/s
• odvoditi dio topline koju odaju kotlovi
• kotlovnicu stalno prozračivati kako bi se spriječilo skupljanje plina
koji može propustiti i kada kotlovi nisu u pogonu.
Efektivne površine otvora za dovod, odnosno za odvod zraka pri
tome ne smiju biti manje od 500 crn", odnosno 250 crn", bez obzira
na proračunane vrijednosti.
Ilustracija 6.18
otvora za
odvod zraka iz
kotlovnice
Izvođenje
Površina otvora za odvod zraka može se odrediti na još nekoliko
načina:
a) kao dio površine dimnjaka:
• za atmosferske plamenike: 25% površine dimnjaka
• za pretlačne plamenike: 50% površine dimnjaka
b) kao funkcija ukupnog učina kotlovnice:
,
=
4,3
količina zraka potrebna za odvođenje topline
izmijenjene zračenjem i konvekcijom, m3/h
q3 - toplinski gubici kotla zbog zračenja i konvekcije (= 0,5 - 5%
kod suvremenih, = 5 - 10% kod starih kotlova)
Pzr - gustoća zraka (= 1,157 kq/m" pri 25 °C i 990 mbar)
C p,zr- specifični toplinski kapacitet zraka (= 1,01 kJ/(kg K))
I'l{}O_d - razlika temperatura zraka na otvoru za dovod i odvod
zraka (= 25 °C za zimske uvjete, = 5 °C za nepovoljne
uvjete, npr. ljeti kada kotlovnica radi zbog pripreme PTV-a
ili za tehnološke potrebe).
d) odvod zraka krozkanal koneentričan
dimnjaku prema DVGW G672
Aotv o
-
~'
Kada kotlovnica radi s najvećim učinom, proračunska brzina na
otvoru za dovod zraka ne smije biti veća od 3 m/s ako se zrak za
izgaranje uzima iz prostorije, a ako kotlovi ne rade ili ako se zrak za
izgaranje uzima izravno izvana, brzina ne smije biti veća od 1 m/s.
Efektivne površine oba otvora treba osigurati u svim okolnostima.
Fiksni dio efektivne površine otvora za dovod zraka mora biti najmanje jednak efektivnoj površini otvora za odvod zraka, a oni se
izvode tako da ne postoji mogućnost njihova zatvaranja.
-vH
190 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 191
Osim što trebaju biti na što većoj visini, otvori za odvod zraka se
postavljaju izravno na suprotni vanjski zid u odnosu na otvore za
dovod zraka ili se priključuju na okomiti odvodni kanal. Iznimno se
kod kotlovnica s atmosferskim plamenicima učina do 1000 kW
mogu postaviti na isti zid s otvorima za dovod zraka. U tom slučaju
efektivne površine oba otvora moraju biti jednake.
Odnos stranica kanala za odvod zraka pravokutnog presjeka ne
smije biti veći od 2 : 1, a kanala smještenog neposredno uz dimnjak
2,5 : 1, pri čemu kraća stranica ne smije biti manja od 10 cm. Na
otvor okomitog kanala za odvod zraka ne postavljaju se rešetke ni
mrežice. Na ventilacijske otvore koji se ne mogu zatvoriti stavljaju
se protukišne rešetke, a njihove dimenzije ne mogu biti manje od
10 mm. Ako postoji potreba za ugradnju ventilatora (ekshaustora),
volumni protok zraka smije biti najviše 1,3 puta veći od količine
zraka potrebnog za normalni rad ložišta. Uz to, kada je riječ o
ventilaciji, kod krovnih kotlovnica u obzir treba uzeti i vjetar.
Ulazna brzina zraka kroz otvor za dovod zraka određuje se jednadžbom:
WU) =
Vo + Vzr
,
0,36Aotv,d
pri čemu su:
w ul - ulazna brzina strujanja zraka (kroz otvor za dovod zraka)
("" 1 m/s)
Vo - količina zraka u otvoru za dovod zraka, m3/h
V zr = A.Vzr,min -
A. - faktor
Vzr,min -
.
-
pretička zraka
najmanja potrebna količina zraka za izgaranje, m3/h.
pri
3600Aotv'dWizl
O,8Vk
I1fJ
i.;
1+
(A
otv ,o ) 2
Aotv,d
g - ubrzanje sile teže (= 9,81 m/s')
I1fJ- temperaturna razlika za nepovoljnije (ljetne) uvjete (= 5 "C)
Totv,d - temperatura na otvoru za dovod zraka (= 298 K)
Vk - volumen kotlovnice, m",
Prisilna ventilacija kotlovnice izvodi se ugradnjom odsisnog ventilatora, a zrak se dovodi prirodnim putem (bez ventilatora). Kod projektiranja takve ventilacije treba imati na umu da uvlačenje hladnog
i vlažnog zraka u kotlovnicu otežava normalno paljenje, tj. dolazi
do zakašnjelog paljenja. U slučaju prisilne ventilacije podtlak u
kotlovnici ne smije biti veći od 0,2 mbar.
Odsisni ventilator dimenzionira se u odnosu na učin kotlovnice tako
da se količina odsisanog zraka može odrediti orijentacijskom jednadžbom:
• ako se zrak za izgaranje uzima iz kotlovnice:
VOdS = 70 - 90% Q Uk
• ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana:
Vods = QUk'
količina zraka potrebna za izgaranje, m3/h
Broj potrebnih izmjena zraka određuje se jednadžbom:
1-
gH-
'
čemu
su:
i - broj potrebnih izmjena zraka po satu, h-l
192 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
pri čemu je:
Vods - količina odsisanog zraka, rnvh,
Sva električna oprema za prisilnu ventilaciju koja je smještena u
kotlovnicu ili s njom povezana odsisnim ventilacijskim kanalom,
mora imati odgovarajuću protueksplozijsku zaštitu. Prisilna ventilacija kontrolira se nadziranjem potrebnog protoka ili potrebnog tlaka
u ventilacijskim kanalima. Nužna rasvjeta, ako je uvjetovana izvedbom prisilne ventilacije, mora biti izvedena u odgovarajućoj protueksplozijskoj zaštiti.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 193
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -......_ _
U kotlovnicama koje koriste UNP kao gorivo uz pod treba izvesti
ravnomjerno raspoređene otvore na dva suprotna zida kroz koje
propušteni plin može nesmetano otići u okolicu. Zbog toga prostorija mora biti barem 10 cm izdignuta iznad okolnog tla, a u podu ne
smije biti udubljenja ni kanala, dok se presjek ventilacijskih otvora
određuje prema veličini prostorije (tablica 6.26).
Kotlovnice koje koriste UNP moraju imati sustav za detekciju plinova, što vrijedi i za kotlovnice s podom ispod razine okolnog tla
(ukopane kotlovnice) ili u zgradama u kojima se stalno ili povremeno
okuplja veći broj ljudi (npr. kazališta, kina, dvorane, bolnice, domovi
i sl).
Tablica 6.26
Dimenzije ventilacijskih otvora za kotlovnice koje kao gorivo koriste UNP
površina poda, m2
6.2.7. Plinske
peći
Plinske peći ili grijalice su izvori topline sustava grijanja kojima se
zrak, a time i osobe u prostoriji izravno zagrijavaju, bez prijenosnika
topline, tj. koji ujedno služe kao ogrjevna tijela. Radi se o individualnim sustavima grijanja kojima se može zagrijavati samo jedna
prostorija pri čemu su osnovni načini izmjene topline konvekcija i
zračenje. Pri tome se može koristiti jedna ili više peći, što se određuje na osnovi potrebnog toplinskog uči na, dok nazivni učin plinskih
peći najčešće iznosi 2,9 - 12 kW.
S obzirom na izvedbu odvoda dimnih plinova, plinske peći mogu
biti s priključkom na dimnjak (dimovodnu cijev) i s tzv. fasadnim
priključkom (il. 6.19).
slobodan presjek, cm 2
1000
80- 120
1500
120- 200
2000
1/1000 dio površine
ii
i
a) peć s priključkom na dimnjak
800
< 40
40 - 80
> 200
-------------------------------~-1
i
dimnjak
I'
dimni
plinovi
I:
I'
osigurač
strujanja
1\
[,
Ilustracija 6.19
Dvije osnovne izvedbe plinskih
194 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
peći
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 195
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -. . . . . . .- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -i'~
al zgradesa zadovoljavajućom toplinskom izolacijom
Prema načinu dovoda zraka za izgaranje i odvoda dimnih plinova,
plinske se peći ubrajaju u trošila vrste B (s atmosferskim plarnenikom, zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije) ili vrste C1 (sa zatvorenom komorom izgaranja, zrak uzimaju izvana). Plinske peći vrste
C s fasadnim dimovodnim priključkom smiju imati nazivni toplinski
učln najviše do 7 kW, a najčešće se koriste kada nije moguć odvod
dimnih plinova iznad krova ili bi takav odvod uzrokovao nerazmjerno
visoke troškove.
Kod spajanja peći na sustav za odvod dimnih plinova treba voditi
računa o sigurnosnim zahtjevima pa peći predviđene za dimovodni
priključak treba postavljati što bliže dimnjaku, a one s fasadnim
priključkom uz vanjski zid prostorije, što je s obzirom na raspodjelu
topline u prostoriji vrlo povoljno. U prostorijama čija je površina veća
od 8 m2 treba koristiti peći s automatskim uređajem za regulaciju
temperature.
Zahvaljujući svojstvu brzog odavanja topline i dobre prilagodivosti
uvjetima u postoriji, plinske se peći najčešće koriste za povremeno
grijanje. Za grijanje garaža smiju se koristiti samo peći s fasadnim
priključkom (vrsta C) i koje je proizvođač označio kao 'peći za
garaže'. Takve peći trebaju imati osiguranje od mehaničkog oštećenja zbog udaraca i gornju plohu nagnutu pod 45° kako bi se
spriječilo odlaganje zapaljivih predmeta.
Kod postavljanja peći u prostoriju vrijede isti sigurnosni zahtjevi kao
i za kotlove, odnosno mora se onemogućiti smanjenje kisika u
prostoriji i nastajanje CO. Peći se ne smiju postavljati u udubljenja
(niše) u zidu ni uz zidove nedovoljne debljine ni uz zidove od zapaljivih materijala. Uz to, jedna dimovodna cijev (dimnjak) smije biti
spojena samo na jednu peć. Ako se za spajanje s plinskom instalacijom koriste savitljive gumene cijevi, mora se spriječiti mogući
dodir cijevi s ugrijanim dijelovima peći.
200
180
160
e:
~
:::J
~
Ji'
~
<::
-g
g
'"
~,j;.~
/
~
o
2
V
,&P ..... »:
y
.~
V ~ ~ I-!? t:='-
V
//
v'
#
'<s
il / /'
80
60
40
20
1/ ~ l'O\lo\ill~ YI
c-\\Ill.IIW \I./C NO ino":
c-: ne\l~p-' t-rV
/-
~~/
~ ?§/
'~G
!:)
:s 100
~ ~o.
~
.. ~'""
~ :~
~
s:,.~/
/
'" '" 140
'§ e:: 120
'E'
.1
0/
;(JO\lol\~;
~
4
3
5
6
7
8
nazivni toplinski
učin,
9
kW
10
bl zgrades lošomtoplinskom izolacijom
200
180
160
e:
Q.)
E
:::J
o
Z.
.~E
140
'"
120
100
-
,~,~
~~
"li) o.
g
.cl
vl
o
5}
y
I I
Y\l6N01i'no /
~V
.r§:' l-($>'1>~I.~
~~
.~\)
~
80
60
40
20
o
\)&~
.~'7.
~-~Z,()~
//
!::/ V
/
/'
/
.-<.
~?
2
V
V
-o:;
..... v
.:::
1/
V
V
:::-
,......
Yi
~.L
:;:..- V
~l\O
\\Ill.n~'6 \lO":+:
J/
'~n(J
n6\10NOI\n
.-;..-.-'-
.- .-
li
li
II
s-: ::::-' ~ f-i-
:;;..
3
4
5
6
7
8
9
nazivni toplinski
10
učin,
iI
11
kW
iI
I
Ilustracija 6.20 Dijagram sposobnosti zagrijavanja plinskim pećima [16J
Tablica 6.27 Bodovi za
određivanje
uvjeta grijanja u prostoriji [16J
Pri procjeni potrebne topline kod grijanja pećima sposobnost zagrijavanja se izražava volumenom prostorije koji se može zagrijati u
m". Pri takvom se proračunu u obzir uzimaju položaj prostorije,
građevni (način gradnje, namjena postorije, značajke zgrade) i
klimatski uvjeti te vrsta pogona na osnovi čega se prostoriji dodjeljuje određeni broj bodova kojim se opisuju uvjeti grijanja u prostoriji.
Iz toga se potom pomoću tablica i dijagrama za zadani volumen
prostorije određuje potreban toplinski učin (tablice 6.27 i 6.28, il.
6.20).
utjecajni čimbenici u prostoriji
•smještaj u samostojećoj zgradi
.smještaj u potkrovlju
dVije plohe prema negrijanom prostoru
tri plohe prema negrijanom prostoru
četiri ili više ploha prema negrijanom prostoru
zidovi, strop ili pod prema slobodnom prostoru ili negrijanom tavanu
smještaj pored ili iznad otvorenih prolaza
prostorija s vanjskim zidom (za svaki Zid)
prozor veći od 1/5 površine vanjskog zida
položaj u odnosu nastrane svijeta (SZ - S - SI - I)
nadmorska visina veća od 600 m ili smještaj u posebno hladnim mjestima
izloženost pojačanom utjecaju vjetra
potreba zatemperaturama većim od 20 °Ci pri velikoj hladnoći
povećani promet ljudi (uredi, trgovine i sl)
196 - - - - - - - - - - - - - : - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
bodovi
1
2
1
2
3
3
1
2
2
1
1
2
1
2
ZA GRIJANJE ----~---------~--
197
r
I~
6'
N
e
~
cr:>
I
co
;::::
N
<n
e
co
1
6'
o
N
o
co
co
cr:>
o
CO
o
cr>
<n
LO
<n
CO
o
CO
~
~ 1--+--1----+--+--+---+---1
:(3
Q)
cl.
~
E
.s
N
t-
<n
N
~
N
<n
<n
co
t-
cr:>
<n
co
N
co
tD
cr:>
r---:
1---1--1----1---+-"='-1---1-----1
o
~
1-+-+--+-+--+--+---1
ol5..I.O(O
t-
o
t:~ ;~ f-tD_--I-"=~"I----"-_-I--+--+-~-I-----1
B~OrnLO
en
<DID
(J)
.!:
E
~
c. .~
.s
§
.en
~_ ~
o
t-
....
co
1---1--1----1--+--+---1-----1
.~ c ) -eco co
-e- co
1-<!)--1-'~-+--+--+___+--1__l
e
.2
""'
Q)
"o
~
o
en
~
N
co
....
cr:>
co
N
""'
o
N
co
0
0
N
o
N
",tD
N
""'
1
o
N
ID
Q
<n
N
o
N
o
N
~
:§
'E~
O
Q
ct!
E o>
.~
~
cl.
Godišnja potrošnja topline pri tome se određuje jednadžbama:
• za stambene prostorije:
Q90d
=
O
€>o
Q)
g
CtI
O
O
.S
·c:.=- o:
E o>
cl.
cl.
Q)
e
VprqgOd(~' f2 • f3 • f4 ) ,
I!
• za nestambene prostorije:
o
en
CD'
1:::.
:0
grijanje prostorija plinskim pećima može biti:
• trajno: sve prostorije se istodobno trajno zagrijavaju, a u slučaju
smanjenih potreba za toplinom (npr. noću ili ako se dulje ne boravi
u prostoriji) uobičajena temperatura u njima ne pada ispod 15 °C
(npr. za stanove).
• periodično: ima redovit prekid pogona grijanja od najmanje 8 h,
a radi svaki dan dulje vrijeme (npr. 6 - 12 h) uz prilično kratko
zagrijavanje, do 1 h (npr. za škole, urede i sl, pri čemu potrebni
učin treba procijeniti na 25% veću vrijednost nego za trajno
grijanje
• povremeno: uključuje se rijetko ili u nepravilnim vremenskim
razmacima, a u prostorijama se ne postiže se trajna unutarnja
temperatura (npr. za crkve, sportske dvorane, izložbene prostore
i sl). U takvim se slučajevima proračun toplinskih gubitaka provodi
prema ogovarajućim normama.
<n
c.. 1-1-'~""1---+-+-+--+-l
E
.~
Inače,
Q90d
=
JJ
Ii
vpr q god( f3 . f4),
pri čemu su:
Q90d - godišnja potrošnja topline, kW h
Vpr - volumen prostorije, m3
qgod - specifična godišnja potrošnja topline (= 90 kW h/m" za
trosobni stan u zgradi s više stanova uobičajenog načina
gradnje) (tablica 6.29)
f 1, f 2, f 3, f 4 - korekcijski faktori broja prostorija, vrste zgrade, načina
grijanje i toplinske izolacije (tablica 6.30).
>
O
cl.
Q)
e
Godišnja potrošnja plina za grijanje
pećima
tada iznosi:
<tl
:~
tl)
<tl
N
C'ltl
<og
~
>
cl.
t1l-Cl
-cl O
~
en
o
~
en
> O
o
~g
&- '----'----
Q
.;g~.
~§
en
mp,god
90d
=H'
d
cl.
af!JOjsoJd ,ill
fJ[pOlSOJd ,ill
'B!UBAB[pDBZ
'B[uBABfuDBZ
jsouqosods
. . . L----'L-.
198 - - - - - - - - - - - - - - - -
lSOUqosods
---'
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
pri čemu su:
m p,go d - potrošnja plina, m3
H d - donja ogrjevna vijednost plina, kW h/m",
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 199
!
!
T
I
Tablica 6.29
Specifična godišnja potrošnja topline u nestambenim zgradama
i prostorijama [16]
vrsta zgrade ili prostorije
crkve
kW h/m
5 -10
dvorane
10-15
QgOd'
sportske dvorane
15- 20
škole
radionice
30- 60
trgovine
50-70
uredi
60- 80
2
40- 50
Tablica 6.30
Korekcijski faktori za proračun godišnje potrošnje topline
pri grijanju plinskim pećima [16]
faktor broja prostorija
broj prostorija
1
2
3
4 ili više
faktor vrste zgrade
vrsta zgrade
stambena zgrada
obiteljska kuća
zgrada ili kuća naosamljenom mjestu
faktor načina grijanja
način grijanja
trajno
periodično
povremeno
faktor toplinske izolacije
toplinska izolacija
zadovoljavajuća
loša
200 - - - - - - - - - - - - - - - -
Tehnički podaci plinskih peći prikazani su u tablicama 6.31 i 6.32.
Tablica 6.31
Tehnički podaci plinskih peći s fasadnim priključkom
(proizvođača IKOM d.d, Zagreb)
tehnički
podaci
izvedbe
F18
1,8
2,1
nazivni toplinski učin, kW
nazivno toplinsko opterećenje, kW
ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, mm
dimenzije dimovodnog priključka:
duljina, mm
promjer, mm
masa, kg
F26
2,6
3
155
558
610
395
F40
4
4,8
702
500 (850 nazahtjev)
90
23
90
17,5
120
27
f1
Tablica 6.32
Tehnički podaci plinskih peći Gala Classic s fasadnim i priključkom na dimnjak
(proizvođača Lampart Budafoki Zomanc Kft., Budimpešta, Mađarska)
1,15
1,07
1,00
0,94
tehnički
podaci
f2
1,00
1,25
1,50
nazivni toplinski učin, kW
stupanj djelovanja, %
ukupne dimenzije: duljina, mm
širina, mm
visina, mm
dimenzije
duljina, mm
dimovodnog
priključka
promjer, mm
masa, kg
f3
1,30
1,00
0,70
izvedbe
Classic 30 Classic 30 Classic 50 Classic 50
(priključak
(fasadni
(priključak
(fasadni
nadimnjak) priključak) nadimnjak) priključak)
3,5
6
86
85
86
85
490 (420)
330 (260)
490 (420)
330 (260)
750
690
-
280 - 500
-
280 - 500
76
28
-
76
40
-
28
40
f4
0,75
1,00
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 201
T
I
6.2.8. Plinski
zagrijači
zraka
> oo
o
Plinski zagrijači zraka ili kaloriferi su izvori topline sustava grijanja
koji poput grijalica također ujedno služe kao ogrjevna tijela pri čemu
se toplina s okolicom uglavnom izmijenjuje konvekcijom, ali koji su
u pravilu namijenjeni za zagrijavanje velikih prostorija (npr. tvorničkih
hala, sportskih dvorana, skladišta i sl).
Po svojoj su izvedbi gotovo jednaki plinskim grijalicama za prostorije
te za njih također vrijede propisi za plinske instalacije, a jedina je
značajna razlika to što su u pravilu predviđeni za postavljanje visoko
na zid, odnosno za vješanje o strop. U oba slučaja na odgovarajući
način treba riješiti odvod dimnih plinova.
>
N
o
tn
tn
o
-::t
=
~
r--
M
tn
o
o
c:5 r--:- CD r-tn tn oo '<:t
N
M
M
o
o
c:5 ..,f" CD oo
M
M
oo
>
tn
N
tn
N
>
N
o
r-- oo
N
M
ui
N
oo
00N
tn
CD
oo
o
tn
M
N
M
co oo oo
CD c:5 CD r-N
oo
~
M
o o
r-- '<:t
o co
o
M
o
r-c:5 r-r-- co
M
N
M
~
o
M
M
--
en
N
'<:t
tn
-r-r-
o
'-- tn
'<:t
N
co co
~
202 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
'--
=
o
~
tn_
-::t
M
=
M
~
M
tn
M
o
M
tn
N
tn N
N- 00'<:t '<:t
'<:t N
o co o o
tn
CD r-M oo o
oo M M oo r--
co oo
'<:t
M
o
r-- oo
-
N
c:5 ..,f" CD oo
oo M
M
M
oo tn o
ui CD CD Mtn
N
N
oo N
N
tn
o
M
o
M
~
o
oo
-M
tn
N
'-o
oo
'--
=
o
--
oo
co
N
r-c:5 r-r-- co
M
o
'--
'--
co o o
r-N oo
oo co
M
M
oo
o
N
r--:- N
CD
M
'<:t oo
tn
tn
en
~
'<:t
oo
co
N-
co co
o
-tn
M
N
I-M
o
o tn o o
tn o
o oo N
r-CD No c:5 r-co M
N
co
co
oo
M
r-co
..o
o o
""o
o
cl)
oo
>
o
o
r-M
tn
o
.!::! o oN
o
r-r--- CD r-- M o '<:t
tn
co
tn tn oo '<:t
o
~
'-- I - -
en
~
Plinske infracrvene grijalice su izvori topline sustava grijanja koji
su uglavnom namijenjeni za zagrijavanje jednog dijela prostorije ili
otvorenih prostora (npr. radnog mjesta, terasa i sl) i koji ujedno služe
kao ogrjevna tijela pri čemu se toplina izmijenjuje zračenjem. Takav
se način prijenosa topline odvija putem elektromagnetskih valova
u spektrainom području IC zračenja. S obzirom na to što za zagrijavanje nekog točno određenog dijela prostorije ili prostora ne treba
zagrijavati i okolni zrak, takvo je rješenje vrlo prikladno za grijanje
velikih zatvorenih prostora (industrijske hale, sportske dvorane,
tržnice, crkve itd), pojedinačnih radnih mjesta ili robe u skladištima,
poluzatvorenih i natkrivenih prostora (tribine, terase i sl) itd.
Izvor IC zračenja je ugrijano tijelo s kojeg toplina zrači na hladniju
okolicu, pri čemu uže područje IC zračenja obuhvaća valne duljine
0,75 - 1Oum, Pri visokim se temperaturama, uz toplinske pojavljuju
i svjetlosne zrake, tj. EMV čije su valne duljine manje od 0,75 um,
Zbog toga se toplinsko zračenje može podijeliti na tamno, kod kojeg
ne dolazi do pojave svjetlosnih valova i svijetlo, kod kojega se
pojavljuju svjetlosni valovi.
S obzirom na to, IC grijalice se također dijele na:
• svijetlozračeće ili IC grijalice svijetlog zračenja (il. 6.21)
• tamnozračeće ili IC grijalice tamnog zračenja (il. 6.22).
o
M
~
cl)
6.2.9. Plinske infracrvene grijalice
oo
M-
M-
I--
>
N
N
Tehnički podaci plinskih zagrijača zraka prikazani su u tablici 6.33.
o
tn o
tn
o
r-N CD No c:5 r-N
co
co co r-- oo co M
N
~
f--
o
en
'<:t
tn
co co
f - - I---
o
N
M
CD
~
co oo oo
0- 00N
oo
r--
~
""E
N
M
~
-si:
,<5 u
m o
Cl)-
.C'
>
cl)
~
c::
;(3
't.:>
~
cl)
+-'
cl..
"i::
o
o
.y
:sz
en
en .!::
.!::
ci.
ci.
.8 .8
'i:: o
<::
> >
+-'
m m
<:: <::
:::s
'0
m
""o
o
cl..
:sz
't.:>
s:
cl)
'N
'N
"#.
:~
cci"
.y
cl)
~
o
M
o
tn
'<:t
N
co co
tn
tn
E
E
cci"
.y
m
't.:> .y
:::s
't.:>
32
'C
cl..
"E N E
E E cl
.!::! ~ E E E o
t5
<::
o N :::s cci"
>
<:: cci" cci" ""o
<:: o
....
t5 ~ 1ti
.§
'(jj >
cl)
~
.s;: o
E
~ .ym Ecl.. ""o ;Ci5
'5
.i!? ~ cl) ČU
+-' :~
....
N
ot=" .y m
cl)
<::
m o .y cl)
'E
cl..
N
:::s b
E
....
t) cl.. ~ '5
cl..
e
:::s
=
.y
'C
cl..
cl
E
ai
en .C'
:§
o
.y
cl.. ""o
cl)
~
i=" cl
:::s
N
<:: m
cl)
<::
F
cci"
E '(jj ~
.s;:
'5
E
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 203
--------------------------11'
l':
i
I
!
miješalište
razdjelna
komora
injektor
zrak
, //sapnica
\
ulaz plina
-
-
/-
-
- - ~-
-
-
Ilustracija 6.21
Svijetlozračeća plinska IC
rešetka
keramika
/ - - - - reflektor
grijalica [16J
ovies
polirani reflektor
Ilustracija 6.22
Tamnozračeća
kućište plamenika-----''I<!,
električni priključak~~------i:::jtJ
kućište
IC plinska grijalica [16J
automatike
plinski priključak
Pri odabiru IC grijalica uzima se u obzir vrsta i namjena prostorije
te utvrđuje područje koje treba grijati i s kojom jakošću ili intenzitetom zračenja. Odabir svijetlog i tamnog zračenja je prije ~vega
određen visinom na koju se postavljaju grijalice pa se za visoke
prostore (> 10 m) preporučuju grijalice sVij~tlog, a vza ~isk~ prostore
« 1O m) grijalice tamnog zračenja. Intenzitet zraeenja pn tome se
određuje jednadžbom:
I
= {Jos -{Jzr ,
zr
0,0716
čemu
su:
Izr - intenzitet zračenja, W/m 2
{J - osjetilna temperatura, "C
os
{J - temperatura zraka u prostoriji, "C.
pri
Za postavljanje IC grijalica vrijede propisi za plinske instalacije (npr.
HSUP P-600) i norme: HRN EN 416, HRN EN 419, HRN EN 777,
HRN EN 1259, EN 1340 i dr. Neke osnovne smjernice za njihovo
postavljanje su sljedeće:
• grijalice ne treba postavljati na visine manje od 4 m
• u prostorijama visine oko 4 m grijalice se postavljaju u kutove tako
da zrače koso, a udaljenost između grijalica i glave čovjeka ne
smije biti manja od 2 m
• u prostorijama višim od 4 m grijalice se postavljaju oko 1 m ispod
stropa tako da zrače okomito prema tlu pa najmanja visina prostorije treba biti 5 m
• volumen prostorije treba iznositi najmanje 10 m 3/kW nazivnog
opterećenja svih grijalica postavljenih u njoj
• grijalice mogu uzimati zrak za izgaranje iz prostorije u kojoj se
nalaze i tada se mora osigurati trajna prirodna ventilacija
• grijalice se ne smiju postavljati u prostorije u kojima može nastati
eksplozivna smjesa ili u garaže, u stambene ili uredske prostorije
• zapaljivi materijali se djelovanjem grijalice na udaljenosti od 200
mm ne smiju zagrijati više od 80 "C
• grijalice se ispod stropa razmještaju tako da površina poda bude
jednoliko zračena, ako se grije cijela prostorija ili na pojedina
mjesta, ako se želi grijanje samo nekih područja
• za niže prostorije preporučuje se više grijalica manjeg učina, a za
visoke (oko 8 m) manje grijalica većeg učina
• ukupni učin grijalica ovisi o zbroju učlna svih, visini prostorije i
specifičnom opterećenju površine poda prostorije (tablica 6.34).
Tablica 6.34
Orijentacijske vrijednosti specifičnog opterećenja poda
prostorije kod primjene plinskih IC grijalica [16J
prostori
specifično opterećenje
poda, W/m 2
120 -160
zatvorene niže prostorije
----------1----------1
200 - 250
zatvorene visoke prostorije
(tvorničke hale, sportske dvorane i sl)
-------'-------1----------1
250 - 520
djelomično otvoreni visoki prostori (tribine, terase i sl)
zr
204 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 205
IC grijalice se uobičajeno proizvode za nazivno toplinsko opterećenje 3,5 - 40 kW, pri čemu se za približno određivanje učina grijanja
uzima da grijalica nazivnog učina 3,5 kW može zagrijati:
• 10 - 15 m2 površine poda pri povoljnom položaju (niža temperatura
prostorije, slabo strujanje zraka, manji toplinski gubici)
• 8 - 10 m2 površine poda pri nepovoljnom položaju (viša temperatura prostorije, jače strujanje zraka, veći toplinski gubici).
Način ventilacije prostorija koje se griju plinskim IC grijalicama ovisi
o izgledu prostorije, odnosno prostora koji mogu biti zatvoreni,
poluotvoreni ili natkriveni. Bez obzira na to postavljaju li se grijalice
s odvodom produkata izgaranja izvan prostorije ili oni ostaju u njoj,
u oba se slučaja ventilacijom mora osigurati dovoljna količina zraka.
Potrebna količina zraka za izgaranje plina u IC grijalicama u prostorima koji su opremljeni odgovarajućim sustavom ventilacije (npr.
tvorničke hale) može se odrediti jednadžbom:
lmn.t m
1CG
-
posuda za
kondenzat
/
min.1 mza nagib krova < 20°
= Vvent,red
I inače 0,4 miznad sljemena
y
količina zraka za redovitu ventilaciju, m
3/h.
količina zraka potrebna za izgaranje plina ugrijalicama, m
Vvent.red -
V
otvor za kontrolu
i čišćenje
grijalica
+ V;CG'
pri čemu su:
3/h
VUk - ukupna količina zraka potrebna za ventilaciju, m
VUk
nagib krova <20°,
inače 0,4 m
iznad sljemena
otvor za kontrolu
i čišćenje
3/h
Imin. 1m
Tamnozračeće plinske IC grijalice postavljaju se s priključcima za
odvod produkata izgaranja u atmosferu, pri čemu treba paziti na
prodor kroz krovnu konstrukciju radi izolacije dimnjaka (il. 6.23).
Vrsta i promjer sustava za odvod dimnih plinova određuje se na
osnovi učina grijalice i visine priključka.
Y
,
} - dimnjak
grijalica
'~
I
I
Tehnički podaci plinskih IC grijalica svijetlog zračenja prikazani su
,I
u tablicama 6.35 i 6.36.
I \
nagib krova < 20°,
inače 0,4 m
iznad sljemena
otvor za kontrolu
i čišćenje
posuda za
kondenzat
grijalica
Ilustracija 6.23
Postav/janje tamnozračećih
/C plinskih grijalica [16]
206 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - ' - - - - - - - - - 207
<o
(j')
:=>
:c
co e')
<:t <:t
x x
N
N
CO
<:t CO e')
:=> <:t <:t
:c
to
(j')
e')
(j')
o
o
o
~
o
l"N
~
x
o
oo o
N
<o
~
e')
X
.+
<o
N
to
l"-
x
oo
~
O
O
a...
r--
'iJ
~
OO
N
-e- N-e:c
CO
e')
:=>
to
CO
e')
:c
co <o
(j')
O
N
N
oo o
N
~
e')
O
eo
<o
CO
:=>
N
e')
:c
(j')
N
l!)
(j')
e')
x
O
CO
<o
oo
<:t
O
N
N
eo
~
o)
N
:=>
.o :c
~
N
(j')
~
-O
co
:c
N
O
~
~
....J
:c
CO
e')
-er- <:t
io
<:t
<o
ai
-
(j')
x
O
O
O
-r-e-
O
CO
oo
<:t
~
N
~
lO
<:t N
<:t
....J
:c
CO
e')
N
e')
....J
~
N
l!)
~
~
N
cf)
:c
(j')
N
O
io
eo
co
l"l!)
N
-er
O
O
N
x
oo
~ r-- '----
o
ai
~
co
N
N
~
x
~
oo
~
I--
N
....J
:c
N
(j')
~
oe')
o
co
e')
(j')
co
eo
~
....J
:c
N
O
~
~
O
<ci'
c:
~ -<.>
e zs
c:
-5.
'0
(lj
~
til
::]
-o
.~
ON
c:
E
<ci'
c:
°C
;Cfj
E ]1
- 't.>
c:
Ou;
=
'S; ~
(lj
::]
5-
.5
32
E
o.. o.. 'o
'c
c:
ai
(lj
(lj
'c
..c:
$
$
c:
o)
$
o
> >
'N ON
c:
<o
eo
ci
l!)
u)
io
r-CD -<i
to ~
<O_
u)
io
l!)
N
co
~
<:t_
e')
~
-<i M M
l!)
<0_
e')
e')-
e')
(j')
N-
N
io l!)
N- N-
o)
c:
cl..
::J
-'"
::]
~ ~
<ci'
-'"
,'-'
::]
~
'C
cl..
o>
o
o> e
~ -o
o
(I)
>
o
.5 05
't.>
io
~
x
E
E
-o
o
cl..
til
o
32
-'"
(I)
(I)
N
~
<o
0)-
;G o
::]
~
oo co_
O
~
~
l!)
~ E
E E E
'c
o)
l"-
~
e')
l"-
N
to
e')_
X
oo
CO
(j')
e')
e')
~
N
to
M CD
oo
~
<o
O
CO
-e-
~
x
N
>
ot::!
N
~
:=>
u)
oo l!) <O_ o
o)
<:t
.o No
r-- u)
-o
eo
o)
o
(j')
e')
o)
>
.t::!
l"-
<o-
~
l"-
N
M
~
x
~ r-- -
I-e')
o
io
u)
~
eo
r-;
l"-
N
e')
o..
c:
o>
-'"
'"E
(I)
(lj
(lj
'E
.~
cl..
cl..
e e
c:
:E
o§.
c:
;C3
::]
32
32
(I)
(I)
Ql
o..
o..
o
c:
.5 .5
'0
(lj
-o
o
cl..
::J
~~
::J
II
c:
::]
E -'"
'o (lj
;(3
-
cl..
til
~
til
32
.....
$
'c 'c
>
> .§
ON
(lj
c:
c:
't.>
'c
'c
N
N
.....
"s
'c
sz
o)
6.1. ULJNI IZVORI TOPLINE
6.3.1. Uljni kotlovi
~
l!)
<:t N
:=> <:t
N
l!)
(j')
e')
(j')
o N
l"-- N~
N
eo
to
(j')
e')
(j')
ci
e')
(lj
(lj
o>
-'"
'"
(I)
(lj
E E
208 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Uljni kotlovi su izvori topline sustava grijanja koji kao primarni izvor
energije koriste neko kapljevito gorivo, odnosno loživo ulje koje
može biti mineralnog ili biološkog porijekla (tzv. biodizel). Takvi se
kotlovi danas uglavnom postavljaju u zasebne prostorije (kotlovnice), iako su sve češće kompaktne izvedbe koje se mogu postavljati i u stambene prostore.
Kao i plinski, suvremeni se uljni kotlovi također pojavljuju u standardnoj, niskotemperaturnoj i kondenzacijskoj izvedbi, mogu se
postavljati na pod ili na zid, a isto tako mogu služiti samo za grijanje
ili imati dodatnu mogućnost pripreme PTV-a. Uz to, isporučuju se
i u kompaktnoj (posebno za manje učine), jediničnoj (s već ugrađe­
nim plamenikom) ili izvedbi s mogućnošću naknadne ugradnje
plamenika, kada je vrlo često moguća i primjena plina kao goriva.
U posljednje su vrijeme češći i kondenzacljski uljni kotlovi, pri čemu
se postavljaju visoki zahtjevi na kvalitetu loživog ulja (primjena loživih
ulja s niskim udjelom sumpora), a isto tako povećanu pozornost
treba posvetiti odvodnji kondenzata koji sadržava mnogo više
agresivnih tvari (tablice 6.13 - 6.15).
Kotlovnice na loživo ulje izvode se i opremaju uz poštivanje sličnih
pravila kao za plinske kotlovnice te odredbi Pravilnika o zapaljivim
tekućinama (NN 54/99). Mogu se smještati na krovu (uz ograničenje
veličine spremnika loživog ulja), u prizemlju ili u podrumu zgrade
(samo ako postoji prirodna ventilacija i ako se pri tome mogu osigurati dovoljne količine zraka za izgaranje). Podovi kotlovnice trebaju
biti izvedeni tako da se sprječava propuštanje loživog ulja prema
tlu, a kanalizacijski sustav mora biti opremljen hvatačem ulja. Isto
tako, u vezi s protupožarnom opremom, ventilacijom i dovodom
zraka za izgaranje u kotlovnicu, mogu se koristiti iste smjernice kao
za plinske kotlovnice. Površina otvora za dovod zraka u prostoriju
iznosi:
• za ukupni instalirani učin kotlova do 50 kW: najmanje 300 cm• za ukupni instalirani učin kotlova veći od 50 kW: povećanje od
2,5 crn" po svakom dodatnom kW.
Površina otvora za odvod zraka iz prostorije iznosi najmanje 25%
svijetlog presjeka dimnjaka, ali ne manje od 200 crn".
Tehnički podaci nekoliko uljnih kotlova različitih izvedbi i raznih
proizvođača prikazani su u tablicama 6.37 - 6.39.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - -
_
209
i
I'
II
,Ii
I
I
'i
j
I
i
--=
~
Tablica 6.37
Tehnički podaci podnih plinsko-uljnih kotlova EKO-CUP S3 (proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)
tehnički
....
:2
podaci
nazivni toplinski učin, kW
stupanj iskoristivosti, %
ukupne dimenzije: oubina, mm
širina, mm
visina, mm
najviša radna temperatura, °C
najviši radni pretlak, bar
volumen vode u kotlu, I
temperatura dimnih plinova, °C
podtlak dimnjaka, Pa
dimenzije priključaka napolazni i povratni vod
promjer dimovodnog priključka, mm
promjer otvora zaplamenik, mm
ukupna masa ( s izolacijom), kg
83 120 I 83 160 I 83 240
80- 120 120- 160 160- 240
izvedba
83 320 I 83 400
I
~-~
~-~
I
83 460
I
83 530
I
83 600
~-~
~-~
~-~
2160
1145
1410
2160
1250
1500
2450
1250
1500
705
825
950
195
DN 80
250
220
1118
200
DN 80
300
220
1248
210
DN 100
300
220
1378
92,8
1330
780
1070
1330
950
1180
1840
950
1180
1840
1050
1290
1860
1145
1410
90
3
175
240
320
40
R2"
180
130
357
70
DN 50
200
130
505
120
DN 65
200
170
648
360
590
185-190
180
190
DN 80
DN 80
250
250
170
170
798
1003
:OI:!
c::
C::l<
z:
:o::
...
:1:0
~
:OI:!
c:::
:1:0
z:
e:m
;:
~
n,
z:
:o::
...
Tablica 6.38
Tehnički podaci podnih uljnih kotlova iroVIT (proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
tehnički
podaci
:1:0
~
:OI:!
c:::
:1:0
z:
e:m
~
toplinski učin, kW
nazivno toplinsko opterećenje, kW
stupanj iskoristivosti, %
ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, mm
najviša dopuštena temperatura
polaznog voda, °C
područje namještanja temperature
polaznog voda, °C
dopušteni radni pretlak, bar
volumen vode u kotlu, I
najviša temperatura dimnih plinova (*), °C
najveći protok dimnih plinova (*), kg/h
dimenzije priključka napolazni i povratni vod
promjer dimovodnog priključka, mm
Ukupna masa, kg
VKO Unit 249/5
17 - 24
26,4
VKO Unit 329/5
23- 32
35,2
837
935
izvedbe
VKO Unit 409/5
30- 40
44,0
94
1030
585
850
94
VKO Unit 489/5
6 - 48
52,7
VKO Unit 569/5
43 - 56
61,5
1135
1235
31
35
93,6
109,2
150
219
150
248
40 - 85
19
23
46,8
62,4
130
132
130
161
Legenda:
(*) - za temperaturu polaznog voda 80 °C i temperaturu zraka u prostoriji 20 °C
3
27
210±5
78,0
R1"
130
190
6.3.2. Uljni plamenici
Uljni plamenik je dio uljnog izvora topline u kojemu dolazi do
stvaranja smjese loživog ulja i zraka, odnosno njegovog raspršivanja
u struji zraka te do njegovog izgaranja pri čemu nastaje toplina. Kao
i plinski, uljni se plamenici također mogu podijeliti na nekoliko
osnovnih načina:
c')
c')
co
co
co o
co o
c')
T""
t-
N
~
t-
N
N
a> N
>
.!:::!
N
N
co co
N
l!)
cr>
T""
c')
O
O
t-
io
co
CO
CO
O
tD
'<t
T""
N
cr>
O
N
I-- I--
N
'<t
cr> N
t- o
tD
tD
l!)
CO
co
CO
c')
N
-...
T""
oc')
T""
T""
tD
co tc')
T""
(lJ
I - - f---
f---
CO
CO
T""
T""
-
T""
T""
l-- -
T""
-
co
l-
<tS
"o
to
CO
co
l-
T""
.o
t-
io
io
T""
T""
O
'<t
co
O
c')
CO
O
T""
co
t-
io
T""
T""
l!)
T""
l-- -
l-
io
T""
co
O
t- '<t
O
T""
tD
O
tD
co co
CO
T""
N
t-
'<t
T""
E
E
a) prema načinu pripreme goriva, odnosno raspršivanja ulja:
• s tlačnim raspršivanjem
• sinjektorskim raspršivanjem
• s ultrazvučnim raspršivanjem
• s rotacijskim raspršivanjem
• s isparivačem ulja
b) prema načinu dobave zraka za izgaranje:
• s ventilatorom
• bez ventilatora
• s kompresorom
• s predgrijavanjem zraka
c) prema načinu stvaranja smjese ulja i zraka:
• predmiješajući
• s djelomičnim miješanjem
• s difuzijskim plamenom
d) prema načinu stabilizacije plamena
• rotacijski (s diskom za zaustavljanje povrata plamena)
• površinski (sa smanjenjem toplinskog toka)
e) prema izvedbi regulacije:
• jednostupanjski
• dvostupanjski (klizni)
• modulirajući.
Tehnički podaci uljnih plamenika prikazani su u tablicama 6.40 i
6.41.
212 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
213
l· -
N
~
Tablica 6.40
Tehnički podaci uljnih plamenika WL za kotlove malih i srednjih učine (proizvođača Max Weishaupt GmbH, Schwendi, Njemačka)
tehnički
podaci
područje učina,
kW
dimenzije: ukupna duljina, mm
visina, mm
širina, mm
dUljina glave, mm
promjer glave, mm
približna masa plamenika, kg
WL 10/2-0
WL 10/3-0
35 -70
482
50 - 90
485
izvedbe
WL 20/1-C
WL 20/2-C
50 - 120
537
353
330
137
99
70 - 180(200)
567
376
358
144
108
20
140
108
14
174
120
20,5
WL 30Z-C
WL40Z-A
72 - 330
659
460
420
169
121
28,0
145-570
812
480
450
235
151
37,0
...
~
:lCl
c:
Oc
:z.
:o::
N
:G'>
:lCl
c::
::z.
em
......
...c:
Oc
:z.
:o::
N
:G'>
~
e-
::z.
em
Tablica 6.41
Tehnički podaci uljnih plamenika Gulliver za kotlove malih i srednjih učina (proizvođača Riello SpA, Legnago, Italija)
tehnički
podaci
područje učina,
kW
dimenzije ukupna duljina, mm
visina, mm
širina, mm
duljina glave, mm
promjer glave, mm
masa plamenika (s ambalažom), kg
izvedbe
RG OR
16,6 - 27,3
298
210
255
93
84
9
N
\1'1
._ ..-_..
'-'--~-".
RGO.3
21,3 - 38,0
316
254
234
120
90
13
RG 1 NR
20,0 - 60,0
292
254
234
96
84
13
RG 2
47,0 -119,0
317
280
255
115
95
13
RG 3
83,0 - 178,0
370
345
300
142
123
15
RG 4 S
118,5 - 237,0
370
345
300
142
123
18
RG 5 S
160 - 309,5
402
345
300
155
123
18
T---~':'
6.4. IZVORI TOPLINE NA KRUTA GORIVA
Tehnički podaci kotlova na kruta goriva prikazani su u tablicama
6.42 i 6.43.
Izvori topline na kruta goriva kao primarni izvor energije koriste
neko kruto gorivo: ugljen ili biomasu (cjepanice, piljevinu, brikete,
pelete i sl). Pri tome može biti riječ o kotlovima koji služe kao izvori
topline za sustave centralnog grijanja (a često i za pripremu PTVa) ili pak o pećima, štednjacima, kaminima i sl. koji su istodobno
ogrjevna tijela, a mogu poslužiti, npr. za kuhanje i sl. Isključivo se
pojavljuju u podnim izvedbama, pri čemu se kotlovi uglavnom
postavljaju u zasebne prostorije (kotlovnice), iako se za manje učine
mogu postavljati i u stambene prostore.
dimnjak
Kotlovi na biomasu se danas pojavljuju u dvije osnovne izvedbe:
• s ručnim punjenjem (za cjepanice)
• s automatskim punjenjem (za pelete, piljevinu i sl).
Kotlovi na biomasu s ručnim punjenjem imaju ugrađen spremnik
iz kojeg gorivo drvo samo upada u prostor ložišta, odnosno u
komoru za izgaranje čime se ostvaruje potpuna udobnost primjene
Ger ne treba stalno ubacivati gorivo, već npr. samo jednom dnevno)
i veća kvaliteta izgaranja jer se promjene temperature dimnih plinova
i ogrjevnog medija svode na najmanju moguću mjeru pa se smanjuje
mogućnost pojave korozije (il. 6.24). Kako bi se smanjila potreba
za čestim punjenjem kotla tijekom najhladnijih dana u godini (npr.
svaka 2 - 4 h dnevno), projektiraju se na 2 - 3 puta veći nazivni učin
kotla nego što su stvarne potrebe zgrade za toplinom. Stupanj
djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova uobičajeno iznosi 75
- 90%.
Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem omogućavaju
gotovo posve automatiziran pogon, dok stupnjevi djelovanja iznose
85 - 92%. Uvijek trebaju raditi blizu punog opterećenja, dok nazivni
učin pri punom opterećenju ne bi trebao prekoračiti najveću vrijednost potreba zgrade za toplinom. U prijelaznim razdobljima (proljeće i ljeto), potrebe za toplinom najčešće čine 20 - 40% nazivnog
učina kotla, što znači vrlo malu učinkovitost pogona. Potrebe zgrade
za toplinom ljeti su još manje (samo za pripremu PTV) i iznose svega
5 - 10% nazivnog učlna, čime se učinkovitost još više smanjuje, a
negativni učinak na okoliš raste.
216
---~---~-------- PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
dovod zraka
zaizgaranje
izmjenjivač
topline
ugrađeni spremik za
drva (dopola ispunjen)
komora izgaranja
Ilustracija 6.24
Shema kotla na biomasu s ručnim punjenjem (na cjepanice)
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
217
Tablica 6.42
Tehnički podaci podnog kombiniranog kotla za kruto gorivo, odnosno loživo ulje
ili plin EKO-CKB (proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)
tehnički
izvedbe
podaci
30 I 35 I 40 I 50
25- 30 I 30- 351 35- 40 I 40 - 50
nazivni toplinski učin, kW
do 91,0
stupanj iskoristivosti, %
1055 I 1055 I 1055 \ 1130
ukupne dimenzije: dubina, mm
576 I 626 l 676 1 676
širina, mm
1545
visina, mm
550
najveća duljina cjepanica, mm
90
najviša radna temperatura, "C
2,5
najviši radni pretlak, bar
114 I 129 1 144 1 171
volumen vode u kotlu, I
200
temperatura dimnih plinova, "C
23 1 24
21 I 22
podtlak dimnjaka, Pa
5/4 "
dimenzije priključaka napolazni i povratni vod
160 I 180 1 180
160
vanjski promjer dimovodnog priključka, mm
357,5 1 383
ukupna masa (sizolacijom i regulacijom), kg
313,5 1 333
I
I
T
Tablica 6.43
Tehnički podaci podnog lijevanoželjeznog kotla za kruta goriva, odnosno loživo
ulje ili plin Viadrus U 26 (proizvođača ŽDB a.s., Bohumin, Češka)
tehnički
izvedbe
podaci
3 I 4 I 5 I 6 I 7 I 8 I 9 I 10
50
40 I 45
15 I 20 1 25
30 1 35
toplinski učin, kW
75
stupanj iskoristivosti, %
dubina, mm
380 1 490 1 600 1 710 I 820 930 11040 \1150
ukupne
dimenzije: širina, mm
520
1026
visina, mm
dubina ležišta 185 295 I 405 515 1 625 685 1 795 1 905
4
radni pretlak, bar
volumen vode u kotlu, I
27,6 I 33,3 I 35,0 144,7 150,4 56,1 I 61,8 167,5
180
promjer dimovodnog
160
priključka, mm
dimenzije priključka na
DN 70
polazni i povratni vod
214,51264,21314,01363,61413,3 483,01535,01587,0
masa (u prijevozu), kg
I
T
I
I
218 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
6.S. ELEKTRiČNI IZVORI TOPLINE
Električni
izvori topline kao primarni izvor koriste
električnu
ener-
gij.~. ~o!~vljuju se .~ iZ~~dbama kao kotlovi za sustave centralnog
grijanja lli kao razni individualni izvori topline, odnosno objedinjeni s
ogrjevnim tijelom (npr. električne grijalice, peći, zagrijači zraka i sl).
Zahvaljujući tome što nema opskrbe gorivom, dimnih plinova i svih
ostalih s time povezanih čimbenika, za postavljanje električnih izvora
to~line u ~tambenim prostorima ne postoje neki posebni zahtjevi,
osim za sigurnost električnih instalacija i sprječavanje strujnog
udara.
Tehnički
podaci električnog kotla, sobne grijalice i zagrijača zraka
(kalorifera) prikazani su u tablicama 6.44 - 6.46.
Tablica 6.44
Tehnički podaci električnog kotla El-Cm Plus
(proizvođača Centrometal d o oMacinec)
••
tehnički
-J
podaci
nazivni toplinski učin, kW
snaga električnog grijača, kW
ukupne dimenzije dubina, mm
širina, mm
visina, mm
najviši radni tlak, bar
volumen vode u kotlu, I
dimenzije priključaka
na polazni i povratni vod
masa, kg
6
6
16
9
9
19
44
44
izvedba
12
12
2 6
215
440
900
3
10
1"
45
15
15
6 9
18
18
29
45
45
Tablica 6.45
Tehnički podaci električne sobne grijalice VER
(proizvođača Vaillant GmbH , Remscheid, Njemačka)
tehnički
podaci
nazivni toplinski učin, kW
ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, mm
masa uređaja, kg
PRIRUČNIK
izvedbe
VER 75 1VER 100 1VER 150 1VER 200 1VER 250
0,75 I 1,0 I 1,5 1 2,0 1 2,5
85
340 1 420 1 580 1 720 I 900
430
4,7
3,6
3,0
7,2
6,2
I
I
I
I
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 219
.
~
1.i,
Tablica 6.46
Tehnički podaci električnog kalo riiere VES
(proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
tehnički
izvedbe
podaci
nazivni toplinski učin, kW
područje temperatura, °C
ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, rnrn
masa uređaja, kg
6.6. OSTALI IZVORI TOPLINE
6.6.1. Solarni sustavi za grijanje
VES
2
I
I
VES-1
0,5
5 - 35
120
270
440
I
I
VES-24
2
3,5
I
3,6
I
3,6
Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji
kao osnovni izvor energije koriste toplinu dozračenu od Sunca,
odnosno Sunčevu energiju. Solarni se sustavi za grijanje u najvećem
broju slučajeva koriste kao dodatni izvori topline, dok kao osnovni
služe plinski, uljni ili električni kotlovi. Njihova je primjena kao
osnovni izvori topline la sustave grijanja rijetka i ograničena na
područja s dovoljnom količinom Sunčevog zračenja tijekom cijele
godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona
grijanja kratka. Solarni se sustavi stoga ponajviše koriste za pripremu PTV-a.
Kada se solarni sustavi koriste za grijanje, potrebno je zadovoljiti
dva osnovna uvjeta:
• godišnja potrošnja energije manja od 80 kW h/m", odnosno što
manji toplinski gubici
• sustavi grijanja izvedeni kao niskotemperaturni (s temperaturama
polaznog voda 50 - 60 °C).
Pri dimenzioniranju i izvođenju solarnih sustava kao smjernice mogu
poslužiti dva osnovna omjera:
• svakih 10 m 2 stambenog prostora (dobro izolirane kuće) zahtijeva
1 m 2 površine kolektora
• svakom m 2 površine kolektora odgovara volumen spremnika 50
I, pri čemu na svakog člana kućanstva treba dodati još 15 I.
Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
• kolektor
• spremnik tople vode s izmjenjivačem topline
• solarna stanica s crpkom i regulacijom
• razvod s odgovarajućim radnim (solarnim) medijem.
Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava i u njemu dolazi
do pretvorbe Sunčeve u toplinsku energiju. Dozračena Sunčeva
energija prolazi kroz prozirnu površinu koja propušta zračenje samo
u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom
prijenosniku topline: solarnom radnom mediju (najčešće smjesi vode
i glikola).
220-------
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
lL
221
U njihove najvažnije dijelove ubrajaju se:
• kućište s odgovarajućom toplinskom izolacijom, priključcima,
sabirnim vodovima i pričvrsnim elementima
• apsorberske plohe koje služe za potpunu apsorpciju toplinskog
(IC) dijela Sunčevog zračenja i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu
• pokrov koji se izrađuje od uobičajenog prozorskog ili vodenog
bijelog stakla ili od polimernih materijala ojačanih staklenim vlaknima.
Kolektori se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe (il. 6.25):
• pločasti ili ravni
• cijevni, vakuumski ili s vakuumskim cijevima.
a) ravni ili p/očasti
stakleni pokrov
Toplinsku bilancu kolektora opisuje jednadžba:
OkOl
=
FRAkOi
čemu
pri
[G
kOI ( Ta ) -
kkol (it SM,ul - itak)],
su:
OkOl - neto korisna toplina dobivena pretvorbom Sunčeve energije, W
FR - faktor pri!enosa topline - funkcija projektiranog protoka, izvedbe
apsorbera I kolektora ~ 0,8 za uobičajene konstrukcije kolektora)
A kol - površina kolektora, m2
GkOI - trenutačno globalno (usmjereno i difuzno) zračenje na kolektor
pod kutem f3 u odnosu na vodoravnu ravninu i pod kutem y u
odnosu na smjer sjever-jug, W/m 2
T -
ukupna transmitivnost svih pokrova (= 0,92 za pokrov od vodenog bijelog stakla)
a - ukupna apsorptivnost površine apsorbera (= 0,92)
kkOI - ~kupni koeficijent prijelaza topline kolektora - funkcija
Izvedbe (= 3,5 - 4,5 W/(m 2 K) za uobičajene izvedbe
ravnih kolektora s jednim pokrovom)
itSM,UI - temperatura solarnog medija na ulazu u kolektor, "C
itak - temperatura okolnog zraka, °C.
kućište
detalj
apsorberske
površine
Stupanj djelovanja kolektora predstavlja mjeru učinkovitosti pretvorbe Sunčeve u toplinsku energiju i određuje se tzv. jednadžbom
kolektora:
kol
- ~
FRk
A G -- F.R (Ta )n - G (itSM,U!-itok)'
izolacija
1Jkol,r -
kol
pri
b) cijevni ili vakuumski
čemu
lJkol,r
-
kol
kol
je:
stupanj djelovanja ravnog kolektora (učinkovitost), %.
Pri tom~.se umnožak (Ta)n odnosi na usmjereno okomito zračenje
na P?vr~Inu .k?I~~tora (npr. u podne ako je nagib kolektora jednak
zemljoplsno] srnru na zadanoj lokaciji).
detalj
apsorberske
površine
U praksi se češće koristi slična jednadžba:
1
7kol,r
Ilustracija 6.25
Dvije osnovne izvedbe solarnih kolektora [8J
222 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Fk
(
=Fa (Ta )n G~ itsM,sr - itak)'
kol
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - -_ _ 223
11
pri čemu su:
F - faktor učinkovitosti odvođenja topline apsorbera (omjer stvarno
aodvedene korisne topline solarnim medijem i topline koja bi se
uspostavila kada bi apsorber točno poprimio srednju temperaturu
medija)
{}
SM,sr
=
!2 ({}SM,u
I - {}SM"zI) -
"
srednja temperatura solarnog medija,
ac
tJ:SM,Izl
" - temperatura solarnog medija na izlazu iz kolektora, "C.
područje
primjene:
I Igrijanje
I
>,mi('f$ll""~
I
Ipriprema PTV
Oza grijanje bazenske vode
1,00 ..--------,-~-~-.------,--------,
~
j
17kol,r = 170 -
pri
0,75 ~-----+--~~-+---------t--~~----j
·c
(lj
({}sM,sr
-{}Ok)
k
({}sM,sr
-{}Okr
2 -'--------"-
Gkol,ret
čemu
su:
17 - konverzijski faktor ("" 0,75)
0
k, - efektivni koeficijent prijelaza topline ("" 3,5 W/(m 2 K))
Gkol,ret - referentna vrijednost trenutačnog globalnog zračenja na
kolektor (= 800 W/m 2)
k 2 - efektivni koeficijent prijelaza topline ("" 0,015 W/(m 2 K)).
Krivulje učinkovitosti kolektora pokazuju ovisnost njegovog stupnja
djelovanja o intenzitetu zračenja koji se određuje jednadžbom:
,
{}sM,sr - flok
o
(lj
k1
Gkol,ret
x=
>="
~
~
Krivulje učinkovitosti ravnog kolektora određuju se ispitivanjima,
a mogu se izraziti jednadžbom (il. 6.26):
'
pri čemu su:
X - intenzitet zračenja, K m2/W
jakost Sunčevog zračenja, W/m 2 •
'o -
Ej
ci3
~ 0,50 1--~--'I,.-----I--"-"-':::~2~;:t-...~=-=-----II--------j
- -- -•• - -"
(lj
cl.
:::J
t5
0,05
0,15
0,10
__ • f
........
0,20
intenzitet zračenja X, K m2/W
Izvedbe apsorbera:
a - apsorber bez pokrova
b - crni apsorber s jednim pokrovom
e - selektivni apsorber s jednim pokrovom
d - selektivni apsorber s dvostrukim pokrovom
e - apsorber s pokrovom od propusne toplinske izolacije
d - vakuumski apsorber
Ilustracija 6.26
Krivulje učinkovitosti solarnih kolektora [7J
224 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji služi za izmjenu
topline s ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potrošnom toplom
vodom te za njihovu pohranu. Uobičajeno se pojavljuje u dvije
osnovne izvedbe (il. 6.27):
• jednostavan - samo za pripremu PTV-a
• kombiniran - za sustave grijanja (sastavljen od dva spremnika jednog u drugom).
U oba slučaja, spremnik mora biti dobro izoliran.
Solarna stanica s crpkom predstavlja središnji dio cijelog solarnog
sustava jer omogućava strujanje solarnog medija, dok automatska
regulacija vodi računa o sigurnom pogonu cijelog sustava i usklađivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme PTV-a, odnosno uvjetima u okolici kao što su promijenjene potrebe za toplinom,
iznimno niske ili visoke vanjske temperature koje mogu oštetiti
sustav i sl. Treba napomenuti da postoje i izvedbe solarnih sustava
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 225
~
~
o-
a) jednostavni spremni~
,i)'
l
kolektor
P1V
-:"
izmjenjivač topline
za dodatno zagrijavanje P1V·a
··..········..···..··j'l
krug
solarnog
medija
...
~,
... :........-
dodatni
izvor
topline
8
izmjenjivač topline
~
'e:
'"
,0:"
solarnog kruga
z:
:o::
.
N
>
.
.............. u
.
o
'"
c::::
>
z:
Ilustracija 6.27 Dvije osnovne izvedbe solarnih spremnika [B]
em
l
...
'"
e:
'"
~,
z:
:o::
bl kombinirani spremnik
~.\}':·1 ,
kolektor
N
>
o
'"
c::::
••••••••• oo •••• oo •••••• o ••••• oo......
>
z:
e-
" "
~
PTV
m
dodatni izvor ~
topline ~
..
II
""g i,
sol.arn~g
1
gnJanJa ~
sustav grijanja
7
,.........................................
topline
solarnog kruga
","1
11
. •.•'.. II~~
. :.·:.·:.· •.· .• ..;..:
spremnik PTV-a
(unutarnji)
..
'OiJ,."._" ..
izmjenjivač
krug ogrjevnog medija
sustava grijanja
'~:"~
spremnik ogrjevnog
medija (vanjski)
.
dovod hladne vode
j
.................................................................
~
~
-."
Ilustracija 6.27 - nastavak
._---~~===---=~_..
_...
._--~_._----------==
koje ne koriste crpku (tzv. termosifonski sustavi), već se u njima
strujanje osniva na gravitacijskom djelovanju zbog razlike temperatura, odnosno gustoće solarnog medija.
Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav, odnosno cijevi
razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi
do izmjene topline s potrošnom toplom vodom ili ogrjevnim medijem
sustava grijanja. Kao solarni medij najčešće služi voda, odnosno
njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprječavanje
smrzavanja.
Solarni sustavi koji se koriste za grijanje uobičajeno se pojavljuju u
tri osnovne izvedbe (il. 6.28):
• s dva spremnika
• s kombiniranim spremnikom
• s dodatnim izmjenjivačem topline.
Solarni sustav s dva spremnika u cijelosti omogućava odvajanje
sustava grijanja i pripreme PTV-a, a osnovna mu je prednost gotovo
trenutačno postizanje potrebne temperaturne razine, a time i optimalnog rada kolektora. Na žalost, ugradnja dva spremnika poveća­
va troškove, a zahtijeva i dodatni prostor.
Solarni sustav s kombiniranim spremnikom predstavlja najjednostavnije i cijenovno prihvatljivo rješenje. Kako bi se spriječilo pregrijavanje unutarnjeg spremnika, kod takvih sustava treba ugraditi
povratni vod grijanja ponešto iznad donjeg dijela unutarnjeg sustava, odnosno izmjenjivača topline solarnog kruga.
Solarni sustav s dodatnim izmjenjivačem topline, odnosno s
protočnim zagrijačem omogućava zagrijavanje ogrjevnog medija ili
potrošne tople vode točno prema potrebi, o čemu se brine dodatna
crpka.
Tehnički
podaci solarnih sustava raznih izvedbi prikazani su u
tablicama 6.47 - 6.50.
228 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 229
.:> kombiniranim spremnikom
b) su
N
w
kolektor
CI
PTV
sustav grijanja
cirkulacijska
crpka
solarnog
kruga
...
""=
z
spremnik PTV·a (unutarnji)
~
C'>'
::o:
dovod hladne vode
N
>
G'>
""c:::
Ilustracija 6.28 - nastavak
>
z
em
r
...
e) sustav s dodatnim
""
""'>,
=
C
izmjenjivačem
topline
kolektor
:z
::o:
N
>
G'>
PTV
~
e-
>
Z
em
sustav grijanja
cirkulacijska
crpka
solamog
kruga
II
~~~~:~:tll'I'<I:'I'<~
)
\ dOdatn:~ ~::~:v~r~~:~ka
~=}@J
II ;.~;""::,,"~
~-----
topline
solarnog kruga
Izmjenjivač
.ka
crpka izmjenjivača
dovod hladne vode
N
w
Ilustracija 6.28 - nastavak
N
w
N
Tablica 6.47
Tehnički podaci solarnih sustava Logasol Topas (proizvođača BBT Thermotechnik GmbH, Wetz/ar, Njemačka)
pločasti
kolektor Logasol SKN 2.0
površina, m2
...
~
bruto
upada svjetlosti
apsorbera
ukupne dimenzije, mm visina
-.-.-.- - - - - - - + 1 - - sinna
debljina
očekivani solarni doprinos, kW h/m 2 godišnje
volumen apsorbera, I
stupanj djelovanja, %
koeficijenti, %
apsorpcijski
emisijski
najviši radni tlak, bar
nalvlša radna temperatura, °C
temperatura u mirovanju, °C
masa, kg
2,4
2,1
2,1
2115
1135
112
466
1,85
75
92- 94
12 -16
3
120
179
43
:lO
=
oc
regulacija
Z.
:o:
N
1:0
c::>
izvedbe
I
Logasol KS 01 ...Ri KS 02...R
osnovne značajke I solarna regulacija za jednog ili dva potrošača
Logasol KS...01 plus iLogamatic FM244/FM443
kombinirana solarno-kotlovska regulacija
Logasol DBS 2.3
cjelovita solarna stanica
:lO
c::
1:0
....
m
Z.
...
~
Tablica 6.47 - nastavak
:lO
=
OC
Z.
:o:
spremnici
izvedbe
kombinirani
Logalux KSB 800
N
1:0
termosifonski
Logalux SL7
kombinirani kombinirani termosifonski
Logalux PL
Logalux
P750 S
c::>
:lO
c::
1:0
z.
....
m
N
w
w
ukupni volumen, I
volumen pripravnosti, I
dimenzije, mm
promjer (stoplinskom izolacijom)
visina
300
290
130
400
390
165
500
480
130
300-2
300
155
400-2
380
180
500-2
500
230
750
672
1465
850
1640
850
1940
770
1670
850
1670
850
1970
-
750/2 S
750
150
1000/2 S
940
150
1000
1920
1000
1920
1100
1920
re
-I:>
Tablica 6.48
Tehnički podaci solarnih sustava (proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)
kolektori
pločasti
izvedbe
površina, m2
bruto
upada svjetlosti
apsorbera
ukupne dimenzije, mm visina
širina
debljina
volumen apsorbera, I
solarni medij
koeficijenti, % apsorpcijski
emisijski
vakuumski CVSKC
CPK 721 ON
2,11
2,11
2
2
1,9
1,9
2036
2036
1035
1035
122
98
2,6
1,4
smjesa propilenglikola i vode
93± 1
95± 2
6±1
5±3
...
~
:Il:I
=,
n
z
,..
N
~
o
:Il:I
c:::
~
Z
em
~
Tablica 6.48 - nastavak
:Il:I
=
n<
kolektori
z
,..
N
~
o
:Il:I
c:::
~
Z
em
vakuumski CVSKC
2 x R3/4"
10
270
48
CPK 721 ON
2 x R1 "
10
180
39
pločasti
izvedbe
dimenzije priključaka
najviši radni tlak, bar
temperatura u mirovanju, "C
masa, kg
spremnici
izvedbe
ukupni volumen, I
volumen spremnika zaPTV, I
učin (za temperaturu polaznog voda 80 °C), kW
snaga električnog grijača, W
dimenzije, mm promjer
širina
duljina
visina
kombinirani
KSB 800
800
180
26
-
s mogućnošću spajanja nadodatni izvor topline
STEB 200
200
STEB 300
300
16,6 - 33,1
, 1x 2000
19,7 - 43,3
1 x 3000
-
2000
31,6 - 63,0
2 x 2000
-
1110
-
STEB 600
600
710
560
1550
760
610
1850
910
760
2030
N
W
VI
__ _ - - - ' ..
-_._~~~-----~_.
..
~~~,._._-~-~-----
N
W
CI"
Tablica 6.49
Tehnički podaci solarnih sustava auroTHERM (proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
kolektori
pločasti
izvedbe
bruto površina, m2
ukupne dimenzije, mm: visina
=-:--1--širina
debljina
volumen apsorbera, I
koeficijenti, % apsorpcijski
emisijski
najviši radni tlak, bar
masa, kg
VFK 2.0
vakuumski
VTK 275
0,68
VTK 550
1,28
2,0
2150
930
110
0,95
95
1695
440
790
100
1,6
3,1
95
5
5
10
41
6
10
20
requlaclla
...
'"
c:
'"
('>,
:z
:o:
izvedbe
dimenzije, mm: visina
širina
debljina
f---
auroMATIC 560
175
272
75
auroMATIC 620
292
272
74
N
:t"
c::>
'"
o::
:t"
...
:z
m
~
Tablica 6.49 - nastavak
c:
'"
spremnici
('>,
:z
:o:
N
:t"
c::>
'"
o::
...
:t"
:z
m
izvedbe
volumen, I
dimenzije, mm: promjer
visina
dimenzije priključaka
najviši dopušteni pretlak, bar
najviša dopuštena temperatura, °C
masa, kg
VIH S300
275
650
1587
VIH S400
375
725
1625
R1 II
VIH U500
500
750
1757
16
85
185
205
200
N
W
~
I
----'
r
o
:::.::
LL.
c...:>
o)
o)
o)
o)
O
N
O
r-r--_ CDr--
O
"<t
T"""
-r-r-
f--- I - -
I-- I--
o
LO O
OO O
T"""
OO
O
N
O
O
LO
O
O
N
T"""
-r-r-
O
N
N
N
O
O
O
o)
o)
r-
I--
o
O
= o
N
T"""
ci. N
ce
,
O
O
OO
N
o)
N
N
I--
I--
O
O
O
o)
O
OO o)
cr;
T"""
=
O
O
ce
-r-r-
(3
"C
~
CL'l
~
O
M
LL.
o)
o
o o)
o)
o)
o
o N N o
u)
-r-rN
I::
c"?
T"""
T"""
0)_
T"""
o
ei" ~
oo c"?
o)
T"""
oo
o)
T"""
:::;:
c!:l
cl..
LO
"u
"c
O
o)
O
O
N
C--
cl..
LO r-oo T"""
LO
co
T"""
c--
E
o o
LO LO
r-- o)
CL'l
5en
O
I-
O
N
c"?
O
O
O
T"""
O
"<t
o)
LO
o
r--
O
O
N
N
O
O
c"?
N
N
LO
c"?
I--
I--
I-- I--
I--f--
I--
O
LO
r--
O
"<t
o)
O
LO
OO
-r-r-
=
-"<t
T"""
O
O
c"?
LL.
LO
I::
O
u)
cl..
o)
o)
o)
o)
O
N
O
r-,
T"""
r-
-r-r-
OO
O
O
"<t
O
l-
O
O
c"?
ec ec o!::
I::
Ou;
~
"S;
.o E
6en E
CL'lCL'l
O
+-'
::I
'-
.o
N
E
ci"
CL'l
.o I::
""cl ;§
CL'l
> >
o
.t::!
cl..
cl..
ec
:~
I::
CL'l
O~
""cl
CL'l
I::
cl..
::I
.::.c.
::I
I::
°C
;Ci5
:E
CL'l
o~
ci"
""cl
-
"C'
ec ec
>
O
.::.c. ~
N
OO
T"""
T"""
LO
o)
r-- O;
-r-r-
O
O
LO
T"""
Toplinske se crpke mogu koristiti kao osnovni ili dodatni izvor
topline u sustavima grijanja stanova, obiteljskih kuća, stambenih ili
poslovnih zgrada pa i manjih naselja (tablica 6.51). Osnovna zamisao njihove primjene temelji se na iskorištavanju dijela topline iz
neposredne okolice čime se zamijenjuje jedan dio potrošnje pogonske energije (električne ili dobivene izgaranjem plina).
O
O
o)
r-(o T"""
=
r-
ci.
ce
Tablica 6.51 Mogućnostiprimjene toplinskih crpki u sustavima grijanja [7]
toplinski
učin,
kW
O
c"?
T"""
ec
o>
E ::I
Bec "2 ..i:
"o o>
ci ec
O
ot::! ci I::
en "t::! ~
'en ci
CL'l
ec en
0E'
ec
I::
"u; .::.c.
ec
fi
"§
CL'l
cl..
E
CL'l
O~
I--
• toplinskog ponora - prostora ili medija više temperaturne razine
kojemu se predaje toplina, npr. prostorija, ogrjevni medij sustava
grijanja, potrošna topla voda itd.
1
O
::I
fi Q5 '0ec .o +-'
ec
CL'l
I::
.o 'o' ::I ::z
CL'l
ec +-'
~ :;::::; ,en
6en "C'
ec o§.
cl.. cl..
"c ::I
cl..
ec +-'
::I
o
CL'l ""cl
I::
en :~ ~ ""cl
CL'l
ec
:s2 I:: ?~ ,en
E '0
CL'l
::I :;:;
> "S;
E
"~
ci cl..
> o 'c I:: I::
r--
cl..
ce
Toplinske crpke su uređaji koji rade na termodinamičkom načelu
dizalice topline, dovode energiju s niže temperaturne razine na višu
uz dodatnu energiju (rad) pomoću ljevokretnog kružnog procesa
prikladnog radnog medija te mogu poslužiti kao izvori toplinskog i
rashladnog učina u sustavima grijanja, odnosno hlađenja i klimatizacije. Za svoj rad zahtijevaju pogonsku energiju koja je funkcija
temperaturnih razina toplinskih spremnika:
• toplinskog izvora - prostora ili medija niže temperaturne razine
kojemu se uzima toplina, najčešće neposredna okolica: okolni
zrak, tlo, površinske ili podzemne vode, onečišćeni zrak iz prostorija, otpadna toplina itd.
E
c...:>
o
ec
CD
OO
O
OO
e
cl..
-1::-
o>
.::.c.
ci"
en
ec
E
i
6.6.2. Toplinske crpke
l--
O
"<t
N
O
O
o)
N
I
I
CL'l
CL'l
.o E
""cl
CL'l
::I
E
E
aS'
:~
I::
CL'l
> ci E
.t::! > 'c
"S;
10
100
'0
::I
~
o§.
CL'l
:~
I::
CL'l
1000
o>
.::.c.
ci"
en
E ec
'c E
238 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
10000
PRIRUČNIK
mediji koji se najčešće
primjena
koriste kao toplinski izvori
priprema PTV-a i dodatni
sustavi grijanja obiteljskih
kuća
osnovni sustavi grijanja i
pripreme PTV-a obiteljskih
kuća
sustavi grijanja stambenih
zgrada, industrija
toplinarski sustavi
manjih naselja, industrija
toplinarski sustavi
većih
naselja
onečišćeni
zrak iz
prostorija, okolni zrak
okolni zrak,
onečišćeni
zrak iz
prostorija, podzemne vode, tlo,
površinska vode (vodotoci i jezera)
onečišćeni
zrak iz prostorija, podzemne
vode, tlo, površinske vode
(vodotoci i jezera), morska voda
okolni zrak, površinske vode uezera),
morska voda, otpadne vode
morska voda,
onečišćeni
zrak
iz industrije, otpadne vode
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 239
S obzirom na dodatni izvor energije, one mogu biti (il. 6.29):
• kompresijske, kod kojih se strujanje radne tvari ostvaruje djelovanjem mehaničke energije pomoću kompresora ili crpke pogonjenih električnim, dizelskim ili plinskim motorom
• difuzijsko-apsorpcijske, kod kojih se strujanje radne tvari ostvaruje
djelovanjem toplinske energije nastale izgaranjem prikladnog
goriva ili električnim grijačem.
Faktor učinka (COP)je osnovni pokazatelj učinkovitosti rada toplinskih crpki i jednak je:
ETC
--.9L =
==
E pog
pri
t
O2 + 1 = ERU + 1,
«;
---
Q)
<::
Q)
.C'
ctl
~
čemu
pogonska energija (rad kompresora), J.
O _ toplina odvedena iz toplinskog izvora (uzeta iz neposredne
2
okolice), J
ERU - faktor učinka rashladnog uređaja (faktor hlađenja).
Q)
Q)
su:
ETC - faktor učinka toplinske crpke (> 1 najčešće)
Oj - dobivena toplina (predana ogrjevnom mediju sustava grijanja), J
E
:e;
U praktičnim je slučajevima važan tzv. sezonski faktor učinka:
N
<::
Q)
"t:J
<::
"t:J
o
I--- ~
- ---
o
-
M
su:
ETC,sez - sezonski faktor učinka toplinske crpke (tablica 6.52)
LOJ - ukupna toplinska energija cijelo vrijeme pogona toplinske
crpke (npr. jedne godine), J
LEpOg - ukupna energija za pogon toplinske crpke (npr. u godini
dana), J.
ctl
-
-
I
"<T
:=-
II
x:
ID
-
'its
e
'c,)
'iii
Itl
32
-
l-
6"
~
ctl
"t:J
<::
::;
ci
.s
1;;
~
~
~
e
Q)
'E
~
o
en
.t::!
e
cl.
----- E ----------
,
o
>
Q)
'u
ctl
>
:§'
-
- - - - - - -- - - - - - f-
1-1'---
Q)
$:
~
N_
~
240 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
en
cl.
CU
'u
ctl
>
.~
čemu
::;
6-
J2
pri
~
Q)
..o
~------
-
pOg
~
o
1;;
u
o
~
o
.t::!
cl.
.~
- --
~~
o
T§
Q)
<::
g
~
cu
.S:
ci. :::>
E ~
a> 'i::
.C' a>
~ E
~ cu
ctl
<:tc) ci
N.~
:::>
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 241
...,
Tablica 6.52 Prosječni toplinski učini i sezonski faktori učinka
toplinskih crpki ovisno o toplinskom izvoru [7J
učin,
toplinski
toplinski izvor
aj sa zrakom kao toplinskim izvorom
sezonski faktor
kW
učinka ETC,se,
okolni zrak
4 - 50
okolni zrak
100- 5000
1 (po stanu)
2,0 - 2,5
2,2- 2,5
onečišćeni
zrak iz prostorija
onečišćeni
zrak s odleđivanjem
tlo
podzemne vode
površinske i morska voda
2,5 - 3,1
1,5(po stanu)
7 - 400
2,4- 3,0
7 - 400
10- 25000
2,4- 2,8
2,4 - 3,3
> 500
2,5 - 4,0
industrijski procesi
2,3 - 2,7
Stvarni faktor učinka kompresijskih toplinskih crpki u obzir uzima
gubitke u cijelom procesu, odnosno uređaju, a određuje se jednadžbama:
• za toplinske crpke pogonjene dizelskim ili plinskim motorom
cTC,SIv =
0 1 + 0hl + ODP
"'"
1+ 11 (
m o! cTC -
1)
ekspanzijska posuda
sustava grijanja
b} s tlom kao toplinskim izvorom
,
Ogor
• za toplinske crpke pogonjene
C
električnim
kompresorom:
sustav podnog grijanja
- _0,-,--1_+_Q:'.!',hl
TC,s!v -
E
el
pri
čemu
su:
stvarni faktor učinka (kompresijske) toplinske crpke
0hl - toplina odvedena sustavom hlađenja motora kompresora, J
0DP - toplina odvedena dimnim plinovima iz motora kompresora, J
Ogor - toplina oslobođena izgaranjem goriva u komori izgaranja
motora kompresora, J
1J mo! - stupanj djelovanja motora kompresora
Eel - dovedena električna energija, J, kW h.
Toplinski izvori se s obzirom na porijeklo (mogućnost utjecaja) i
postojanost temperatura mogu podijeliti u tri osnovne skupine, a
ovisno o torne razlikuju se i izvedbe toplinskih crpki (il. 6.30):
CTC,S!V -
1. prirodni s uglavnom promjenjivim temperaturama:
• okolni zrak
242 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
cirkulacijska
crpka
sustava
grijanja
površina: > 500 m2
• cirkulacijska isparivač kondenzator
crpka radnog
medija
Ilustracija 6.30
Osnovne izvedbe sustava grijanja s toplinskom crpkom kao izvorom topline [7J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ------------~----
243
T
ej s podzemnom vodom kao
toplinskim izvorom
<tl
"o
o
>
<tl
co
co-
-""
C/J
e
;00
'<t
co
to
<o
...-
c')
3;
o
Q.
~
§l:~
;i2.
cl
...+If-----
-
«
(!)
'<t
<tl
>
ot:!
"o
o
>
<tl
e
'<t
io
l"-
g:Jf-<o ...-
io
,
'<t
,
<o
CO
N
N
=
r-,
:::t
...-
..n
N
cl
CO
..-
cl>
io
E
Q)
ohlađene
vode
CO
c::l
"o
Q)
bušotina
zapovrat
'<t
l!?
Q)
.o
bušotina
zadovod
tople
podzemne
vode
N
cl
c')
c')
<o
...-
N
cirkulacijska
crpka za
podzemnu vodu
lsparlvač
"o
O
kondenzator ekspanzijska
posuda
sustava
grijanja
Q.
<tl
:§
Q
-
I-
f-----
.~
'CI)
15O
JIustracija 6.30 - nastavak
-""
:OR
o
~
'f
a... N
::c 'c
« (5
(!)
2. prirodni s razmjerno konstantnim temperaturama:
• površinske vode (veći vodotoci i jezera), mora i oceani
N
<0-
cl
...-
'<t
'<t
oo +1 ...cl>
c::l
-""
o
Q
cl
cl
l!?
CO
cl
cl
cl
::;j: cl
N
<o
...- ...c')
.
'<t
N
'<t
<tl
+
cl
co
c')
O
"o
cl
O
::J
]1
.S
'0
<tl
3. umjetni izvori:
• onečišćeni zrak iz prostorija ili industrijskih procesa
~
• otpadne vode.
Q)
E
Q)
Tehnički
podaci plinskih apsorpcijski h toplinskih crpki koje kao
toplinski izvor koriste okolni zrak, podzemne ili površinske vode
prikazani su u tablici 6.53.
244 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
e
zs
::::l
"<:5
<tl
"o
o
Q.
32
,tj
'c
..c
Q)
+-'
PRIRUČNIK
~
ai
:=-
S
::J
"o
O
.ci
°c
<tl
različiti.
::J
CI)
O
-§
'i'!
• podzemne vode
• površinski slojevi tla
Sustavi grijanja koji koriste toplinske crpke kao izvore topline mogu
se podijeliti s obzirom na energente koji se koriste te mogu biti:
• monovalentni: energenti toplinske crpke i dodatnog izvora topline
su jednaki
• bivalentni: energenti toplinske crpke i dodatnog izvora topline su
c:
c..:>
o
~
c..:> c..:>
o
e
o
Q)
Q)
e
,tj
e
~
-l!!
"§
cd' > E
o
-"" Q.
~ .- E
N
<tlcl
cl o
-""
o
.t.>
cd' e e ::::l
cd' "o
N
(5 <tl
~
(5 ot::
-""
o
o o>
$: ot::
> cl
<tl
<tl
32 -"" s::
;i2.
cl o
Q)
.!::: <tl
e
C/J
e
o e
e CE
.;::
'zs eN "§
.!::: ;(3
LLi" S"i5. ::::l <tl :::> "o ;Ci5 os: <tl
(5 >
o
OS 32 °2
~
'C/J
Q. Q.
E
C/J
<tl
ci °c o!:::
E
> [;j
-""
~
~
e
.t:!
::::l
::::l
"i5. ci
Q. ;[5
ai
"§
"§
32 "s OS <tl :::J :=N
C/J
Q)
Q)
e
e
e °c
Q. Q.
> °c
> ci Q)
N
ON
oN
"i5. <tl <tl <tl s:: E
E E
OS e E e ~ '6
2:l 2:l
e
....
>
cl
o
e
"o
Q.
~
::::l
"§
Q)
Q.
Q.
~ cl
<tl o
,tj
:::J
e
"o
:2
o
>
Q)
'6
o
E o§. E
2:l
Q)
;(3' :~
2
"o
O
Q.
e
Q)
E
'6
....
cl
0E'
-""
cd'
Q.
E
Q)
e
C/J
<tl
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 245
,I
6.7. SUSTAVI DALJINSKOC CRIJANJA
6.7.1. Osnovne znIČajke susfava daljinskog grijanja
Sustavi daljinskog grijanja ili toplinarski sustavi predstavljaju način
opskrbe potrošača toplinskom energijom za grijanje pomoću vode
kao prijenosnika energije koji se na potrebnu temperaturu zagrijava
na jednom mjestu za više zgrada ili cijelo naselje te preko distributivne mreže prenosi do objekta potrošača.
Sustavi daljinskog grijanja mogu se podijeliti na dva osnovna načina:
• prema energetskom stanju prijenosnika energije
• prema vrsti izvora topline u kojem se proizvodi toplinska energija.
Prema energetskom stanju prijenosnika energije sustavi daljinskog
grijanja mogu biti:
• vrelovodni, s temperaturom vode < 120 °C
• vrelovodni, s temperaturom vode> 120 °C
• parovodni.
Prema vrsti izvora topline sustavi daljinskog grijanja mogu biti:
• sa zajedničkom proizvodnjom toplinske i električne energije uobičajeno u termoelektranama-toplanama u kojima se u spojnom
(kogeneracijskom) procesu proizvode električna i toplinska energija (takvi su sustavi najveći i uobičajeno se nalaze u većim gradovima)
• s blokovskim kotlovnicama za proizvodnju isključivo toplinske
energije koje su uobičajeno smještene u većim ili manjim naseljima
te proizvode toplinsku energiju za manji broj zgrada uz koje se
nalaze ili veće infrastrukturne objekte (npr. bolnice, škole, učilišta,
vojna postrojenja i sl)
• sustavi industrijskog grijanja, pri čemu se otpadna toplina nastala
korištenjem toplinske energije u proizvodno-tehnološkim procesima distribuira i koristi za grijanje stambenih objekata u blizini
tvornice.
Prednosti sustava daljinskog grijanja su višestruke:
• proizvodnja toplinske energije na jednom mjestu što omogućava
visoku tehnološku brigu o samom postrojenju, kvalitetnije održavanje, veliku sigurnost od požara i havarija
• kontrola onečišćenja okoliša štetnim plinovima uz mogućnost
kontinuiranih ulaganja u postrojenja u cilju smanjenja emisije
štetnih plinova
• mogućnost korištenja više pogonskih goriva, odnosno onih koja
su trenutačno dostupnija i jeftinija
• korištenje sustava s visokim stupnjem iskoristivosti i ekonomičnosti u primjeni pogonskog goriva
• visoka pogonska sigurnost zahvaljujući naizmjeničnoj upotrebi
više izvora
• doprema goriva na samo jedno mjesto, bez potrebe za skladištenjem i korištenjem opasnih tvari u objektima potrošača
• potreba za manjim, Jednostavnijim i sigurnijim postrojenjima u
objektima potrošača, pri čemu više nema potrebe za skladištenjem goriva i izgradnjom dimnjaka
• mogućnost visokoučinske proizvodnje s obzirom na potrebe
potrošača kod sustava sa zajedničkom proizvodnjom električne
i toplinske energije (ljeti - velika potrošnja električne energije, zimi
- velika potrošnja toplinske energije).
U osnovne dijelovi sustava daljinskog grijanja ubrajaju se:
• postrojenje za proizvodnju toplinske energije
• razvodna mreža (toplovodi, vrelovodi, parovodi)
• toplinske stanice
• kućne instalacije grijanja (sustav grijanja objekta).
6.7.2. Razvodna mreža
Razvodna mreža (toplovodi, vrelovodi, parovodi) služi za distribuciju
toplinske energije od objekta u kojemu je smješten izvor topline
(toplana, kotlovnica) do objekata potrošača.
Razvodna mreža toplovoda i vrelovoda sastoji se od dvije cijevi:
polazne i povratne, koje osiguravaju cirkulaciju vrele vode kao
246 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 247
"
....
,
T···
prijenosnika energije od objekta izvora do objekata potrošača. S
obzirom na vrstu materijala, koriste se isključivo čelične cijevi. Pošto
se radi o prijenosu energije, one moraju biti toplinski izolirane kako
bi se toplinski gubici u distribuciji sveli na minimum. S obzirom na
te osnovne značajke, postoje sljedeće vrste razvodnih mreža:
• s nadzemno položenim izoliranim cijevima
• s podzemno (kanalno) položenim izoliranim cijevima
• s podzemno (beskanalno) položenim predizoliranim cijevima.
Sustav čeličnih cijevi koje su izolirane mineralnom vunom i plaštem
od aluminijskog lima te položene nadzemno na čeličnim stupovima
koristi se rijetko, odnosno uglavnom za premošćivanje posebnih
prepreka, razvode toplovoda kroz industrijska postrojenja ili prijelaz
preko rijeka (obično u mostovima), potoka ili kanala.
Sustav čeličnih cijevi koje su izolirane mineralnom vunom i plaštem
od aluminijskog lima te položene podzemno u unaprijed pripremljene betonske kanale danas predstavlja najčešći oblik razvodnih
mreža. Betonski kanali pri tome mogu biti izvedeni kao:
• U-kanali
• predgotovijeni DP-elementi
• polukružni betonski kanali (tzv. kalote).
Nedostatak takvih sustava je to što dugoročno nisu otporni na
okolišne utjecaje kao što su podzemne vode i sl.
Sustav beskanalnog podzemnog polaganja tvornički pred izoliranih
čeličnih cijevi predstavlja najnovije rješenje, pri čemu se cijev pri
proizvodnji oblaže zaštitnom cijevi na osnovi polietilena visoke
gustoće (PE-HO), a međuprostor puni toplinskim izolacijskim materijalom na osnovi poliuretanske (PUR) pjene. Sustav se beskanalno
polaže na posteljicu od pijeska te određenim tehnološkim postupkom spaja i zatrpava bez potrebe za izgradnjom kanala. Prednost
takvih sustava je velika kompaktnost, dulji vijek trajanja i otpornost
na vanjske atmosferske utjecaje. Tvornički predizolirane cijevi imaju
u sebi ugrađen sustav za detekciju prodora vlage u PUR izolacijski
sloj (tzv. nadzorni sustav). Pomoću njega se tijekom eksploatacije
u svakom trenutku može detektirati eventualni prodor vode ili kvar
na cjevovodu: vanjskoj zaštitnoj cijevi od PE-HD-a ili čeličnoj cijevi
248 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
te se posebnim sustavom mjerenja otpora ugrađenih vodiča može
odrediti točno mjesto puknuća bez potrebe za probnim građe­
vinskim iskopima.
6.7.3. Toplinske danice
Toplinske stanice su prostorije u objektima potrošača u kojima su
smještene instalacije za mjerenje, transformaciju i regulaciju potrošnje toplinske energije prema potrebama potrošača. S obzirom na
način izmjene toplinske energije unutar instalacija, postoje dva
osnovna tipa toplinskih stanica:
• direktnog tipa (il. 6.31)
• inidrektnog tipa (il. 6.32).
Toplinske stanice direktnog tipa su izvedene tako da vrela voda koja
se kroz distributivnu mrežu do njih prenosi, uz određenu regulaciju,
neposredno ulazi u sustav grijanja (kućnu instalaciju) objekta. Uobičajeno se koriste u manjim ili starijim sustavima daljinskog grijanja.
Toplinske stanice indirektnog tipa su izvedene tako da vrela voda
koja se kroz distributivnu mrežu do njih prenosi izmjenjuje toplinu
s prijenosnikom energije (vodom) sustava grijanja objekta preko
izmjenjivača topline. Takve se toplinske stanica u današnje vrijeme
većinom koriste i grade. Razlog tome je odvojenost sustava grijanja
objekta (kućne instalacije) i distributivne mreže, drastično smanjivanje cijena izmjenjivača topline, kvalitetniji rad cijelog sustava
daljinskog grijanja, odnosno jednostavnije hidrauličko uravnotežavanje rada sustava.
Najvažniji elementi postrojenja toplinske stanice su:
• mjerilo toplinske energije (kalorimetar): za mjerenje utrošene
toplinske energije za grijanje i eventualno za zagrijavanje PTV-a
cijelog objekta
• regulator diferencijalnog tlaka: za hidrauličko uravnotežavanje
distribucijskog sustava
• izmjenjivač topline: za izmjenu topline bez izravnog dodira dva
medija različitih temperatura, a može biti izveden s cijevnim registrom ili kao pločasti
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 249
• cirkulacijske crpke: za osiguravanje cirkulacije tople vode između
toplinske stanice i ogrjevnih tijela potrošača
• krug automatske regulacije: za osiguravanje temperature polaznog
voda sekundarnog kruga sustava grijanja (tj. kućne instalacije
objekta) prema vanjskoj temperaturi, odnosno prema potrebama
potrošača, a sastoji se od regulacijskog ventila, elektromotornog
pogona, regulatora temperature i temperaturnih osjetnika
• ekspanzijska posuda: za preuzimanje toplinskih dilatacija prijenosnika energije (vode) unutar kućne instalacije pri zagrijavanju kod
toplinskih stanica indirektnog tipa, a s obzirom na tehničko rješenje može biti otvorena, zatvorena (membranska) ili za održavanje
tlaka u sustavu grijanja.
Vrijedi spomenuti da se u današnje vrijeme cjelokupna toplinska
stanica na tržištu može nabaviti kao gotov proizvod koji u sebi
sadržava sve potrebne elemente za ispravno funkcioniranje sustava
grijanja objekta. Takvi se proizvodi isporučuju kao komadna roba i
nakon isporuke na mjesto rada spajaju s jedne strane na distribucijski vrelovodni sustav, a s druge na sustav grijanja, odnosno
kućnu instalaciju objekta. Toplinski učin takvih kompaktnih toplinskih stanica kreće se, primjerice, od 30 kW (prilagođeno za obiteljske kuće i objekte s jednim vlasnikom) pa sve do 1000 kW (za velike
višestambene objekte ili poslovne zgrade).
Tehnički
T
8'
.s
l...:~
.2
tl
cu e::
?j@
O>QlJl1
!ll~ cu
\J+:;
1.:..
,
,...
,...
._._._._._._;,-
c')
,...
eu
~
eu:~.~
------I·§~
I
c\i
,...
§
~~:2
.!: c>
----il
LOc::::J-/'
(')0-1
I
N$
,
I,
~~- --- ---- - ._- --- .~~
..I
I
LO E""!l
'-'-'~f-~'c
~""%~'-'«»\\
r
podaci kompaktnih toplinskih stanica prikazani su u tablici
tl
3:1
---- --- --~~ i
I
(')'\
6.54.
iOE!l-j
-- --- .__ .-+
>-
!i I
~6D
(')CS>-iI
I
:\'----- --~+---+---'t
tl .~ I.~
I
.t.:> ea ffi
.a""C
:=-
g~cr,
0.1;)
::J
en
250 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 251
,\
il
~
Legenda:
\1'1
~
1 - zaporni elementi
---- - - -
2 -
~I-- -~
4 - izmjenjivač topline
5 - termometar
~sI
3
-----
~t ~
l.
. .ii . I.@IYI
1110
I5 I
1. i I
I
I. 1
3
/
I
12
.-:~~_.P-~-+~H~j~
[]=JJ ~ l
•. :-:::..:,
11'
13
prikliučcl nar'"
...
~
sustav daljinskog
grijanja
5
i
7 - regulacija temperature polaznog voda
ovisno o vanjskoj
temperaturi
8 - ogrjevna tijela
sustava grijanja
10 - elektromotorni
regulacijski ventil
I
1
6 - cirkulacijska crpka
9 - sigurnosni ventil
_J.+-_*I__1
kućna
izmjenjivačko-regulacijski dio
predajna stanica
e::
'"
C><
I
instalacija
grijanja
11 - regulator
diferencijalnog
tlaka
12 - mjerilo toplinske
energije
toplinska stanica
13 - ekspanzijska
Z
::o:
posuda s
manometrom
N
:z:-
Ilustracija 6.32
Toplinska stanica indirektnog tipa
G'>
'"
c::
:z:-
hvatač nečistoća
3 - manometar
...
z
m
...
'"
e::
'"
C><
Z
::o:
Tablica 6.54
Tehnički podaci kompaktnih toplinskih stanica koje svojim novim i
tehnički
podaci
N
:z:G'>
'"
c::::
:z:z
...
m
postojećim potrošačima isporučuje
najveći učin,
kW
dimenzije, mm dubina
širina
visina
dimenzije priključaka primar
sekundar
ekspanzijski vod
vrsta regulacije
K-30 Cu
30
250
550
650
3/4 "
1"
3/4 "
sobni termostat
K30-AR
30
430
875
1570
3/4 "
1"
3/4 "
HEP Toplinarstvo d.o.o.
izvedbe
K120
K250
K50
K500
120
250
500
50
510
600
430
600
875
1275
2200
2500
1570
1670
1850
1940
3/4 "
DN 32
DN 50
1"
11/2 "
DN 65
1"
DN 80
1 1/4 "
DN 40
DN 50
3/4 "
klizna prema vanjskoj temperaturi
K1000
1000
K500
500
600
2500
1940
DN 50
~
\1'1
W
-._..._-. -
-
-.,
-__ ---
.--
•
~~~~~.i="===~,
6.7.4. Priprema potrošne tople vode
pomoću
sustava daljinskog grijanja
U objektima u kojima se kao izvor topline za grijanje koristi toplinska
stanica, odnosno koji su spojeni na sustav daljinskog grijanja,
tehnološki je vrlo jednostavno pomoću njega izvesti i pripremu PTVa za potrebe potrošača. Pri tome se u toplinsku stanicu uobičajeno
ugrađuje akumulacijski spremnik (čiji se volumen određuje ovisno
o broju stanova), krug regulacije temperature PTV-a (sastoji se od
istih elemenata kao i kod kruga automatske regulacije grijanja),
izmjenjivač topline i recirkulacijska crpka koja osigurava da svaki
potrošač na izljevnom mjestu ima brz pristup toploj vodi, neovisno
o udaljenosti stana od toplinske stanice.
6.7.5. Mjerenje potrošnje toplinske energije
U većini sustava daljinskog grijanja danas je uobičajeno mjerenje
toplinske energije na ulazu u objekt pomoću mjerila toplinske energije (kalorimetra). Prema postojećim propisima, tako izmjerena
toplinska energija se raspoređuje na korisnike pomoću udjela grijane
površine stambene jedinice u grijanoj površini cijelog objekta. Naravno, takav je sustav obračuna neučinkovit i ne potiče potrošače
na štednju jer svi plaćaju jednako, bez obzira na to koliko su
toplinske energije stvarno potrošili. Danas postoji niz načina da se
utrošena toplinska energija izmjeri prema potrošnji svakog stana.
Najvažniji od njih su:
• pomoću razdjelnika
• pomoću mjerila toplinske energije.
Mjerenje utrošene toplinske energije po stanu pomoću razdjelnika
toplinske energije koristi posebne uređaje koji se postavljaju na
svako ogrjevno tijelo u objektu i koji njihovo odavanje topline u
okolicu bilježe u brojčanoj vrijednosti koja ima bezdimenzionalni
oblik. Pri obračunu se potrošnja evidentirana na svim ogrjevnim
tijelima zbraja i dobiva se udio svakoga od njih u ukupno utrošenoj
toplinskoj energiji objekta koja je izmjerena na mjerilu toplinske
energije u toplinskoj stanici. Takav način mjerenja utrošene toplinske energije je iznimno pogodan za postojeće sustave zajedničkog
grijanja jer ne zahtijeva zahvate na instalacijama grijanja. Na tržištu
danas postoje tri vrste razdjelnika toplinske energije s obzirom na
način evidentiranja potrošnje:
254 --------~------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
T
•
•
•
isparnički
razdjelnici
elektronički bez radijske komunikacije
elektronički s radijskom komunikacijom.
Isparnički
razdjelnici sadržavaju tekućinu koja isparava, pri čemu
isparene tekućine u vremenu ovisi o količini topline koju je
ogrjevno tijelo predalo u prostoriju. Prednost takvih sustava je u
cijeni ugradnje koja je vrlo niska, a nedostatak je to što se mogu
očitavati jedino vizualno. Danas se uglavnom više ne koriste, a tamo
gdje još postoje, polako se zamjenjuju suvremenijim sustavima.
Elektronički razdjelnici bez radijske komunikacije su elektronički
elementi na baterijski pogon i imaju mogućnost predprogramiranja
fizikalnih i tehničkih karakteristika ogrjevnih tijela na koja se ugrađuju. Prednost im je jednostavnost, cijena i kvaliteta, a nedostatak
kao kod isparničkih potreba: mogućnost samo vizualnog očitanja
pa nisu pogodni za sustave sa mjesečnim obračunom prema potrošnji.
Elektronički razdjelnici s radijskom komunikacijom imaju isti način
rada kao oni bez radijske komunikacije, ali uz to imaju mogućnost
očitanja stanja bez potrebe za ulazak u stan potrošača i to na
jednom mjestu putem raznih središnjih jedinica pa čak i pomoću
modema iz sjedišta toplinarske tvrtke. Prednost im je jednostavnost
rada, učinkovitost, niski troškovi eksploatacije, ali su zbog visoke
cijene troškovi ulaganja vrlo visoki.
količina
Mjerenje utrošene toplinske energije po stanu pomoću mjerila toplinske energije osobito se koristi pri gradnji novih objekata koji se
spajaju na sustav daljinskog grijanja. Tada postoji mogućnost
izvođenja instalacije grijanja tako da svaki stan ima vlastiti priključak
pa postoji mogućnost mjerenja utrošene toplinske energije pomoću
mjerila toplinske energije za svaki stan zasebno. Takav način mjerenja je najrazvidniji i kod korisnika ne ostavlja sumnju u način
obračuna jer svi plaćaju točno onoliko energije koliko su potrošili.
Zbog specifičnog načina izvođenja instalacija, njihova ugradnja nije
moguća u postojeće objekte sa zajedničkim instalacijama.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - ' - - - - - - - - - - - - - 255
T
I
6.7.6. Individualne toplinske podstanice
Danas se potencijalnim potrošačima na sustavu daljinskog grijanja
nudi tehnička mogućnost ugradnje individualne toplinske podstanice na ulazu instalacije grijanja u stamenu ili poslovnu jedinicu.
Takva toplinska podstanica obuhvaća (il. 6.33):
• elemente za regulaciju grijanja (regulacijski ventil i sobnitermostat)
i pripremu PTV-a (temperaturni termostat i pločasti izmjenjivač
topline)
• elemente za hidraulička uravnotežavanje kućne instalacije grijanja
(regulator diferencijalnog tlaka)
• elemente za mjerenje cjelokupne utrošene toplinske energije
(mjerilo toplinske energije).
Glavni dio sustava predstavlja višenamjenski regulator temperature
koji u sebi objedinjava funkciju grijanja, pripreme PTV-a na namještenu vrijednost i regulatora diferencijalnog tlaka. Rezultat toga je
potpuna autonomnost u sustavu grijanja jedne stambene ili poslovne jedinice, bez ikakvih zajedničkih elemenata obračuna na razini
zgrade, što je gotovo isto kao kod etažnog centralnog grijanja.
Prednosti ugradnje takvih individualnih toplinskih podstanica za
svaki stan su višestruke:
• primarni izvor topline u objektu je sustav daljinskog grijanja
• mjerenje cjelokupno utrošene toplinske energije za grijanje i
pripremu PTV-a izvodi se za svaki stan posebno
• nije potrebna ugradnja velikih akumulacijskih spremnika u prostor
toplinske stanice, a za prostor glavne toplinske stanice potrebne
su manje dimenzije
• cijevni razvod kroz objekt ima svega tri cijevi (polazni i povratni
te vod hladne vode), dok razvod PTV-a s dvije cijevi (cirkulacija i
recirkulacija) nije potreban
• smanjenje ukupnih toplinskih gubitaka
• jednostavna tehnologija iz čega proizlazi maksimalna sigurnost
opskrbe u eksploataciji
• zbog malih dimenzija podstanica zauzima vrlo malo prostora
• postoji mogućnost podžbukne (kod postavljanja u hodnike) i
nadžbukne ugradnje (kod postavljanja u kupaonice).
iI
I
I
I
potrošna " "
topla voda ~U~I~~t-i - ventil
pločasti
protupovratni
,_,
ventil
" ... ~,
liiio.:,-;"..
\
",
izmjenjivač
topline DHW
spojni cirkulacijski
>4lIIIl-- 1--------:--+----1
vod
recirkulacija
(dodatna mogućnost)
hladna. ,
voda ~ ;~: ~ - - t---------,
kuglasti
ventil
kuglasti
ventil
mjesto ugradnje
vodomjera
hladna ;,~,; _ _
voda .' '.
L---f--~--~--~
---
1
kontroler AVTII
l..
d
osjetnik
kalorimetra
kuglasti
ventil
kuglasti
ventil
-/
polazni vod
sustava daljinskog
grijanja
mjesto
ugradnje
kalorimetra
kuglasti
ventil
~>.<~
polazni vod
sustava grijanja
odvajač
'---- - t----j
polazni vod
sustava daljinskog
grijanja
osjetnik
kalorimetra
zonski
ventil/aktuator
r_-_-_-J
kuglasti
ventil
t------------.-L-----l ;':
mjesto ugradnje
zonskog ventila
povratni vod
sustava grijanja
Ilustracija 6.33
Shema individualne toplinske podstanice
256 ------~--------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 257
r----- -
.-
T
li
i
i
7.
RAZVOD I OSTALA
OPREMA SUSTAVA GRIJANJA
258 - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - 259
T
7.1. RAZVOD SUSTAVA GRIJANJA
7.1.1. Materijali za izvođenje cijevnog razvoda
Cijevni razvod je dio centralnih sustava grijanja koji služi za prijenos
topline od izvora do ogrjevnih tijela pomoću prikladnog ogrjevnog
medija (u pravilu tople vode). Za izvođenje cijevnog razvoda
uglavnom se koriste:
• čelične cijevi
• bakrene cijevi
• polimerne cijevi.
Za opisivanje elemenata cijevnog razvoda (a i svih drugih instalacija:
plinskih, vodovodnih i sl) koriste se dvije bezdimenzionalne
značajke:
• nazivni promjer (DN)
• tlačni stupanj (PN).
Nazivni promjer (DN) pokazuje koliko dimenzije pojedinog elementa
instalacije odgovaraju drugome pri njihovom međusobnom spajanju
(tablica 7.1). Ne radi se o mjerivoj veličini pa se ne smije koristiti u
proračunima, iako je približno jednaka unutarnjem promjeru cijevi.
Svakom nazivnom promjeru kod navojnih, bešavnih i šavnih čeličnih
cijevi odgovara normom određena vrijednost vanjskog promjera i
debljine stijenke cijevi.
Tlačni
stupanj (PN) pokazuje kolika je najveća otpornost pojedinog
elementa instalacije na djelovanje tlaka (tablica 7.2). Dopušteni tlak
u instalaciji (tj. granična vrijednost radnog tlaka u najvišoj točki
sustava koja je utvrđena zbog sigurnosnih razloga) ne ovisi samo
o tlačnom stupnju, već i o materijalu izrade, dimenzijama pojedinog
elementa i dopušteno] temperaturi (npr. u slučaju prekoračenja
dopuštene temperature treba odabrati veći tlačni stupanj). Oznakom
PN se ranije označavao nazivni tlak, a danas su umjesto njega
260 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
l I:i
uvedeni: radni (Po)' ispitni (Pt)' dopušteni (Ps)' konstrukcijski (Pd) i
proračunski tlak (P), pri čemu se u svim slučajevima, osim za
proračunski tlak, radi o pretlacima. Isto tako, za sve te tlakove
postoje odgovarajuće vrijednosti temperatura (radna, ispitna,
dopuštena, konstrukcijska i proračunska).
Tablica 7.2
Vrijednosti tlačnih stupnjeva dijelova instalacije (prema HRN EN 1333) [6J
QB]
2,5
I~
10
16
25
40
63
1-10-0--"
Čelične cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja mogu biti:
a) navojne čelične cijevi (tablica 7.3):
• srednje teške čelične cijevi
• teške čelične cijevi
b) bešavne i šavne čelične cijevi (tablica 7.4):
• cijevi za opću namjenu (skupina 1)
• cijevi s povećanom kvalitetom površine (skupina 2)
c) precizne čelične cijevi:
• hladno vučene ili hladno valjane čelične cijevi
• hladno vučene šavne čelične cijevi
• hladno valjane šavne čelične cijevi
• mekane čelične cijevi (tablica 7.5).
Bakrene cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja mogu se podijeliti:
a) prema načinu isporuke:
• u ravnim komadima (šipkama) duljine 4 - 5 m
• u kolutovima duljine 25 - 50 m
b) prema mehaničkim svojstvima:
• mekane (R 220)
• polutvrde (R 250)
• tvrde (R 280)
c) prema načinu zaštite:
• bez zaštite
• s ovojnicom: narančastom, bijelom i bjelokosnom (tablica 7.6)
• predizolirane s PE ili PUR izolacijom (tablica 7.7).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 261
Za izradu instalacija sustava grijanja koriste se bešavne i vučene
bakrene cijevi pri čemu svaka cijev mora imati odgovarajuću oznaku
(il. 7.1).
Tablica 7.3
Osnovne dimenzije navojnih
(prema DIN 10 255) [6J
nazivni
promjer
navoj
čeličnih
vanjsKi
T
Tablica 7.4
Osnovne dimenzije bešavnih i šavnih čeličnih cijevi za instalacije sustava grijanja
(prema HRN EN 10 220) [6J
promjer o; mm stijenKe s, mm
srednje teške cijevi
unutarnji
I
vanjsKi
promjer d" mm
DN 32
38
2,6
32,8
2,27
DN 40
44,5
2,6
39,3
2,69
cijevi za instalacije sustava grijanja
debljina
debljina
nazivni
promjer
stijenKe
s, mm
unutarnji
promjer du> mm
duljinska
masa, Kg/m
bešavne cijevi
duijinsKa
promjer du, mm masa, Kg/hl
DN10
R3/8 "
17,2
2,35
12,5
0,852
DN 15
R1/2 "
21,3
2,65
16,0
1,22
DN 20
R3/4"
26,9
2,65
21,6
1,58
DN 25
Rl"
33,7
3,25
27,2
2,44
DN 32
R11/4 "
42,4
3,25
35,9
3,14
DN 40
R11/2 "
48,3
3,25
41,8
3,61
DN50
R2"
60,3
3,65
53,0
5,10
DN 65
R2 1/2 "
76,1
3,65
68,8
6,51
DN80
R3"
88,9
4,05
80,8
8,47
DN 100
R4"
114,3
4,50
105,3
12,1
DN 125
R5"
139,7
4,85
130,0
16,2
DN 150
R6"
165,1
4,85
teške cijevi
155,4
19,2
DN10
R3/8"
17,2
2,90
11,4
1,02
DN 15
R1/2 "
21,3
3,25
14,8
1,45
DN 20
R3/4 "
26,9
3,25
20,4
1,90
DN 25
Rl"
33,7
4,05
25,6
2,97
DN 32
R11/4 "
42,4
4,05
34,3
3,84
DN 40
R11/2 "
48,3
4,05
40,2
4,43
DN 50
R2"
60,3
4,50
51,3
6,17
DN 65
R21/2 "
76,1
4,50
67,1
7,90
DN 80
R3"
88,9
4,85
79,2
10,1
DN 100
R4"
114,3
5,40
103,5
14,4
DN 125
R5"
139,7
5,40
128,9
17,8
DN 150
R6"
165,1
5,40
154,3
21,2
262 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
DN 50
57
2,9
51,2
3,87
DN 65
76,1
2,9
70,3
5,24
DN 80
88,9
3,2
82,5
6,76
DN 100
108
3,6
100,8
9,27
DN 125
133
4,0
125
12,70
DN 150
159
4,5
150
17,10
DN 200
219,1
6,3
206,5
33,10
DN 250
273
6,3
260,4
41,40
DN 300
323,9
7,1
309,7
55,50
DN 400
406,4
388,8
86,30
DN 32
38
2,3
33,4
2,02
8,8
šavne cijevi
DN 40
44,5
2,3
39,9
2,39
DN50
57
2,3
52,4
3,10
DN 65
76,1
2,6
70,9
4,71
DN 80
88,9
2,9
83,1
6,15
7,52
DN 100
108
2,9
102,2
DN125
133
3,6
125,8
11,5
DN 150
159
4
151
15,3
DN 200
219,1
4,5
210,1
23,8
DN 250
273
5
263
33,0
DN 300
323,9
5,6
312,7
44,0
DN 400
406,4
6,3
393,8
62,2
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 263
"
IIj',
T
Tablica 7.5
Osnovne dimenzije mekanih
čeličnih
unutarnji promjer
Vanjski promjer i
debljina stijenke (d, x s), mm
du, mm
cijevi u ravnim komadima
12 xl ,2
15x 1,2
18x 1,2
22x 1,5
duljlnska masa,
kg/m
9,6
0,32
12,6
15,6
0,408
0,497
0,758
19,0
25,0
cijevi u kolutovima
28x 1,5
Tablica 7.7
Osnovne dimenzije predizoliranih bakrenih cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
10x 1,0
12x 1,0
ukupni promjer
polumjer
(sovojnicom),
ručnog
stijenke (d, x s), mm
mm
16
savijanja, mm
100
kolutovi
25m
120
150
180
28,0 x 1,5
35,0 x 1,5
33
40
-
42,0 x 1,5
48
54,0 x 2,0
60
ravni
25 m
komadi
32
220
-
-
5m
-
113
0,440
0,495
vanjski promjer
cijevi i debljina
19
kolutovi
180
0,409
14,0
23
27
190
29
71
0,267
0,324
16,0
18,0 x 1,0
22,0 x 1,0
26
36
40 .
63
Tablica 7.6
Osnovne dimenzije bakrenih cijevi s ovojnicom za instalacije sustava grijanja [6]
12,0 x 1,0
15,0 x 1,0
isporuke
90
8,0
l8x 1,0
način
savijanja, mm
32
45
0,98
10,0
13,0
15x 1,0
16 x 1,0
polumjer ručnog
ukupni promjer, mm
kolutovi
ravni komadi
način
isporuke
kolutovi
50m
ravni
komadi
5m
-
-
264 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
EMpipes
Super cijev
15x 1
HRN EN 1057
(1)
(2)
(3)
(4)
1 - naziv proizvođača
2 - naziv proizvoda (marka)
DVGW-Cu 011
Hrvatska
(6)
(7)
(5)
5 - oznaka RAL-a
3 - dimenzije
6 - ispitna oznaka DVGW-a s
registracijskim brojem (na zahtjev)
4 - podaci o normi
7 - zemlja porijekla
Ilustracija 7.1
Primjer oznake bakrene cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
Polimerne cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja dijele se prema materijalu izrade:
a) polivinilkloridne cijevi:
• cijevi od neomekšanog PVC-a (PVC-U)
• cijevi od kloriranog PVC-a (PVC-G)
b) polietilenske cijevi:
• cijevi od polietilena niske gustoće (PE-LD)
• cijevi od polietilena srednje gustoće (PE-MD)
• cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HO)
c) cijevi od umreženog polietilena (tablica 7.8):
• cijevi od peroksidom umreženog polietilena (PE-Xa)
• cijevi od silanom umreženog polietilena (PE-Xb)
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 265
il
T
• cijevi od elektronskim mlazom umreženog polietilena (PE-Xc)
• cijevi od azo-postupkom umreženog polietilena (PE-Xd)
d) polipropilenske (PP) cijevi
e) poli butanske (PB) cijevi
f) višeslojne cijevi.
1. za izvođenje nerastavljivih spojeva:
a) zavarivanje - za metalne materijale (čelične i bakrene cijevi):
Tablica 7.8
Osnovne dimenzije cijevi od umreženog polietilena za instalacije sustava grijanja [6J
• vrućim plinom
• električno (sučeono, elektrofuzijsko i polifuzijsko)
nazivni
vanjski
debljina
unutarnji
duljinska
promjer
promjer dvo mm
stijenke s, mm
zaPN 12,5
promjer du, mm
masa, kg/m
14
2,0
10,0
0,08
16
1,8
12,4
0,08
18
2,0
14,0
0,10
DN10
DN 15
20
1,9
16,2
0,11
DN 20
25
2,3
20,4
0,17
DN 25
32
2,9
26,2
0,27
DN32
40
3,7
32,6
0,43
DN 40
50
4,6
40,8
0,66
DN 50
63
51,6
1,03
0,06
5,7
zaPN 20
12
1,8
8,4
DN10
16
2,2
11,6
0,10
DN 15
20
2,8
14,4
0,15
DN 20
25
3,5
18,0
0,24
DN 25
32
4,4
23,2
0,38
DN 32
40
5,5
29,0
0,59
DN 40
50
6,9
36,2
0,93
DN 50
63
8,7
45,6
1,47
7.1.2. Izvodenje spojeva i saVijanje cijevi cijevnog razvoda
Spojevi cijevnog razvoda sustava grijanja mogu biti izvedeni kao
nerastavljivi ili rastavljivi i, s obzirom na to, koriste se različite tehnike
spajanja:
266 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
• plinsko
• elektrolučno
• u zaštitnoj atmosferi
b) zavarivanje - za polimerne materijale:
• lijepljenjem
e) lemljenje - za bakrene i precizne
čelične
cijevi
• meko lemljenje
• tvrdo lemljenje
d) lijepljenje - za polimerne cijevi
e) pritiskom - za precizne čelične, bakrene i višeslojne cijevi
f) spritisnom čahurom - za polimerne i višeslojne cijevi
g) s cijevnim (Withworthovim) navojem - za čelične cijevi
2. za izvođenje rastavljivih spojeva:
a) navojni spojevi
• s dugim navojem
• s maticom
• sa steznim spojevima
b) prirubnice
c) cijevne spojke.
Savijanje je postupak obrade materijala pri čemu dolazi do njegovih
plastičnih deformacija kako bi se postigao određeni konačni oblik.
Kada se izvodi na hladno, postoji opasnost od pojave pukotina na
vlačnoj strani, što je razlog zbog čega treba zagrijavati područje
savijanja kod manjih polumjera ili većih poprečnih presjeka.
Savijanje se koristi za izvođenje cijevnih instalacija kada je potrebna
promjena smjera, npr. pri izradi koljena ili lukova, lučnih prijelaza ili
zavoja.
Najmanji potrebni polumjeri savijanja ovise o vrsti cijevi, stanju
materijala (mekan, tvrd i sl), dimenzijama cijevi i postupku savijanja
(tablica 7.9).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 261
-------------------------------~--------------------------------li
Tablica 7.9
Najmanji potrebni polumjeri savijanja nekih cijevi [8J
cijevi,
stanje,
vanjski
materijal
napomena
promjer
7.1.3. Postavljanje cijevnog razvoda
postupak
savijanja
cijevi
polumjer
savijanja
(min, mm
dv, mm
bakrene (prema
mekane (koluti)
$ 22
nahladno
ručno
(6 - 8)·dy
alatom (3·6) . dv
HRN EN 1057)
$18
alatom nahladno (3,5 - 4) . dv
~22
i natoplo
$ 22
nahladno
tvrde (ravni komadi)
$18
alatom (5 - 5,5) . dv
alatom nahladno (5 - 5,5) . dv
bakrene s PVC zaštitom koluti (samo za
(prema HRN EN 1057) sustave grijanja)
čelične navojne (prema savijaju se do DN 50
EN 10 255) i toplinski
obrađene (prema HRN
EN 10 220)
$18
tvrde (ravni komadi)
bakrene s PVC zaštitom mekane (koluti)
(prema HRN EN 1057)
precizne čelične (prema često se koriste za
HRN EN 10305-1)
stezne spojeve
od nehrđajućeg čelika opasnost od
(prema ISO 1127)
korozije priradnim
$ 60,3
ručno
(4 - 5)· dv
(6 - 8) . dv
ručno
10· dv
alatom (5 - 5,5)· dv
alatom nahladno (4·6) . dv
nahladno
$ 57
natoplo
(3 - 4) . dv
$ 35
alatom nahladno
(3-4)· dv
$ 22
alatom nahladno
3,5' dv
$ 26
nahladno
:s 25
nahladno
temperaturama
višeslojne
s AI
PE-Xa
postupak savijanja
značajno ovisi o
temperaturi
međuslojem
ručno
(5 - 6) . dv
alatom 3,5 ··dv
ručno
(6 - 10) . dv
Osnovno načelo pri postavljanju cijevnog razvoda je da se cijevi
trebaju voditi usporedno sa zidovima i stropom. Instalacije se pri
tome mogu postavljati podžbukno (u zidu), nadžbukno (po zidu) ili
kroz posebno izvedene kanale i okna. U svim tim slučajevima
instalacije moraju biti pričvršćene za podlogu i zaštićene od korozije
na odgovarajući način.
Kod podžbuknog vođenja instalacija u zid se urezuju kanali, pri
čemu valja voditi računa o određenim dimenzijama kanala, odnosno
okna s obzirom na dimenzije zida i njihovu izvedbu.
Kod nadžbuknog vođenja instalacija, na odgovarajućim se mjestima
postavljaju pričvrsni elementi čiji su zadaci:
• preuzimanje mehaničkih opterećenja
• preuzimanje toplinskih rastezanja
• prilagođavanje promjeru instalacije
• sprječavanje korozije
• smanjenje prijenosa buke
• ostvarivanje pogonske sigurnosti.
Najmanje potrebne udaljenosti pričvrsnih elemenata (oslonaca),
odnosno točaka na kojima se instalacije pričvršćuju za zid ovise o
dimenzijama i materijalu cijevi. Pri tome vrijedi pravilo da što je manji
promjer, manja je čvrstoća cijevi pa pričvrsna mjesta moraju biti na
manjoj udaljenosti (tablica 7.10).
Pri postavljanju instalacija treba imati na umu da se one naknadno
trebaju toplinski izolirati pa između cijevi i zida, odnosno stropa te
između drugih cijevi ili instalacija treba predvidjeti odgovarajući
prostor, odnosno razmak.
alatom
$ 63
natoplo s
(5 - 8) . dv
predgrijavanjem
išablonom
nahladno
PE-Xc
$25
PB
$ 25
(5-7)'dv
8· dv
$ 63
15· dv
268 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Toplinska rastezanja (produljenja i skraćenja) instalacija su
posljedica temperaturnih razlika ogrjevnog medija i okolice. Kako
bi se osiguralo slobodno i neometano preuzimanje naprezanja od
toplinskih rastezanja, instalacije se pričvršćuju u čvrstoj točki
(osloncu) koja predstavlja početnu točku rastezanja i u kliznim
točkama. Toplinsko rastezanje pri tome ovisi o razlici temperatura
i o materijalu cijevi (tablica 7.11).
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 269
Tablica 7.10
Najmanje potrebne udaljenosti između pričvrsnih
mjesta pri polaganju instalacija sustava grijanja [6]
cijevi, materijal
(prema
navoj
EN 10255)
bešavne čelične
(prema
HRN EN 10 220)
nazivni
promjer
bakrene
vanjski promjer,
d"mm
PE-X
višeslojne
udaljenost pričvrsnih mjesta, m
dimenzije
navojne čelične
Tablica 7.11
Toplinska rastezanja cijevi od
R3/8"
R 1/2"
R3/4 "
Rl"
R 11/4"
R 11/2 "
R2"
DN 65
DN 80
DN100
DN 125
DN 150
10
12
15
18
22
38
35
42
>54
16
20
25
32
>40
14
16
>18
1,2
1,7
1,9
2,2
2,6
2,8
3,2
3,6
3,9
4,5
5,1
5,6
0,6
1,0
1,1
1,3
1,3
1,5
1,6
1,7
2,0
0,8
0,9
1,0
1,0
1,2
1,2
1,2
1,5
270 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
cijevi,
materijal
čelične
nehrđajuće čelične
bakrene
višeslojne
PVG-G
PB
PP
PE-X
različitih
materijala [B]
toplinsko rastezanje cijevi
duljine 5 m pri Ml'= 50 "C, mm
3,0
4,125
4,25
6,5
17,5
32,5
37,5
40,0
prosječno rastezanje
u odnosu na čeličnu cijev
1,375 puta
1,42 puta
2,17 puta
5,83 puta
10,83 puta
12,5 puta
13,33 puta
Za preuzimanje toplinskih rastezanja instalacija sustava grijanja
služe (il. 7.2):
• kompenzacijski krakovi L i Z oblika
• dilatacijske lire
• kompenzatori (aksijalni i zglobni).
Ugradnjom čvrste točke cjevovodi se dijele na više odsječaka
kojima se time omogućava neovisno rastezanje. Na mjestima čvrstih
točaka (oslonaca) ugrađuje se, ako je potrebna, armatura. U kliznoj
točki ni na koji način (prijelaznim komadima, armaturom i sl) ne smije
biti spriječen pomak cijevi. Ipak, kada instalacija prolazi kroz više
katova (okomiti vod ili vertikala), cijevni razvod treba podijeliti na
kompenzacijske odsječke tako da se osigurava pouzdana okomita
i vodoravna kompenzacija.
Kompenzacijski krak je dio instalacije u obliku slova L ili Z na
kojemu dolazi do promjene smjera što se koristi za preuzimanje
toplinskih rastezanja (il. 7.3). Njegova se najmanja potrebna duljina
(a) određuje se proračunom ili iz dijagrama proizvođača (il. 7.4).
Iznos toplinskog rastezanja (Ll0 mora se uzimati u obzir pri odabiru
razmaka pričvrsnih mjesta na podlozi. Ako su udaljenosti od
podloge prevelike (npr. kod polimernih cijevi), razmaci trebaju biti
kraći ili rastezanje treba omogućiti na drugi način. Kod primjene
kompenzacijskih krakova Z oblika valja obratiti pozornost na
raspored čvrstih točaka.
Dilatacijske lire U oblika ili tzv. kompenzacijski lukovi su posebno
izrađeni dijelovi instalacije koji se koriste kod velikih duljina
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
271
cjevovoda (npr. kod pp cjevovoda duljih od 5 m) ili kada se toplinska
rastezanja ne mogu preuzeti primjenom kompenzacijskih krakova
(il. 7.5). Duljina kompenzacijskog kraka dilatacijske lire ovisi o
materijalu cjevovoda i drugim funkcionalnim parametrima kao što
su razmak čvrstih točaka, razlika radne i temperature pri izvođenju
sustava i dimenzija cijevnog razvoda. Pri ugradnji se lira
prednapreže s 50% ukupne dilatacije. Radi rasterećenja pogonskih
sila u velikim se sustavima lire ponekad izvode i sa zglobnim
kompenzatorima.
kompenzaCijski krakovi
r\"r,-r====:;,8
E
NE
i
;lI"l]
dilatacijska lira kompenzatori
klizne točke
DID
L oblik
o
N
Ilustracija 7.2
Osnovne mogućnosti za preuzimanje toplinskih
rastezanja u instalacijama sustava grijanja
1\\\'i:",-r;====:;,8
E
NE
1\'\\,-r====:;,8
E
NE
I
II
I
o<i
l
II
I
,
I
,
I
,
I
er
o.~
i
IV IV
toplinska rastezanja
M1
klizna
čvrsta
točka
točka
~
~
r--,-h,--r-------..---il--"""""EI
I
I
I
I
l
I
l
: -\-j~--1---1
W
g~
.8
e
:I:
l
W
Q.
.~
:6'
I
I
I
I I
II
II
1/
"
~~~"A~+=J=+=='l~~
1--\-'<-\-\'.-".>'" \,-\--+-+---+---1 ~ ~
Q.
I
I
I
I
I
I
I
I
l
l
1
e
~
I
t-----t-~__'<i<-l<-\T\W'<-'d'1""\l1.O
' - - - - ' -_ _.......'-'-'--'-"'u.Jl.-U
1.0 "<t c'0
"<t
aaa
čvrsta
točka
duljina odsječka I
Ilustracija 7.3
Primjena kompenzacijskog kraka L oblika za preuzimanje toplinskih rastezanja [8]
272 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
ea
...
:=- t------t-----\-'In\\'l-\-\+\--'rl1.O
S
'----.....L...---"........,~......,.;'-"'''<t
E~
lS
~
~6
2 a
N
W 'e B>jBJ>j BU!f!np
:cl
Ilustracija 7.4
Dijagrami za određivanje potrebne duljine
kompenzacijskog kraka kod polimernih cijevi [18]
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
273
Aksijalni kompenzatori ili tzv. harmonike su posebni elementi
instalacije koji omogućavaju aksijalni pomak, a koriste se kada nije
moguće izvesti kompenzacijski krak ili ugraditi kompenzacijsku liru.
Najčešće se izrađuju od nehrđajućeg čelika ili gume, a ovisno o
materijalu izrade namijenjeni su za točno određene tlakove, temperature i materijal cijevi. Mogu preuzimati vrlo velika toplinska
rastezanja, a pri ugradnji treba omogućiti njihov nadzor i pristup u
slučaju održavanja, popravaka i zamjene. Uz to, postoje i zglobni
kompenzatori koji imaju ugrađen zglob.
J':,. 12
I
T
*~"""""5--~
klizna
čvrsta
točka
I
J':,. 11
.L-n-.~~klizna
I
---- ,-V
-sc-1
\
I
\ I
\ I
\ I
\I
točka
točka
čvrsta
podloga
cjevovod
čvr sta
pri čemu su:
Q - toplina koja se odaje s izolirane cijevi na okolicu (toplinski
gubici), W/m 2
L - duljina odsječka cijevi, m
ttOM - temperatura ogrjevnog medija u cijevi, °C
ttzr - temperatura okolnog zraka, °C
du - unutarnji promjer cijevi, m
d v - vanjski promjer cijevi, m
dj - vanjski promjer izolirane cijevi, m
a u, a v - koeficijenti prijelaza topline na unutarnjoj, odnosno vanjskoj
stijenci izolirane cijevi, W/(m 2 K)
Ae , A.IZ - koeficijent toplinske vodljivosti materijala stijenke cijevi,
odnosno izolacije, W/(m K) (tablice 1.11 i 7.12).
točka
Tablica 7.12
Koeficijent toplinske vodljivosti nekoliko najvažnijih izolacijskih materijala [9J
t1;l
točka- ~
T
materijali
gustoća
llustr.acija 7.5
Djelovanje dil atacijske lire [8J
staklena vuna
7.1.4. Toplinska izolacija cijevnog razvoda
mineralna vuna
Toplinska izolacija cijevnog razvoda i drugih dijelova sustava
grijanja (npr. armature, crpki, spremnika tople vode itd) služi za
sprječavanje nepotrebnog odavanja topline na okolni prostor,
odnosno za smanjivanje toplinskih gubitaka. Uz to, materijali kojima
se oblaže cijevni razvod i drugi dijelovi sustava grijanja ujedno mogu
poslužiti i za smanjivanje prijenosa buke i vibracija (npr. zbog
prot jecanja medija kroz cijevi i sl) na okolicu.
Prijelaz topline s izolirane cijevi na okolicu je određen jednadžbom:
274 - - - - - - - - - - - - - - - - P~IRUČNIK ZA GRIJANJE
elastomeri
p, kg/m 3 temperatura, °C
50
100
200
300
120
250
20
O
20
koeficijent toplinske vodljivosti i;
W/(m K)
0,037
0,036
0,04
0,043
0,035
0,045
0,036
0,038
Napomena:
vrijednosti za dijelove razvoda koji prolaze kroz građevinske elemente (zid, pod,
strop), na mjestima razdvajanja i spajanja te za polazne i povratne vodove do
ogrjevnih tijela čija je ukupna dUljina manja od 8 m smanjuju se za 50%.
Potrebna debljina sloja toplinske izolacije za cijevni razvod ovisi
o promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti izolacijskog
materijala (tablica 7.13). Potrebna se debljina sloja izolacije također
može odrediti i na osnovi tzv. izolacijske klase koja ovisi o načinu
pogona sustava (tablice 7.14 i 7.15). Pri tome se kao kriterij za
određivanje izolacijskih klasa koristi najveći dopušteni prolaz topline
ili značajka pogona sustava grijanja koja se određuje jednadžbom:
PRI~UČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 275
T
pri čemu su:
I - značajka pogona sustava grijanja, K s
fa - procijenjeni udio toplinskih gubitaka
t - ukupno trajanje sezone grijanja, s.
vanjski promjer
cijevi d" mm
Tablica 7.13
Potrebne debljine sloja toplinske izolacije cijevnog razvoda sustava grijanja
ovisno o promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti materijala (prema
njemačkoj Uredbi o štednji energije - EnEV) [6J
navojne čelične cijevi
-
-
- nazivni promjer
šavne čelične cijevi
- nazivni promjer
bakrene cijevi
- vanjski promjer, mm
DN 10 DN 15 DN 20
-
DN 25 DN 32
-
DN 40
- -
-
-
-
DN 25
-
DN 32
-
DN 40
12 15
18
22
-
28
35
-
44
-
potrebna debljina izolacije cijevi, mm
koeficijent
toplinske
vodljivosti,
W/(m K)
0,025
0,03
0,035
0,04
0,045
0,05
10
15
20
27
36
48
11
15
20
27
35
45
11
15
20
26
34
43
11
15
20
26
33
41
12
15
20
25
30
39
17
23
30
38
49
61
18
23
30
38
47
59
18 23 24
24 31 31
30 40 40
38 51 50
47 63 69
57 78 77
Tablica 7.14
Izolacijske klase (prema HRN EN 12828) [22J
izolacijske
klase
°1
2,
3
4
5
6
najveći
dopušteni prolaz topline, W/(m K)
d,s 400 mm
d, > 400 mm i ravne plohe
°
3,3 d, +0,22
, 2,6 d, + 0,20
2,0 d, + 0,18
1,5d. + 0,t6
1,1 d, + 0,14
0,8 d, + 0,12
°
1,17
0,88
0,66
0,49
0,35
0,22
Tablica 7.15
PO,trebne deblj(ne sl?/a .toplin~k~ izolacije, cijevnog razvoda sustava grijanja
oVisno? promjeru cqevt, koeticijentu toplinske vodljivosti materijala, linearnom
trensmistiskon» koeficijentu i izolacijskim klasama (prema HRN EN 12828) [22J
značajka
pogona sustava
grijanja t, Ks . 109
< 0,05
0,05 - 0,17
0\17- 0,35
0,35 - 0,70
0,70 -1,40
1,40 - 2,80
>2,80
276 -------~-----~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
10
20
30
40
60
80
100
200
300
linearni transmiSijski koefiCijent (za cijevi), W/(m K)
izolacijska klasa 1
0,25
0,29
0,32
0,35
0,42
0,48
0,55
0,88
1,21
ravna ploha
(1,17)
izolacijska klasa 2
10
0,23
20
0,25
0,28
30
40
0,30
0,36
60
80
0,41
,100
0,46
200
0,72
300
0,98
ravna ploha
(0,88)
izolacijska klasa 3
10
0,20
0,22
20
30
0,24
0,26
40
0,30
60
0,34
80
100
0,38
200
0,58
0,78
300
ravna ploha
(0,66)
PRIRUČNIK
koeficijent toplinškevOdljivosti, W/(m K)
0,03
0,04
0,05
0,06
potrebna debljina izolacije, mm
1
5
8
10
12
14
15
19
21
22
3
7
12
14
18
22
23
26
29
30
6
11
17
20
26
31
32
35
39
37
11
16
23
28
37
41
44
46
50
45
potrebna debljina izolacije, mm
2
7
11
14
17
20
22
27
28
31
5
12
17
21
26
29
32
37
39
41
8
19
25
30
37
41
43
49
51
51
14
27
36
42
50
54
57
62
64
62
potrebna debljina izolacije, mm
4
10
14
18
23
26
29
35
38
42
7
17
23
28
35
39
42
50
53
56
13
26
35
41
50
55
59
66
69
70
20
38
50
58
69
74
, 78
85
86
84
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 277
------------------------------
Tablica 7.15 - nastavak
vanjski promjer
linearni transmisijski koefi-
koeficijent toplinske vodljivosti, W/(m K)
cijevi d; mm
cijent (za cijevi), W/(m K)
0,03
0,04
0,05
0,06
potrebna debljina izolacije, mm
izolacijska klasa 4
10
0,18
4
7
13
20
20
0,19
10
17
26
38
30
0,21
14
23
35
50
40
0,22
18
28
41
58
60
0,25
23
35
50
69
80
0,28
26
39
55
74
100
0,31
29
42
59
78
200
0,46
35
50
66
85
300
0,61
38
53
69
86
ravna ploha
(0,49)
42
56
70
84
potrebna debljina izolacije, mm
izolacijska klasa 5
10
0,15
9
17
29
49
20
0,16
18
33
54
86
30
0,17
16
45
71
111
40
0,18
32
54
85
128
60
0,21
41
67
102
150
80
0,23
48
76
113
162
100
0,25
53
82
120
169
200
0,36
65
97
134
178
102
137
178
300
0,47
71
ravna ploha
(0,35)
82
110
137
165
potrebna debljina izolacije, mm
izolacijska klasa 6
10
0,13
13
22
10
62
20
0,14
25
36
70
110
30
0,14
35
57
94
148
40
0,15
43
68
110
156
60
0,17
60
90
138
210
80
0,18
70
108
155
240
100
0,20
75
115
165
260
200
0,28
83
133
180
280
300
0,36
89
149
223
290
ravna ploha
(0,22)
133
177
222
266
278 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
I
Materijali za toplinsku izolaciju su tvari čiji je koeficijent toplinske
vodljivosti < 0,1 W/(m K). Ispitivanje njihove toplinske vodljivosti
određuje HRN EN ISO 13 787. Danas se uglavnom isporučuju u
obliku već gotovih ploča (panela), cijevi ili polucijevi potrebnog
promjera pa se jednostavno postavljaju, a s obzirom na sastav mogu
biti:
a) anorganskog porijekla:
• staklena vuna
• kamena vuna
• mineralna vuna
b) organskog porijekla:
• prirodni: npr. pluto
• umjetni (na polimernoj osnovi): npr. pjenasti, ekspandirani elastomer na osnovi sintetičkog kaučuka.
Na materijale za toplinsku izolaciju se, osim na toplinsku vodljivost,
postavljaju i zahtjevi s obzirom na protupožarna svojstva i otpornost
difuziji vodene pare. Izolacijski materijali moraju biti teško zapaljivi
(klase zapaljivosti Bl prema HRN DIN 4102) i samogasivi te u
slučaju zapaljenja ne smiju razvijati otrovne plinove (CO i sl) i ne
smiju kapati jer se tako može prenijeti plamen. Isto tako, moraju
imati visok koeficijent otpora difuziji vodene pare (p,) , odnosno
moraju biti slabo paropropusni. Dobrom sposobnošću otpora
propuštanju vodene pare sprječava se nakupljanje vlage u samom
materijalu izolacije čime se bitno mogu smanjiti njegova toplinska,
ali i mehanička svojstva (npr. može doći do rošenja na stijenkama
cijevi pa i do korozije materijala stijenke). Ispitivanje paropropusnosti
materijala za toplinsku izolaciju određuje HRN EN 12 086.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 279
-----
T
7.2. ARMATURA
Armatura obuhvaća sve elemente cijevnog razvoda sustava grijanja
koji služe za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namještanje
(povećavanje ili smanjivanje) protoka ogrjevnog medija kroz cijevi.
U pravilu se izrađuje od materijala koji su otporni na koroziju kao
što su mjed, crveni lijev, nehrđajući čelik, aluminijske legure, sivi
lijev i razni polimerni materijali. S obzirom na izvedbu i djelovanje,
u armaturu se ubrajaju (il. 7.6, tablica 7.16):
•
•
•
•
ventili
zasuni
slavine
zaklopke.
-
I
,
I
~
>
'"e
,i
E
'.",.
o.
::i
:,
"
:o
""D
a>
>
.!:::!
'"e
E
o.
a) ventil
b) zasun
t
t
y
:0
čcl
:::l
'c
"li>
"E
e
'c 'crr cl
aO
' 0 .:::
2
i5..
E
E
o
o.
e
O
cl
+o-
cl
O
a>
e
-'<:
o.
O
32
~
~
""D
tN
--
:52
en
e
'"
-
N
E
.\
~
iL
,~
sjedište
e
eo.
a>
'ur
en
'či)
a>
c·
en
'"
"tl
O
\
a>
>
.!:::!
'"e
19
,en
E '6
h
vreteno
o.
a>
'či)
.s
'en
'či)
a>
a>
e,
I'
h:,
o.
~
en
O
-'<:
Ilustracija 7.6
Četiri osnovne vrste armature za cijevne instalacije
Q5
:o
li
~
o.
'"
E
eo.
'"eo
N
O
e
o
:::l
'0
:::l
a>
e
o.
'ca> ::;'"
"E'
cl
a>
E
o
g
o. e
a>
e
en
o.
:::l
e '" -'<:o
'" • • • •
.~
N
e
,
~
ci5
.'c
e
:::l
.
e
S:::l
'.,
o.
-'<:
;C3
e
'"
:c:
:::l
'0
E :52
O
-'<:
čcl
.C'
'"e "crr'"o.
o. en
E
Kl
N
• • • •
'0
'c
.o
'">
'"
'c
N
'" 2 =
~ o§.
E
'0
a>
.!!:!
en
• • •
I
zs
""D
a>
:52
en
:~
'c
"§
'c
'c
en >
o
'c
,en o
zs
""D
:p-
:::l
.El
cl
a>
N
:::l
cl
:::l
cl
'"
:::l
E
eo.
.~
L-
>
.!:::!
čcl
Q5
:(3
"2 'crr 'cen
E o. "tl ,en
'"
a>
a> :=- o.
'c
~
'"• e• o.• '00• o.• o..• E• •
"E
o ::;
en o.
cl
""D
:::l
-'<:
N
~
en
• •
::i' ::;
Ot:
-'<:
1;;
~
o ""D
kućište
O
'" • • •
'či)
+0-
-'<:
.o
E E
'c '00
'c
ea>
.+o:::l
i9 'c> 'c o.
,en
.2:
E :C3
:::l
g a>
:::l
'"eE
'---
.!:::!
'"e
a>
:ff
e'"o.
:::l
""D
a>
"tl "tl en
a>
O
'" .C'
E e,
'" o.
cl
O
en
E
>
.!:::!
'0
e
a>
'c
N
'.
1 kuglasta
brtvena ploha
o.
:='"
+o-
en
~
,en
'6 '6
a>
:o
""D
d) zaklopka
'"eE
čcl
Q5
-'<:
a>
I>,
a>
":;;'
• •
E
o.
N
e
.ci ""D >
c<l ,en
E '6 .g; ""D
>
kućište
'" 'co. eo.
'" • • •
'E'
a>
>
.!:::!
-:
~
2
o
"e'
.o
o,,'
E
:52 E
:::l
:52
:::l
>
O
o.
:::l
zs
zs
""D
a>
E
"
:::l
cl
""D
'en ~
'6 ,en
a> '6
'či)
".
a>
e
,en
i
iii
I
c) slavina
o.
E
"c
o
a>
~
~ ~ .o
'" • • • • • •
y
kućište
a>
'" E'"e
+0-
:::l
E 'c ~
e, .C'
'"
.C'
a> .g.
ci
:::l
:::l
'"
o. .gl -'<:
E 32 E>
'0
e
"§
"a)
~
a>
'" Ea> o.e :c
• • • • • • •
čcl
Q5
:::"
-
:52 :52
en en :52
1;; 1;;
~S:!
"tl
::;
o E
:::l
o
t5
'0
e
.o
Q5 a>
en
O
~ o.
o. :::l
II
'c
e
'"
'"
'" • • •
E
O
o.
:2
I
N
Ilustracija 7.7
Podjela armature za cijevne instalacije [6J
280 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
281
Svaki od tih dijelova armature također se može podijeliti u više
skupina s obzirom na djelovanje, izvedbu i način pogona (il. 7.7).
Osnovne veličine prema kojima se odabire armatura su dopušteni
radni tlak, dimenzije i protok, a u slučaju regulacijske armature i
ventilski koeficijent ili tzv. kv-vrijednost. Tu vrijednost daje
proizvođač i predstavlja protok izražen u m3/h koji može strujati kroz
armaturu pri razlici tlaka 1 bar. Uz to, koristi se i osnovni ili
standardni ventilski koeficijent, odnosno k vs -vrijednost koji
pokazuje koliki je teoretski najveći protok kroz posve otvorenu
armaturu pri razlici tlaka 1 bar.
Tablica 7.16
Osnovne značajke armature cijevnog razvoda [B]
vrsta
ventil
zasun
pomak
zapornog
pravocrtan
tijela
smjer
uzduž smjera pomaka
okomit nasmjer
strujanja
zapornog tijela
pomaka zapornog
vode
tijela
oblik
ploča, cilindar,
zapornog
klip, membrana, klin membrana, stožac,
tijela
kugla
koeficijent
• 7,0(ravni)
otpora
0,5(klipni)
• 7,0 (membranski)
strujanju (za
• 2,0(kosi)
DN 25) <;,
slavina
zaklopka
7.J. CIRKULACIJSKE CRPKE
7.~.1.
Osnovne znlGajke
Crpke, pumpe ili sisaljke su uređaji koji služe za prijenos fluida s
niže na višu razinu, odnosno s nižeg na viši tlak. Drugim riječima,
njima se ostvaruje odgovarajuća dobava, odnosno pokrivaju svi
gubici (padovi tlaka) do kojih dolazi pri strujanju kroz cjelokupnu
instalaciju sustava grijanja (izvor topline, cijevni razvod, ogrjevna
tijela).
Djelovanje crpke u instalaciji prikazuje se u dijagramu krivulja
karakteristika koji pokazuje ovisnost tlaka crpke, odnosno visine
dobave o volumnom protoku (il. 7.8). U sjecištu krivulje karakteristike crpke i cjevovoda nalazi se radna točka crpke u kojoj postoji
ravnoteža visine dobave koja se ostvaruje crpkom i padova tlaka u
instalaciji.
rotacijski oko osi
okomite nasmjer strujanja
--- --
8 1 bar=
kroz zaporno oko zapornog
tijela
tijelo
kugla, stožac,
cilindar
0,5 (kuglasta)
7
6
5
4
3
2
ploča
radna visina dobave
1
0,5
(prstenasta)
Oo
m
4
-8
~
istika cjevovoda
r-> karakter
(parabola otpora)
/
...............L radna točka
»:
A: <,
el
._1
c'
el
..........-karakte ristika crpke
(krivu Ijacrpke)
12 16 20 24 28
volumni protok V, m3/h
Dijagram za
Ilustracija 7.8
radne
određivanje
točke
crpke
Crpke se uobičajeno dijele na nekoliko osnovnih načina:
1) prema načinu ostvarivanja podtlaka potrebnog za usis (il. 7.9):
• klipne ili stapne
• centrifugalne
2) prema izvedbi kućišta u odnosu na doticaj motora s vodom
(il. 7.10):
• s mokrim rotorom
• sa suhim rotorom
282 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 283
3) prema izvedbi kućišta u odnosu na prijenos snage od motora do
rotora:
• podvodne (s odvojenim kućištima motora i rotora)
• uronjene (sa zajedničkim kućištem motora i rotora).
Crpku
•
•
•
•
određuje
nekoliko osnovnih
T
pri čemu su:
p - tlak dobave, Pa
p - gustoća vode ~ 1000 kg/m 3)
g - ubrzanje sile teže (= 9,81 m/s")
H - visina dobave, m.
značajki:
a) crpkas mokrim rotorom
visina dobave
dobavni protok
broj okretaja
snaga i stupanj djelovanja.
b) crpkasa suhim rotorom
10
a)klipna crpka
ventil
9
kućište
tlačni
~I--~---ll/
motor
1 - kućište
2-vratilo
b) centrifugalna crpka
izlazni
(tlačni) vOd-o.-/
. .-......
kućište
brtve
ležajevi
vratilo
I6f3~=~~~~~~
ulazni
(usisni) vod
8 - lopatice rotora
14 - priključak namanometar
3 - brtve
4 - priključni vijak
9 - usisni prsten
15 - brtva vodećeg prstena
10 - poklopac motora
5 -ležaj
11 - motor
16- zaobljena slijepa matica
17• ravna brtva
6· rotor
7 - namotaji motora
12- odzračni ventil
18 - brtva vratila
13- tuljak vratila
19 - kuglični ležaj
Ilustracija 7.10
Shema crpke s mokrim i sa suhim rotorom
Visina dobave, zapravo, treba biti jednaka zbroju razlike geodetskih
visina, razlike početnog i krajnjeg tlaka, pada tlaka zbog promjene
brzine strujanja i gubitaka u cijevnom razvodu:
Ilustracija 7.9
Shema klipne i centrifugalne crpke
Visina dobave je značajka crpke koja je po iznosu jednaka razlici
tlakova na ulazu i izlazu iz nje, odnosno pokazuje koliki tlak crpka
može postići. Uobičajeno se izražava u jedinicama za tlak (Pa), iako
se zapravo radi o visini stupca vode (m). Pri tome vrijedi:
p = pgH"" 1OODOH,
284 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
pri čemu su:
I1h g - razlika početne i krajnje geodetske visine, m
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 285
!1p - razlika
početnog
i krajnjeg tlaka, Pa
!1w - razlika početne i krajnje brzine strujanja fluida (ogrjevnog
medija), Pa
!1P9Ub
=
~ liRi + ~ z, - ukupni pad tlaka (gubici) zbog strujanja kroz
j
instalaciju, Pa
j
I.I - duljina pojedinog
R,
odsječka
instalacije, m
Broj okretaja crpke je veličina koja je određena njezinom izvedbom,
a pri čijoj promjeni dolazi do proporcionalnih promjena svih ostalih
veličina koje je opisuju:
n
• potrebne razlike tlaka, odnosno visine dobave:
~ pw~ - linjski otpori na pojedinom odsječku instalacije, Palm
=
2
(tablice 11.7,11.8 i 11.9, il. 11.2)
• snage:
Aj - koeficijent hrapavosti cijevi pojedinog odsječka instalacije određuje se računski ovisno o vrsti strujanja ili iz dijagrama
hrapavosti (il. 11.3)
d U,I. - unutarnji promjer cijevi pojedinog odsječka instalacije, m
w.I - brzina strujanja ogrjevnog medija kroz pojedini odsječak
instalacije, m/s
2
=
I
(~:
r =:
=
=::
.
du)
Z
V
• volumnog protoka: ---..!.. = ---..!..
n2 V2
1;. ~ - lokalni otpori na pojedinom elementu instalacije, Pa
I
2
(~J ~
Pri tome treba napomenuti da se regulacijom broja okretaja
potrebama u
sustavu.
omogućava točno prilagođavanje trenutačnim
Snaga i stupanj djelovanja pokazuju kolika je potrošnja električne
energije neke crpke, odnosno koliko su učinkoviti procesi pretvorbe
energije koji se u njoj zbivaju. Stupanj djelovanja pri tome je određen
jednadžbom:
1;;I - koeficijent oblika pojedinog elementa instalacije (tablica 11.10).
VI1p
Protok kroz crpku je određen kao omjer ukupnog toplinskog učina
sustava grijanja (potreba zgrade za toplinom) i umnoška specifičnog
toplinskog kapaciteta i razlike temperature polaznog i povratnog
voda ogrjevnog medija:
vcr =
pri
Ver
Oak
COM MrOM
'
11e =
p
VHpg
=
------p-'
pri čemu su:
1Je - stupanj djelovanja crpke, %
p - električna snaga crpke, W.
Tehnički podaci cirkulacijskih crpki za sustave grijanja prikazani su
u tablicama 7.17 - 7.20.
čemu
su:
- potreban protok kroz crpku, m3/s
Oak - ukupni toplinski učin sustava, odnosno potrebe za toplinom, W
COM - specifični toplinski kapacitet ogrjevnog medija, J/(kg K)
(tablica 1.1O)
!1{}OM- razlika temperature polaznog i povratnog voda ogrjevnog
rnedija.r'C.
286 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 287
Tablica 7.17
Tehnički podaci IijevanožeJjeznih jednorotornih trobrzinskih dvopoJnih crpki
za sustave grijanja BPH (proizvođača DAB Pumps SpA, Mestrino, /talija)
l
~-·--tl
I
«
o
<7'
l!)
N
BPH
podaci
60/250.40 M
najveća električna
snaga, W
broj okretaja,
okr. 1 min.
2410- 2830
BPH
120/250.40 M
1520 - 2650
292-316
BPH
601280.50 M
2200 - 2840
376 - 510
co
l!)
~
~
cry
N
-...
o
~
"<t-
~
t!J
BPH
«
60/340.65 M
'1
io
o
N
1460 - 2780
o
co
,
506 - 595
l!)
~
al
l!)
~
~
N
io
io
o
ec
l!)-
~
~
-
o
co
u?
o
<7'
l!)
N
15
dobave, m
duljina, mm
dimenzije
mm
co
e:,
"<t
N
cry
co :::c
o
N-
-o
Q)
1 x 230 V ~, 50 Hz, lP42
250
250
280
~
.f;
N
~
cry
l-
o
co
"<t
th
co
N
~
~
o
l!)
o
cry
N
x
~
o
cry-
~
=
ocry ~ co
~
~
N-
~
t!J
,- >
~
,
340:
l!)
=
N
-...
t!J
N
"<t
I-
l!)
.cl
priključak
ugradbena
o
o)
,
~
~
Q)
električni
=
t!J
1-
1,5 - 78
3
~
t!J
o
co
564 - 735
=
N
o -...
o
co
~
~
"<t
l!)
visina
masa,
kg
o
0)-
io
m/h
priključaka,
U;
co
N
cry
područje
najveća
,
izvedbe
tehnički
protoka,
=
o
o)
ocry
~
=
~
t!J
co
N
~
ONAO
ON 40
ON 50
ON 65
"<t
io
o
cry
u?
~
~
N
20
27,5
=
N
t!J
~
evi
-
-
20
oo
31
=
to
o ~ o
co
evi
l!)
~
u?
o
'1
l!)
N
,
~
~
o
co
~
t!J
"<t
-
l!)
N
=
"<t
N
ocry -...
co
N
co
N
~
~
~
~
t!J
-
-
o
"<t
"<t
co
N
~
~
th
'o
co
-o
o
o.
32
'<J
'i:
.<::
Q)
+-'
:5
~
~
E
ai
.><:
.cl
'<J
::J
>
co
E
co E
.<::
=
~
=
~
t!J
co
N
~
cl
co .><:
'<J
::J
~
o ;;;- .><: ,!:
co -o
~ ~
c:
S o§.
en co E o§. -o
E
co c: :;,z
cl
'u;
':;;
co
~ '<J
Q)
Q)
Q5 >
'iti'
c:
'<J
'C
c:
288 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
ocry
co
.8 'i:
c:
'<J
eo.
~
Q)
Q5
Q)
Q)
:~
.cl
c:
~
E
'5
-o
cl
::J
Q)
co
c:
o.
.><:
::J
::J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ----~--~-~----~~-
289
,.
1\:
;
L{)
L{)
N
M
N
M
cl
-L{)
N
CO
D
CO
,
o>
M
o>
tehnički
N
O
CO
cl
I-D
N
L{)
!:'2
D
Z
cl
N
D
L{)_
-
CO
N
T"""
N
M
L{)
-M
N
M
-M
L{)
N
Q)
..D
(o
o>
L{)
<:t
(o
N
o>
L{)
,
M
,
T"""
M
T"""
J.O
O
-o
L{)
M
O
-o
-M
D
N
N
f--
Z
L{)
L{)
--
,
o>
M
L{)
-
I--
>
D
N
cl
N
Z
CO
o>
cl
,
I--
D
CO
D
N
T"""
Z
cl
D
M
M-
N
T"""
L{)
L{)
M
N
--
o>
<:t
f--
,
,
(o
L{)
(o
o>
M
M
Z
L{)
cl
N
f--
L{)
c;;
D
N
T"""
ci
Z
cl
N
c::
"o
m
-o
o
"'"
mcl
m
c:: o
(/J
't.'>
"C
Q)
+'
ai ..c: .><:
m
~ ooE 't.'>
:::J
..D
o
-o
m
d c::
c:: "(tr "Ci)
m
"c
..c:
't.'>
E
--si --
$: "§
:s2
~
Q)
<ll
11,5
T"""
D
N
N
9,5
Osnovni zadatak cirkulacijskih crpki u sustavima toplovodnog
centralnog grijanja je svladavanje svih otpora do kojih dolazi pri
strujanju ogrjevnog medija (tj. tople vode) kroz instalaciju.
Za ugradnju crpke u instalaciju sustava grijanja postoje dvije
osnovne mogućnosti (il. 7.11):
Z
D
L{)
8,5
7.~.2. Odlbir cirkullcijskih crpki
cl
D
L{)
CO
6,0
N
D
D
ugradbena duljina, mrn
ukupna masa, kg
X
L{)
1600" 4800 1600" 4800 1800 - 4800 1800 - 4800
1 x 230 V- / 3 x 230 V-, 50 Hz, lP 44
180
220
220
240
11/4 "
DN 32
DN 40
DN 50
električni priključak
L{)
D
M
N
L{)
L{)
brojOkretaja, okr. / min
I--
T"""
--
50/1-8
200
!::!::
l
40/1-8
18- 290
<:t
<:t
N-
L{)_
32/1-12
ulazna električna snaga, W
dimenzije priključaka
:c
L{)
30/1-12
nazivna električna snaga, W
Z
cl
"gf--
>
"t::!
podaci
Z
T"""
f--
izvedbe
L{)
,
T"""
D
f--
L{)
Tehnički podaci elektroničkih visokoučinskih Iijevanoželjeznihjednorotornih crpki
za sustave grijanja Stratos (proizvođača Wilo AG, Dortmund, Njemačka)
-
D
L{)
L{)
li
Tablica 7.20
z
-
I
=
.><:- .><:
~
"'"
dl "::; :c::;
.s2 m Q)
o
.~
..D
"t.'>
Q)
>
"(tr
c::
>
"(tr
o§.
"c
't.'>
~
Q)
c:: <ll
E
E
.><:
d
't.'>
c::
s'
-o
m
m
cl
m .><:
:::J
d
~ m
5- E
(/J
c:: :=- m
c::
Q)
N
c:: :::J
-o Q) .><:
~ E :::J
Q)
"'"
..D
cl
:::J
:a
290 - - - - - - - - , - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
• u polazni vod (za izvore topline s malim otporima strujanju)
• u povratni vod (za izvore topline s velikim otporima strujanju).
Mjesto na kojemu se crpka ugrađuje ima velik utjecaj na odnose
tlaka u instalaciji, a pri tome polazište predstavlja tzv. neutralna
točka. Statički je tlak kod zatvorenih sustava jednak visinskoj razlici
neutralne točke i najviše smještenog ogrjevnog tijela te odgovara
tlaku punjenja instalacije, dok je kod otvorenih sustava jednak
visinskoj razlici neutralne točke i najviše smještene ekspanzijske
posude. U općem se slučaju u neutralnoj točki postavlja najniže
smještena ekspanzijska posuda. Radi sprječavanja pojave
mjehurića zraka i smanjenja šumova, ona se treba postaviti što je
moguće bliže usisnom (ulaznom) priključku crpke.
Crpke se odabiru na osnovi Ukupnog pada tlaka u instalaciji sustava
grijanja, odnosno njegove najnepovoljnije vrijednosti što proizlazi
iz dimenzioniranja i protoka koji se određuje na osnovi potrebnog
toplinskog učina,
Radna točka koja se dobiva iz podataka o padu tlaka i protoku u
sustavu nalazi se u sjecištu krivulja karakteristika crpke i razvoda u
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - -
_
291
li
I!
I'
'l
:1
'T'
dijagramu i, zapravo, predstavlja tzv. najveću radnu
slučaj koji je tijekom sezone grijanja rijedak.
a) ugradnja u polazni vod
sigurnosni
ventil
manometar"
točku,
Pov. IPol.
polazni vod
~
{JOk
Pov.
~--
tlak
______________ I_l1!i~qvanja
>P'lal
ekspanzijska
posuda
b) ugradnja u povratni vod
izvor topline
- kotao (cirkulacijski)
sigurnosni
ventil
'crpka
@
polazni
vod I
y
:t
sv
:povratni
:vod
su:
- stupanj opterećenja sustava grijanja, %
- temperatura zraka u prostoriji, °C
- stvarna okolna (vanjska) temperatura, °C
- vanjska (projektna) temperatura, °C.
Pov.
izvor topline - kotao
=
čemu
{JOk,stv
crpka
o
pri
cp
{Jzr
:-----~~~~~tni vod
!A
! bJ
što je
Kada je stvarna vanjska temperatura jednaka projektnoj, faktor
je jednak 1, odnosno smatra se da je sustav
srednje opterećen.
Predimenzioniranje crpke za posljedicu ima samo povećanje njezine
snage, ali ne i povećanje učina ogrjevnih tijela, dok poddimenzioniranje za posljedicu može imati i smanjenje njihovog učina čak
za polovicu. Zbog toga u većini sustava grijanja naknadno treba
provesti prilagodbu crpke stvarnim uvjetima za što postoje četiri
osnovne mogućnosti:
• prigušivanje protoka pomoću zapornih elemenata na tlačnoj
(izlaznoj) strani crpke (tj. povećanje pada tlaka)
• ugradnja premosnog voda između usisnog i tlačnog priključka
crpke (npr. ugradnja prestrujnog kanala u kućištu crpke ili
prestrujnog regulacijskog ventila diferencijalnog tlaka)
• promjena broja okretaja crpke
• izmjenični pogon više crpki.
U velikim se sustavima grijanja zbog toga koriste crpke sa
stupnjevanom regulacijom i to najmanje za četiri razine opterećenja.
opterećenja sustava
Legenda:
Pol. - polazni vod
Pov. - povratni vod
EP - ekspanzijska posuda
ITm - izvor topline s malim otporom strujanju
CC - cirkulacijska crpka
SV - sigurnosni ventil
ITv - izvor topline s velikim otporom strujanju
-- - - ne preporučuje se
Dvije osnovne
Faktor
opterećenja
Ilustracija 7.11
ugradnjU cirkulacijske crpke [18]
mogućnosti za
sustava grijanja određuje se pomoću jednadžbe:
292 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Regulacija promjenom broja okretaja crpke (koja se s energetskog
gledišta smatra najpovoljnijom) može se ostvariti s obzirom na četiri
glavna čimbenika:
• namještenu temperaturu polaznog voda
• namještenu temperaturu povratnog voda
• namještenu temperaturnu razliku
• namješteni diferencijalni tlak (tj. razliku tlaka).
Kod sustava grijanja koji se sastoje od više krugova u pravilu se za
svaki krug koristi po jedna crpka kako bi se postigla što bolja
raspodjela tlaka u instalaciji.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 293
7.4. SIGURNOSNA I REGULACIJSKA OPREMA
Tablica 7.21
Osnovna sigurnosna i regulacijsko-nadzorna oprema sustava
toplovodnog centralnog grijanja (prema HRN EN 12 828)
7.4.1. Osnovna sigurnosna oprema sustava centralnog toplovodnog
grijanja prema HRN EN 12 828
oprema
Sigurnosna oprema sustava centralnog toplovodnog grijanja
uključuje sve elemente kojima se onemogućava prekoračenje
najvećih dopuštenih vrijednosti radne temperature i tlaka, dok
regulacijsko-nadzorna oprema obuhvaća sve elemente kojima se
osigurava pouzdanost i ekonomičnost pogona (tablica 7.21, il. 7.12).
o
,,
,,,
,,
t-------,
da
-
-
-
-
-
da
da
da
da
da
ventil
sigurnosni
ventil
<,
~ rasteretna
posuda
ekspanzijska
posuda
-------
sigurnosni
/
manometar
~----;:::L..,-.---l---L~---l,
osigurač
količine
vode
sigurnosni
graničnik
tlaka
/
izvor topline
- kotao
Ilustracija 7.12
sigurnosna oprema sustava centralnog
toplovodnog grijanja (prema HRN EN 12 828)
Uobičajena
294 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
.....
da
(
)
graničnik
da
tlaka
(******)
A
,
/
-
..
regulacije
....
...
(
da
)
da
.....
da
(
)
-
.....
da
)
(
-
)
(
pregrijavanja
posuda
.
. : temperature termometar
sigurnosni :
'"
graničnik ~ 'f
CD
temperature :
,,
\
da
( )
sigurnosni kontrolnik
rasteretna
Z regulator
tlaka
da
(.)
graničnik
sigurnosni
O\----~
kruta
goriva
topline
temperature
sprječavanje
na
topline
posebni Cijevni razvod za
i--------------
,
graničnik
izvedba izvora topline
bez
s neizravnom
izmjenom
automatske
temperature
,,,
,,,
1
s izravnom
izmjenom
.....
da
(
)
da
(*******)
osigurač količine
da
vode
ekspanzijska posuda
(********)
da
da
da
da
termometar
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
manometar
regulator temperature
-
-
da
(*********)
Legenda:
(*) - ugrađuje se u izvor topline ili u polazni vod u njegovoj neposrednoj blizini
(**) - ugrađuje se na primarnu stranu izmjenjivača topline za temperature manje
od 105 °C, a umjesto njega se može ugraditi regulator temperature na
sekundarnoj strani
(***) - u posebnoj izvedbi za slučaj izvanrednog hlađenja
(****) - u posebnoj izvedbi za slučaj izvanrednog hlađenja kod izvora bez
automatske regulacije
(*****) - ugrađuje se za izvore topline učina većeg od 300 kW, a nije potrebna u
slučaju ugradnje dodatnog graničnika temperature i tlaka
(******) - ugrađuje se za izvore topline učina većeg od 300 kW
(*******) - ugrađuje se za izvore topline učina većeg od 300 kW s regulacijom
(********) - nije potreban za električne kotlove
(*********) - ugrađuje se samo za izvore topline s regulacijom
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 295
......
-----------------~--------------0iiiIIiii"""
T
Sigurnosna oprema sustava grijanja se projektira, izvodi i ugrađuje
s obzirom na izvedbu sustava (otvoren ili zatvoren), energent koji
se koristi, način rada, odnosno regulaciju izvora topline (ručna ili
automatska) i njegov nazivni učin. Predstavlja neodvojiv dio sustava,
bez obzira na to je li tvornički ili naknadno ugrađena, pri čemu se
moraju poštivati upute proizvođača. Sastoji se od raznih elemenata,
što ovisi o izvedbi sustava:
1. za zatvorene sustave:
a) elementi za zaštitu od prekoračenja najvećeg dopuštenog radnog
tlaka:
• sigurnosni ventil
• graničnik tlaka
b) elementi za zaštitu od
temperature:
prekoračenja najveće
• graničnik temperature
e) elementi za zaštitu od smanjenja
• osigurač količine vode
d) ekspanzijska posuda
2. za otvorene sustave:
• otvorena ekspanzijska posuda
• sigurnosni polazni i povratni vod.
količine
dopuštene radne
vode u sustavu
Nadzorno-regulacijska oprema obuhvaća:
• elemente za nadzor pogonskih parametara kao što su temperatura, tlak i količina vode (za otvorene sustave)
• elemente za regulaciju radne temperature i/ili dovoda primarnog
izvora energije koji rade na način uključeno-isključeno (on/off) ili
u kliznom pogonu
• elemente za regulaciju radnog tlaka (ako je potrebno).
Sigurnosni ventil služi za zaštitu sustava grijanja i svih njegovih
dijelova od prekoračenja najvećeg dopuštenog radnog tlaka, a
djeluje tako da u tom slučaju ispušta određenu količinu medija u
okolicu. Obvezno se ugrađuje u sve sustave toplovodnog grijanja,
bez obzira na njihovu izvedbu, a kada treba ugraditi više od jednog
ventila, kapacitet ispuštanja najmanjeg mora biti jednak najmanje
40% ukupne količine ogrjevnog medija (vode) u sustavu.
296 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
-------------------------------~'.
Izvedba ventila treba odgovarati odredbama prEN 1268-1, a
najmanja priključna dimenzija iznosi DN 15. Do njihovog djelovanja
(tj. otvaranja i ispuštanja određene količine medija) treba doći pri
tlaku koji nije veći od najvećeg projektnog tlaka sustava, pri čemu
se mora spriječiti prekoračenje najveće vrijednosti radnog tlaka za
više od 10%.
Može biti sastavni dio izvora topline, odnosno u njih je tvornički
ugrađen (osobito kod kompaktnih izvora), a kada to nije slučaj,
ugrađuje se u polazni vod u neposrednoj blizini izvora pri čemu
između njih ne smije biti zapornih elemenata. U slučaju naknadne
ugradnje, pad tlaka u spojnom vodu s instalacijom ne smije biti veći
od 3%, odnosno u ispusnom vodu od 10% njegovog nazivnog tlaka.
Uz njega se uobičajeno trebaju nalaziti elementi koji omogućavaju
sigurno i bezopasno ispuštanje medija u okolicu, koji za izvore
topline toplinskog učina većeg od 300 kW uključuju poseban ispusni
vod i rasteretnu posudu (nije potrebna ako je izvor opremljen
dodatnim graničnicima temperature i tlaka).
ii
Sigurnosni graničnik tlaka služi za zaštitu sustava grijanja koji su
opremljeni izvorom topline učina većeg od 300 kW. Može biti
tvornički ugrađen u izvor, a kada to nije slučaj, ugrađuje se što bliže
njemu. Uz to, kod primjene dodatnih izvora topline (npr. solarnih
sustava) postavljaju se dodatni sigurnosni zahtjevi, dok kod
neizravnih izvora topline graničnik tlaka nije potreban.
Djeluje tako da u slučaju neočekivanog prekoračenja tlaka ili
prestanka napajanja sustava pomoćnom energijom automatski
prekida izmjenu topline ili dovod goriva do izvora i sprječava
automatsko ponovno uključivanje sustava, pri čemu mora biti
usklađen sa sigurnosnim ventilima.
Sigurnosni graničnik temperature služi za zaštitu sustava grijanja
od prekoračenja najveće dopuštene radne temperature. U skladu
s EN 60 730~2~9, predstavlja obveznu opremu svakog sustava
toplovodnog grijanja. Može biti tvornički ugrađen u izvor topline, a
kada to nije slučaj, ugrađuje se naknadno u polazni vod sustava,
što bliže izvoru. Treba se namjestiti tako da u slučaju djelovanja, u
vremenu nakon što se počinje smanjivati odavanje topline u ložištu
ili izmjenjivaču, ne smije doći do povećanja temperature za više od
10 °C (il. 7.13).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 297
I:
l!
I
i
T
c..:>
o
đ;f
Osigurač količine vode služi za zaštitu zatvorenih sustava toplovodnog grijanja i djeluje tako da u slučaju neočekivanog smanjenja
količine ogrjevnog medija (tj. vode) u sustavu zaustavlja daljnju
izmjenu topline čime ga štiti od prekoračenja temperature. Ugrađuje
se u sve sustave grijanja, osim u one koji kao izvor topline koriste
električne kotlove ili one kod kojih je on izveden kao sekundarni
izmjenjivač topline. Njegova ugradnja nije potrebna kod sustava koji
su opremljeni izvorom topline čiji je učin manji od 300 kW, ako je
osigurano da ne može doći do pregrijavanja u slučaju smanjenja
količine medija, ali je nužna kada je izvor topline postavljen na više
mjesto od većine ogrjevnih tijela. Ipak, umjesto njega se može koristiti
graničnik najmanje vrijednosti tlaka ili graničnik protoka.
djelovanje graničnika
temperature
~
:::J
~I----------\---------:::;;~""""';;:::------+-
o..
E
~
"'1------~-7f-------~--_+_
e
~
'fro,max -
najveća
dopuštena
radna temperatura
prekid izmjene topline
vrijeme
t, s
Ilustracija 7.13
Dijagram djelovanja sigurnosnog graničnika temperature [22}
Sustavi s izvorom koji ima neizravnu izmjenu topline, odnosno
opremljen je odgovarajućim izmjenjivačem trebaju biti opremljeni
graničnikom koji djeluje tako da pomoću odgovarajućeg zapornog
ventila na primarnoj strani izmjenjivača smanjuje prijenos topline na
sekundarnu stranu kako bi se na njoj izbjeglo stvaranje pare. Ako
temperatura na primarnoj strani izmjenjivača iznosi do 105 °C, na
sekundarnoj je strani dovoljan regulator radne temperature.
Graničnik temperature prekida rad izvora kako ne bi došlo do
prekoračenja najveće dopuštene vrijednosti radne temperature, a
nakon što su ponovno uspostavljeni uobičajeni pogonski uvjeti (tj.
temperatura padne ispod namještene vrijednosti), sustav može
nastaviti s radom.
Sustavi s izvorom topline bez automatske regulacije moraju imati
poseban graničnik temperature za slučaj izvanrednog hlađenja. Ako
je sustav opremljen izmjenjivačem za slučaj izvanrednog hlađenja,
graničnik temperature služi kao nadtemperaturno osiguranje kada
dođe do prekoračenja radne temperature za više od 10 °C.
Sustavi s izvorom topline na kruta goriva moraju biti opremljeni cijevnim
razvodom koji se ne može zatvoriti ili koji se u slučaju nadtemperature
automatski može otvoriti kako bi se spriječilo pregrijavanje.
298 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Zatvorena ekspanzijska posuda služi za preuzimanje toplinskih
rastezanja ogrjevnog medija u zatvorenim sustavima grijanja.
Membranske ekspanzijske posude moraju odgovarati odredbama
EN 13 831 i djelovati tako da porast temperature do najveće
pogonske vrijednosti ne dovodi do povećanja tlaka u sustavu kod
kojeg će djelovati sigurnosni ventil i/ili graničnik tlaka.
Dimenzioniraju se tako da ne može doći do prekoračenja najveće
dopuštene temperature koju je odredio proizvođač. Ugrađuju se u
povratni vod ili na najniže mjesto u sustavu, pri čemu valja voditi
računa o uputama proizvođača, a isto tako moraju biti zaštićene
od smrzavanja. Između njih i izvora topline ne smije se nalaziti
zaporni element, osim ako postoji potreba za revizijom, ali se tada
mora spriječiti njegovo neovlašeno zatvaranje.
Otvorena ekspanzijska posuda u otvorenim sustavima toplovodnog grijanja ima istu ulogu kao zatvorena u zatvorenim
sustavima - preuzimanje toplinskih rastezanja vode. Ugrađuje se
na najviše mjesto u sustavu i dimenzionira tako da može preuzimati
cjelokupne promjene volumena vode pri njezinom zagrijavanju i
ohlađivanju. Opremljena je odzračnim i preljevnim vodovima koji se
ne mogu zatvarati i koji su dimenzionirani tako da je omogućeno
sigurno odvođenje cjelokupnog protoka medija koji je određen
veličinom posude (npr. promjer preljevnog voda se odabire za jednu
veličinu nazivnog promjera više od sigurnosnog polaznog voda). Pri
tome se posuda, preljevni i odzračni vodovi postavljaju tako da su
zaštićeni od smrzavanja (il. 7.14).
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 299
T
pri čemu su:
d S,po I - najmanji unutarnji promjer sigurnosnog polaznog voda
(> 19 mm)
d s.pov - najmanji unutarnji promjer sigurnosnog povratnog voda, mm
QIT - nazivni učin izvora topline, kW.
2
3
3
6
···:4
5
:4
··
··
,. .. _.. ·..[X} ..
Z.
o
~
1
6
8
. . . _ ..
.... 1
1 - izvor topline
2 - otvorena ekspanzijska posuda
5
··,,
,,
,
·
.
Z
~---------_
o
8
·,
·,,,
·:
.. _-_.. _~
. 5 - preljevni vod
6 - vod za punjenje sustava
3 - sigurnosni polazni vod
7 - graničnik razine vode u posudi
4 - sigurnosni povratni vod
8 - povratni vod
Ilustracija 7.14
Ugradnja ekspanzijskih posuda u otvorenim sustavima toplovodnog grijanja [22J
Sigurnosni polazni i povratni vodovi u otvorenim sustavima
toplovodnog grijanja služe za povezivanje izvora topline i otvorene
ekspanzijske posude. Sigurnosni se povratni vod pri tome spaja na
donji dio posude i na povratni vod sustava grijanja, pri čemu se ni
na jednom ne smiju ugrađivati zaporni elementi. Najmanji potrebni
unutarnji promjer sigurnosnog polaznog i povratnog voda iznosi:
• za sigurnosni polazni vod:
Termometar u sustavu grijanja služi za pokazivanje radne temperature, pri čemu se u sustavu mora nalaziti barem jedan, a najviša
vrijednost na njegovoj skali mora za najmanje 20% biti veća od
najveće dopuštene radne temperature.
Manometar u sustavu grijanja služi za pokazivanje radnog tlaka,
pri čemu se u sustavu također mora nalaziti barem jedan, dok
najviša vrijednost na njegovoj skali mora za najmanje 50% biti veća
od najvećog dopuštenog radnog tlaka.
Regulator temperature služi za prilagođavanje rada izvora
stvarnim potrebama za toplinom u sustavu. Predstavlja obveznu
opremu izvora topline, pri čemu njegova najveća namještena
vrijednost ne smije biti veća od najveće dopuštene radne temperature izvora.
Graničnik najmanje vrijednosti tlaka služi za održavanje najmanjih
potrebnih radnih uvjeta u sustavu. Ugrađuje se uz zatvorenu
ekspanzijsku posudu, a umjesto njega se može koristiti i uređaj za
automatsko dopunjavanje sustava ili otvorena ekspanzijska posuda
s mogućnošću naknadnog punjenja.
Pokazivač razine vode ili nivokaz služi za pokazivanje količine
ogrjevnog medija vode u sustavu, na osnovi čega se može zaključiti
je li potrebno dopunjavanje sustava i postoje li pogonske smetnje
(propuštanje i sl).
7.4.2. Ekspanzijske posude
ds,pol =
15+ 1,4-JQ;
• za sigurnosni povratni vod:
ds,fJOV
=
15 + 1,
o-JQ; ,
300 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Ekspanzijske posude su dio sigurnosne opreme toplovodnih
sustava centralnog grijanja čija je osnovna namjena preuzimanje
toplinskih rastezanja vode zbog promjena njezine temperature, a s
obzirom na izvedbu sustava u kojima se ugrađuju mogu biti (il. 7.15):
• otvorene
• zatvorene.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ~--~-~~---------
301
T
l
a)sustav s otvorenom ekspanzijskom posudom
Osnovna prednost zatvorenih posuda i takvih sustava grijanja je to
što ogrjevni medij (voda) iz sustava ne dolazi u dodir sa zrakom,
odnosno s kisikom, što može dovesti do korozije pojedinih dijelova
instalacije.
otvorena ekspanzijska
posuda - voda izsustava
u doticaju sa zrakom
sigurnosni
polazni
vod
\
sigurnosni
povratni
vod
Stalnotlačne ekspanzijske posude uglavnom se koriste u velikim
sustavima grijanja i u njima se potreban tlak osigurava dinamički,
odnosno pomoću crpke ili kompresora. Takve su posude u pravilu
velike pa istodobno mogu poslužiti i za punjenje i otplinjavanje
sustava grijanja.
~preljevni
vod
izvor
topline
cirkulacijska
crpka
Membranske ekspanzijske posude ponajviše se koriste za manje
sustave grijanja (npr. u stanovima, obiteljskim kućama, stambenim
zgradama i sl). Kod njih se potreban tlak ostvaruje statički, bez
pomoćne energije, odnosno tlakom plina koji je od ogrjevnog medija
odijeljen membranom. Takve su posude danas poznate pod njemačkim nazivom MAG-posude (njem. MembranausdehnunggefaB).
Njihov je zadatak u sustavima grijanja trostruk:
• preuzimanje toplinskih rastezanja vode i pokrivanje mogućih
gubitaka vode iz sustava
• osiguranje najmanjeg potrebnog pogonskog tlaka u sustavu
• sprječavanje prekoračenja najveće vrijednosti tlaka u sustavu u
kombinaciji sa sigurnosnim ventilom.
Isporučuju se u veličinama prema nazivnom volumenu, ovisno o
tlaku namještanja sigurnosnog ventila, predtlaku i ukupnom
volumenu vode u sustavu (tablica 7.22). Njihova je osnovna
prednost, za razliku od stalnotlačnih posuda, jednostavna i
kompaktna izvedba. Unutar posude nalazi se dio ispunjen stlačivim
medijem, najčešće dušikom, koji je od dijela spojenog na sustav
grijanja odvojen membranom ili se nalazi u tzv. balonu. Osnovna
prednost izvedbe s membranom je mogućnost njezine zamjene kad
se istroši ili ošteti, dok u slučaju oštećenja balona treba zamijeniti
cijelu posudu. Posude se isporučuju ispunjene plinom na
prednamještenom tlaku, odnosno tzv. predtlaku (Po)' Plin u posudi
se, ovisno o rasteznom volumenu, odnosno o temperaturi sustava,
više ili manje stlačuje (il. 7.16).
-.-~-------------
b) sustav sa zatvorenom ekspanzijskom posudom
sigurnosni
ventil
cirkulacijska
crpka
c<l
~
/
zatvorena
ekspanzilska
. _ posuda - voda iz
oo
izvor
topline-
9
~
N::I::~
~ cd
c<l >
cr
10
-'<:
cd
:;::::;
.::s:..$ :52
~
:~
s
en
____ ~oi~;;~~~~1--------
~'=!
:ffi
ventil s mogućnošću
neovlaštenog rukovanja
sprječavanja
Ilustracija 7.15
Otvoreni i zatvoreni sustav grijanja s ekspanzijskim posudama
Zatvorene ekspanzijske posude danas se pojavljuju u dvije
osnovne izvedbe:
• sa stalnim tlakom (stalnotlačne)
• s promjenjivim tlakom (tzv. membranske).
302 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
I
I
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 303
T
priključak na
sustav grijanja
!
\
Rastezni volumen, odnosno volumen vode koju ekspanzijska
posuda treba preuzeti određuje se jednadžbom:
V =e V sus
e
100'
pri čemu su:
Ve - rastezni volumen, I
e - toplinsko rastezanje vode u sustavu, % (tablica 7.23)
Vsus - ukupni volumen vode u sustavu, I.
\
plinski ventil
a)stanje pri isporuci
b) stanje nakon punjenja
vode u sustav, odnosno
prijezagrijavanja
e)stanje pri najvećem
rastezanju vode
Ukupni volumen ekspanzijske posude određen je jednadžbom:
Veksp,min =
Ilustracija 7.16
Djelovanje membranske ekspanzijske posude
PRIRUČNIK ZA
.
Pe + 1 ,
Pe P«
r
Posude se u sustav ugrađuju odmah nakon ugradnje kotla, odnosno
kod kompaktnih su izvedbi kotlova tvornički ugrađene u njihovo
kućište. Postavljaju se neposredno uz kotao i priključuju na povratni
vod koji može imati zaporni ventil (za slučaj izmjene posude) koji
mora biti osiguran od neovlaštenog rukovanja. U pravilu se nalaze
na usisnoj strani cirkulacijske crpke kako bi se izbjeglo povećanje
tlaka u posudi radi njezinog djelovanja, a ako to nije moguće,
potrebni se predtlak mora povećati za 60 - 100%.
Održavanje i pregled posude mora se obaviti najmanje jednom
godišnje, u sklopu redovitog održavanja cijelog sustava grijanja.
Pregled posude pri tome obuhvaća vanjski pregled (vidljiva
oštećenja plašta posude, pojava korozije i sl), pregled membrane
(nepropusnost membrane i plinskog ventila) i provjeru tlaka (provjera
predtlaka, nepropusnosti i tlaka punjenja pri ponovnom puštanju
posude i sustava u pogon).
U slučaju neispravnosti ili oštećenja ekspanzijske posude može doći
do različitih smetnji u radu sustava grijanja, a najčešće su:
• gubitak vode iz sustava (najčešće kroz sigurnosni ventil)
• pojava zraka u sustavu, posebno u visoko postavljenim ogrjevnim
tijelima, što redovito dovodi do šumova
• nepravilan rad cirkulacijske crpke (i s tim povezani gubici).
304 - - - - - - - - - - - - - - - -
(Ve + Vzal )
GRIJANJE
pri čemu su:
Vsksp.min. - ukupni volumen ekspanzijske posude, I
Vzal - zaliha vode (količina vode koja se može pohraniti u posudu
za uravnotežavanje mogućih gubitaka vode u sustavu), I
Pe
- konačni
PO
~ početni
projektni tlak u sustavu, bar
projektni tlak u sustavu.
Pri tome početni projektni tlak u sustavu uobičajeno iznosi 0,7 bar,
a mora biti veći ili jednak zbroju statičkog tlaka u sustavu i tlaka
pare:
po;:: Pst + Pp,
pri
čemu
Pst· -
su:
statički
tlak u sustavu, bar
p; - tlak pare, bar.
Početni
tlak
jednadžbom:
PRIRUČNIK
punjenja
ekspanzijske
posude
određuje
se
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 305
..,...
Tablica 7.22
Veličine ekspanzijskih posuda (prema HRN EN 12828) [22J
,
tlaknamještanja
najviša nadtemperatura {fmax, °C
sigurnosnog
ventila Psv, bar
početni tlaku
sustavu PO, bar
ukupni volumen vode
u sustavu
25
3,0
0,5
1,5
0,5
1,0
2,0
1,5
0,5
1,0
1,5
volumen ekspanzijske posude V.ksp,min, I
v'us, I
50
75
100
125
150
175
200
225
250
275
300
325
350
375
400
425
450
475
500
množiteiji za
ostale volumene
1,0
2,5
2,1
4,2
6,3
8,3
10,4
12,5
14,6
16,7
18,7
20,8
22,9
25,0
27,0.
29,1
31,2
33,3
35,4
37,5
39,6
41,6
2,7
5,4
8,2
10,9
13,6
16,3
19,1
21,8
24,5
27,2
30,0
32,7
35,7
38,1
40,9
43,6
46,3
49,0
51,8
54,5
3,9
7,8
11,7
15,6
19,5
23,4
27,3
31,2
25,1
39,0
42,9
46,8
50,7
54,6
58,5
62,4
66,3
70,2
74,1
78,0
2,3
4,7
7,0
9,4
11,7
14,1
16,4
18,8
21,1
23,5
25,8
28,2
30,5
32,9
35,2
37,6
39,9
42,3
44,6
47,0
3,3
6,7
10,0
13,4
16,7
20,1
23,4
26,8
30,1
33,5
36,8
40,2
43,5
46,9
50,2
53,6
56,9
60,3
63,6
67,0
5,9
11,8
17,7
23,7
29,6
35,5
41,4
47,4
53,3
59,2
65,1
71,1
77,0
82,9
88,8
94,8
100,7
106,6
112,5
118,5
2,8
5,6
8,4
11,3
14,.1
16,9
19,7
22,6
25,4
28,2
31,0
33,9
36,7
39,5
42,3
45,2
48,0
50,8
53,6
56,5
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
45,0
50,0
55,0
60,0
65,0
70,0
75,0
80,0
85,0
90,0
95,0
100,0
0,0833 0,109 0,156 0,094 0,134 0,237 0,113
Napomena:
podaci vrijede za nadtemperaturu
{fmax
= 110 °C i zalihu
vode VZal
5,9
11,8
17,7
23,7
29,6
35,5
41,4
47,4
53,3
59,2
65,1
71,1
77,0
82,9
88,8
94,8
100,7
106,6
112,5
118,5
!
Tablica 7.23
Rastezanje vode ovisno o nadtemperaturi (prema HRN EN 12 828J [22J
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
rastezanje vode
0,66
I
'I
e, %
0,93
1,29
1,71
2,22
2,81
3,47
4,21
5,03
5,93
6,90
Konačni tlak punjenja ekspanzijske posude mora biti takav da ne
dođe do prekoračenja vrijednosti tlaka u sustavu kod najveće
nadtemperature, a određen je jednadžbom:
Pe +1
Ve(Pe + 1)
1+ ------'-,---''----,
Veksp,min(Po + 1)
Tehnički podaci membranski h ekspanzijski h posuda prikazani su
u tablicama 7.24 i 7.25.
0,2 0,237
= O.
306 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 307
l,!
,
'·.1'.
"
I:
I
I
I:
li
o
o
~
o)
i - -i - -
o
o
~
r-
<o
f-fO
O
~
Cb'
'<:t
l!)_
i - -i - -
o
o)
~
'<:t
r- ri - -i - -
o
r-
l!)
U;
r-
o)
l!)_
oo
r-
r-
l!)
-
o)
c")
CD
r-
=
O
'<:t
r-
~
io
I-OO
O
io
N
m
o
r-.:c")
'<:t
o)
o
en
N
<o
o
a:>
l!)
c")
a:>
co
-r-r-
l-- I--
.cl
"o
I'-
l!)_
oo
N
co
l!)_
<o
r-
eo
o)
-
f-
o)
r-
c")
-
f-f-
l!)
N
<o
r-
c")
c")
~
~
f-
oo
l!)
o)
l!)
c")
c")
~
oo
0_
N
r-
c")
r<o
0_
r-
a_
l!)
'<:t
r-
N
O
l!)
a:>
'<:t
-
m
'<:t
oo
.."f
N
i-- I-N
'<:t
l!)
o-
o)
rl!)
l!)
o
I'-
r-
N
e;v)
l!)
i-N
"l-
f-- f-'<:t
N
o)
l!)
r-
r-
co
co .:.::
e
co
'(jj
~
co
's; 'o
:l
CL
ro
cl
.cl ~
.:.:: .:.::
CL
'C
~
CL
cd'
co 'c
a:> VJ
"o
co
aJ
:~ E
~
:~
CL
E ea:>
e
~C3
a:> a:> E
E
> E
'6
'Ci?
'o
co
"o
o
CL
32
'o
'c
-'=
a:>
+-'
'E
e
I--~
e
e
'6
=
oo
io
O
O
O
l!)
'<:t
<o
<o
<o
I--I--
O
O
I'-
co
l!)
c")
'<:t
oo
l!)
c")
f----- I - O
O
'<:t
N
N
o)
co co
O
oo
i--
N
r-
N
r-
I'N
oo
O
I'N
c")
O
I'N
i--I-O
O
oo
N
I-- f-l!)
o)
'<:t
i - - f--
I-- i--
l!)
O
<o
r-
O
N
'<:t
r-
.....
co
.cl
'o
co
~
"o
-c-
co
:p
CL
a:>
CL
o
32
'o
'c
-'=
.l!l
E
:l
o>
-ec")
I'N
O
I'N
I-- i - N
=
-c,
f-- t--
l!)
.....
co .....
a:>
.cl
l!)
o)
O
O
io
oo
~
I-'<:t
'<:t
rr-
i--f -
O
r-
l--
o
l!)
r-
r-
r-.:-
l-oo
--
I--
oo
<o
0)-
io
c")
O
O
f-----
N
;; I--
o
O
O
r-
=
'----- O f----- f - =
a:> rr>
O
O
,!:::! l!) l!)
oo O
c")
c")
I--
=
l!)
I-- I--
.cl
"o
en
r -r <o co
oo rco
N
r -r -
f-- oo
I--
o)
io
f-- N
r-
::;r
f-
l!)
f-fr-
<o
l!)_
r-
-r-r-
rI-00_
rr-
oo
t--
oo
<o
::;r
f-
<o
~
>
,!:::!
l!)-
rI-00_
c")
I - - t--
r-
c")
I''<:t
i - -I - -
l!)
O
O
N
'<:t
O
7.5.1. Osnovni dijelovi dimovodnih instalacija
l!)
I-- i--
r-
i - - t-io
l!)
'<:t
r-
<o
l!)
O
r-
I--
o
-el!)
O
io
N
r-
O
<o
f-- I -
f--- i - -
I--
o)
f--
r-
<o
O
c")
-e-
O
l!)
N
r-
i--f -
O
O
O
7.S. DIMOVODNE INSTALACIJE SUSTAVA CRIJANJA
O
O
I'-
l!)
<o
l-- i--
'<:t
I--
c")
O
O
f-----
a
r-
oo
o)
<o
oo
N
'<:t
O
N
r-f-
f - t--
o
oo
f - i-o)
oo
l!)_
rr-
I--
c")
o)
f-
o
o)
f-
N
rf-f-
r-
N
c")
en
l!)
rl'- r- f-
r-
o
oc")
io
r-
o
l!)_
'<:t
co
l'-
-
l-- i-io
N
o
o)
r-
<o
~
'c
"o
Q5
'E
e
CL
<o
o)
r-
:C3
a:>
>
'Ci?
e
E
N
e
a:>
'6
N
r-
~
'C
CL
a:>
aJ
:=-
--
co co
e .:.::
co
'(jj
's; 'o
:l
I--~
~
=
:Ri
E
E
e
a:>
E
'6
308 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Dimovodna instalacija je sustav koji služi za odvod dimnih plinova
od ložišta izvora topline sustava grijanja (kotla, plinske grijalice,
kamina itd) u okolicu, a njezini osnovni dijelovi su (il. 7.17):
a) ložište izvora topline
b) dimovodni nastavak - dio ložišta koji povezuje ložište i spojnu
dimovodnu cijev
c) spojna dimovodna cijev - spoj ložišta od dimovodnog nastavka
do priključka na dimnjak
d) priključak na dimnjak - dio dimnjaka koji povezuje spojnu
dimovodnu cijev s dimnjakom.
e) dimnjak - okomiti kanal u zgradi ili izvan nje koji se sastoji od
nosive konstrukcije s jednom ili više unutarnjih cijevi za protok
dimnih plinova
f) oprema - dijelovi namijenjeni za održavanje, regulaciju i ostvarenje
sigurnog pogona:
• osigurač strujanja
• uređaj za dovod dodatnog zraka (regulator podtlaka)
• dimna zaklopka
• eksplozijska zaklopka
• otvori za kontrolu i čišćenje
• otvor za ispust kondenzata s posudom za neutralizaciju (kod
kondenzacijskih kotlova)
• sapnica
• kapa na vrhu dimnjaka i sl.
U osnovne zadatke dimovodnih instalacija ubraja se neometano
odvođenje dimnih plinova u okolicu, sprječavanje nekontroliranog
ulaska opasnih dimnih plinova u prostoriju, onemogućavanje
nekontroliranog izlaska štetnog kondenzata i stvaranje podtlaka koji
je potreban za savladavanje otpora u ložištu, dimovodnoj cijevi i
dimnjaku (kod primjene atmosferskih ložišta).
Načelo rada dimovodne instalacije temelji se na razlici gustoće
vanjskog zraka i dimnih plinova, pri čemu se tlak mirovanja u
dimnjaku računa jednadžbom:
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 309
..,....
l'
PH
=
Hg(Pzr,v -
7.5.2. Osnovne značajke dimnjaka
PDPsr ) ,
pri čemu su:
PH - tlak mirovanja u dimnjaku, Pa
H - djelotvorna visina dimnjaka, m
g - ubrzanje sile teže (= 9,81 m/s")
Pzr,v _ g ustoća vanjskog zraka, kq/rn"
PDPsr - srednja gustoća dimnih plinova, kq/rn",
8
Legenda:
1 - dimnjak
2 - dimovodni nastavak
3 - spojna dimovodna cijev
4 - priključak nadimnjak
5 - osigurač strujanja
6 - otvor zakontrolu i čišćenje
7 - vrh dimnjaka
8 - vjetrobran
9 - requlator podtlaka
10- skupljač kondenzata s ispustom
10
Ilustracija 7.17
Dijelovi dimovadne instalacije [16J
310 - - - - - - - - - - - - - - - -
Dimnjak je osnovni dio dimovodne instalacije i građevinski element
koji služi za odvođenje dimnih plinova nastalih izgaranjem u ložištu
nekog izvora topline u okolicu, Dimnjaci se dimenzioniraju i izvode
tako da njihov broj, položaj i stanje osiguravaju da se ložišta izvora
topline koja su predviđena za spajanje na njih mogu ispravno
priključivati i koristiti. Pri tome treba imati na umu da je vijek trajanja
dimnjaka kao građevinskog konstrukcijskog elementa jednak vijeku
trajanja cijele zgrade. Na dimnjake se postavlja nekoliko osnovnih
zahtjeva:
• zaštita zraka od onečišćenja
• otpornost na temperaturna' naprezanja koja nastaju zbog temperature dimnih plinova i temperature koja nastaje izgaranjem čađe
unutar dimnjaka
• sigurnost od požara - stijenke dimnjaka moraju imati takva
izolacijska svojstva da se slobodne vanjske strane dimnjaka ne
smiju zagrijati na više od 100 °C, pri čemu se površine susjednih
dijelova koje su od zapaljivog materijala ne smiju zagrijati na više
od 85 °C, dok u slučaju požara s vanjske strane trebaju ostati
stabilne najmanje 90 min, odnosno moraju isključiti prenošenje
vatre na druge katove
• nepropusnost za dimne plinove i okolni zrak - propusnost ne smije
biti veća od 0,003 m3/cm2 unutarnje površine dimnjaka kod razlike
tlaka 40 Pa prema okolici i temperature 20 °C
• toplinska izolacija - temperatura na unutarnjoj stijenci na vrhu
dimnjaka viša od temperature kondenzacije vodene pare i da u
susjednim prostorijama ne može nastati neugodno toplinsko
opterećenje
• čvrstoća, otpornost na torzijska naprezanja i tlak plinova
• otpornost difuziji vodene pare
• mogućnost ispitivanja, kontrole, čišćenja i ventilacije.
Dimnjaci se mogu podijeliti na nekoliko načina:
a) prema vrsti izrade:
• jednoslojni: zidani su od jednog sloja opeke ili fazonskih dijelova,
pri čemu je nosivi dio ujedno cijev za dimne plinove (kod
suvremenih ložišta se izbjegavaju jer zbog oštećenja stijenki dolazi
do izbijanja štetnih produkata izgaranja na vanjsku stijenku)
PRIRUčrHK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 311
'"'i:
!
• višeslojni: sastoje se od unutarnje cijevi koja služi za prolaz dimnih
plinova, vanjskog, nosivog konstrukcijskog elementa koji
osigurava zaštitu i građevinsku stabilnost i zračnog međuprostora
ili izolacije
• s ograničenom otpornošću na temperaturu: koriste se kod
niskotemperaturnih, odnosno kondenzacijskih ložišta
• neosjetljivi na vlagu: koriste se kod niskotemperaturnih i
kondenzacijskih ložišta
b) prema izgledu presjeka:
• kvadratni: najčešće jednoslojni dimnjaci od opeke
• pravokutni: najčešće dimnjaci od opeke ili elemenata od lakog
betona (odnos stranica iznosi najviše 1 : 1,5)
• okrugli
• zaobljeni kvadratni: za izradu višeslojnih dimnjaka
• ovalni: za sanaciju i rekonstrukciju pravokutnih dimnjaka (odnos
osi ne smije prelaziti 1 : 1,5)
c) prema materijalu unutarnje cijevi:
• od opeke: za jednoslojne dimnjake (neoštećena, oštrobridna,
dobro pečena opeka, najmanje tipa MO 15)
• šamotni
• keramički: za niskotemperaturna i kondenzacijska ložišta.
• nehrđajući (od nehrđajućeg čeličnog lima)
• polimerni ('plastični'): za kondenzacijska ložišta
• stakleni: za niskotemperaturna i kondenzacijska ložišta
d) prema mjestu postavljanja:
• u objektu
• prislonjeni uz objekt: najčešće pri rekonstrukciji i osuvremenjavanju sustava grijanja
• samostojeći: za samostalna energetska postrojenja
e) prema otporu prolazu topline:
• I. skupina: s otporom prolazu topline <:: 0,65 m2 KIW
• ILa skupina: s otporom prolazu topline <:: 0,40 m2 KIW
• II. skupina: od opeke, debljine stijenke 24 mm, s otporom prolazu
topline 0,22 - 0,64 m 2 KfW
• III. skupina: od opeke, debljine stijenke 12 mm, s otporom prolazu
topline 0,12 - 0,21 m 2 KIW.
312 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
- - - ----------
-
7.5.3. Izvođenje dimnjaka
Dimnjak se od temelja do vrha izvodi kao funkcionalna cjelina i po
cijeloj visini treba imati nepromijenjen oblik i površinu presjeka. U
pravilu se vodi od kata na kojemu se nalazi priključeno ložište. Ako
je zbog konstruktivnih razloga potrebno skošenje dimnjaka, ono se
izvodi u jednom smjeru pod kutem od 60 o.
Dimnjak se može ugraditi u nosive ili konstrukcijske elemente samo
ako ne ugrožava njihovu stabilnost pri najvišoj pogonskoj
temperaturi dimnih plinova, pri čemu se njihove površine ne smiju
zagrijati na više od 50 °C. Udaljenost vanjske stijenke dimnjaka od
zapaljivih materijala treba biti najmanje 5 cm, a drvena građa
stropova i krovova koja graniči s dimnjakom mora biti razmaknuta
od njegove vanjske površine najmanje 5 cm, osim ako se ne radi o
elementima male širine kao što su, primjerice, pod, pokrovne daske,
krovne letve i sl, kada razmak nije potreban.
Otvori za kontrolu i čišćenje obvezno se postavljaju na dnu svakog
dimnjaka. Najmanja širina otvora iznosi 10 cm, a visina 18 cm.
Gornja razina otvora treba biti najmanje 20 cm ispod donje točke
najnižeg priključka na ložište, a donja najmanje 20 cm iznad dna
cijevi. Ne smiju se postavljati u prostorijama u kojima borave ljudi,
skladištima prehrambenih proizvoda i prostorijama s povećanom
opasnošću od požara. Moraju biti zatvoreni poklopcima ili
vratašcima koja moraju osigurati trajnu nepropusnost, zaštitu od
utjecaja povišenih temperatura i imati toplinsku izolaciju koja ne
smije oslabiti ni pri višestrukom otvaranju i zatvaranju, dok njihovo
neovlašteno otvaranje treba onemogućiti. Dimnjaci za plinska ložišta
kod otvora za kontrolu i čišćenje te na vrhu moraju imati trajnu
oznaku 'P'. Svaki dimnjak treba imati mogućnost kontrole i čišćenja
s vrha, a ako to nije moguće, u potkrovlju ili iznad krova moraju se
izvesti otvori udaljeni najviše 4 m od vrha. Ako su dimnjaci izvedeni
sa skošenjem, u neposrednoj blizini koljena mora postojati otvor
za kontrolu i čišćenje.
Vanjska stijenka dimnjaka koji se nalazi izvan građevine treba biti
izvedena od materijala otpornog na smrzavanje i sa svojstvom
malog upijanja vlage (ne više od 20%). Dimnjaci na koje su
priključena ložišta nazivnog učina većeg od 250 kW i s debljinom
stijenke većom od 20 cm, na vrhu moraju imati nastavak koji služi
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
313
II
za odvajanje dimnih plinova od glave. Nastavci trebaju produljivati
dimnjak najmanje za jedan hidraulični presjek dimnjaka.
=1 11 lt lt lE
,
dimnjak od opeke
Visina dimnjaka se određuje iz uvjeta osiguranja optimalnog
podtlaka la siguran rad ložišta i uvjeta sprječavanja onečišćenja
okoliša. Najmanja potrebna visina se određuje na osnovi visine i
oblika krova zgrade, nagiba krova, udaljenosti od vrha krova,
nadogradnji na krovu u neposrednoj blizini vrha dimnjaka, utjecaju
okolnog reljefa, objekata i vegetacije.
Najmanja djelotvorna visina dimnjaka isnosi 4 m, dok najveća
djelotvorna visina ne smije prekoračiti vrijednost hidrauličke vitkosti
pomnožene sa 187,5, odnosno kod jednoslojnih dimnjaka vrijednost
hidrauličke vitkosti (omjera djelotvorne visine i hidrauličkog promjera
unutarnjeg presjeka dimnjaka) pomnožene sa 150.
S obzirom na izvedbu, uobičajeno se pojavljuje nekoliko osnovnih
vrsta dimnjaka (il. 7.18):
• dimnjaci od opeke
• dimnjaci od betonskih elemenata s agregatom od drobljene opeke
ili kamene sitneži i međuslojem od staklene vune - debljina stijenke
elementa do 5 cm, a obloge od opeke 7 ili 12 cm
• šamotni višeslojni montažni dimnjaci - unutarnja cijev od šamotnog materijala, izolacijski sloj zračni sloj visine 30 cm prekidan
užetom od mineralne vune i vanjski plašt od betona s agregatom
od drobljene opeke
• čelični višeslojni montažni dimnjaci - unutarnja cijev od
nehrđajućeg čelika, izolacijski sloj od mineralne vunei vanjski
plašt od plinobetona ili nehrđajućeg čelika, dok je ukupna visina
elementa jednaka visini kata
• keramički Višeslojni dimnjaci - unutarnja cijev od keramike otporne
na vlagu, izolacijski sloj od mineralne vune i vanjski plašt od
betona s agregatom od ekspandirane gline I sl. (koristi se za NT
i kondenzacijska ložišta).
• dimnjaci la kondenzacijska ložišta - unutarnja cijev od
nehrđajućeg čelika, keramike, polimernih materijala ili specijalnog
stakla, dok se zračni međuprostor koristi za dovod zraka za
izgaranje ili provjetravanje.
314 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
~:9D~
višeslojni montažni
dimnjak s
unutarnjom i
vanjskom cijevi od
dimnjak od betonskih
elemenata
nehrđajućeg čelika
Višeslojni montažni
dimnjak sašamotnom
unutarnjom cijevi
Višeslojni montažni
dimnjak s keramičkom
unutarnjom cijevi i
vanjskim slojem od betona
[Q]
a
Višeslojni montažni
dimnjak s čeličnom
unutarnjom cijevi i
vanjskim slojem od
plinobetona
dimnjak za
kondenzacijska
ložišta
Ilustracija 7.18
izvedbe dimnjaka
Uobičajene
7.5.4. Priključivanje na dimnjak
Spojna dimovodna cijev služi za povezivanje dimovodnog
nastavka ložišta s dimnjakom. Priključuje se na dimnjak u katu u
kojem se nalazi ložište, a njezin je svijetli presjek uvjetovan veličinom
dimovodnog nastavka (kod pretlačnih i kotlova na kruto gorivo i
dimenzijom dimnjaka), dok duljina treba biti što kraća i. sa što manje
skretanja i skošenja. Izrađuje se od negorivog materijala, postojanog
oblika i sa zaštitom od korozije, vodi se okomito ili s usponom prema
dimnjaku, a izvodi tako da se lako i sigurno može čistiti. Otvori za
kontrolu i čišćenje trebaju se nalaziti na svakoj promjeni smjera i
na svakoj dionici duljoj od 5 m te se moraju nepropusno zatvarati.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
315
Na dimovodnoj se cijevi mora nalaziti otvor za mjerenje emisije
dimnih plinova koji se postavlja na udaljenost jednaku dvostrukom
promjeru cijevi iza dimovodnog nastavka, odnosno osigurača
strujanja. Cijev treba biti toplinski izolirana tako da temperatura
vanjskog plašta zadovoljava uvjete zaštite na radu, smanjenja
toplinskih gubitaka i sigurnosti odvođenja dimnih plinova (proračun
hlađenja dimnih plinova sastavni dio proračuna potrebnog svijetlog
presjeka dimnjaka).
Lukovi cijevi trebaju imati polumjer tako da vrijedi R/d > 1, a zbroj
koeficijenata lokalnih otpora ne bi trebao biti veći od 2,2.
Dimovodne se cijevi ne smiju voditi kroz druge katove i stanove,
prostorije s plinskim ložištima, ploče, zidove, okna, nepristupačne
prazne prostore ni kroz ugrađeno pokućstvo. Udaljenost cijevi od
građevinskih elementa od gorivih materijala treba biti 20, odnosno
5 cm za atmosferska ležišta učina do 30 kW. Ako cijev prolazi kroz
građevinske elemente, oni u promjeru od 20, odnosno 10 cm za
atmosferska ložišta učina do 30 kW oko dimovodne cijevi trebaju
biti izrađeni od negorivih materijala manje toplinske vodljivosti ili
treba osigurati razmak sa zaštitnom cijevi koja treba biti ventilirana.
Priključak na dimnjak služi za povezivanje spojne dimovodne cijevi
s unutarnjom cijevi dimnjaka tako da se ona ne opterećuje silama
nastalim uslijed toplinskih dilatacija spojne cijevi i da se osigurava
nepropusnost između spojne cijevi i dimnjaka i prema okolnom
prostoru. Priključak ne smije ulaziti u dimnjak i smanjivati njegov
svijetli presjek, a kod dimnjaka izvedenih od tvorničkih elemenata
sastavni je dio njegove unutarnje cijevi. Izvodi se usponom prema
dimnjaku pod kutem između okomice dimnjaka najmanje 87°, dok
se zbog smanjenja otpora na ulazu u dimnjak preporučuju oštriji
kutevi (45 i 60 0). Povezivanje spojne dimovodne cijevi i dimnjaka
čvrstim spojem nije dopušteno.
Ložišta se moraju priključivati na dimnjak na istom katu na kojem
se nalaze i u pravilu se jedno ložište priključuje na jedan dimnjak,
što posebno vrijedi za plinska ložišta spretlačnim plamenikom,
nazivnim učinom većim od 30 kW, s atmosferskim plamenikom i
nazivnim učinom manjim od 30 kW ako su postavljena u prostoriji'
koja ima prema van stalno otvoren dovodni otvor za zrak za
izgaranje i u zgradama s više od 5 katova.
316 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
7.S.S. Oprema dimovodne instalacije
Osigurač strujanja je sastavni dio atmosferskih plinskih ložišta i
služi za njegovu zaštitu od prejakog uzgona, zastoja ili povrata u
dimovodnoj instalaciji (il. 7.19). Kod suvremenih se plinskih kotlova
u osigurač strujanja ugrađuje osjetnik dimnih plinova koji u slučaju
povratnog strujanja zatvara dovod plina do plamenika čime se
onemogućava izlazak dimnih plinova u prostoriju.
podtlak
t ~-,
zastoj
~ ,~!.;~.
.//~.~r····
.
HU
~::::::::~
.
Načelo
- - -- - - dimni plinOVi
--- zrak izprostorije
- - povratni plinovi
iz dimnjaka
Ilustracija 7.19
rada osigurača strujanja
Uređaj za dovod dodatnog zraka ili regulator podtlaka služi za
dovođenje dodatnog zraka u dimnjak čime se može postići
povećanje brzine i manja relativna vlažnost dimnih plinova te
pravilan podtlak kroz kotao. Regulatori se smiju ugrađivati samo u
prostorijama u kojima su postavljena ložišta, ako je osigurano da
njihova ugradnja ne ometa odvod produkata izgaranja, da dimni
plinovi ne izlaze u prostoriju u slučaju zastoja ili povrata dimnih
plinova, da nije ometeno ispitivanje i čišćenje dimnjaka i spojne
dimovodne cijevi i da nije smanjena pokretljivost unutarnje cijevi
(kod višeslojnih dimnjaka).
Dimna zaklopka je termički ili mehanički upravljani element u struji
produkata izgaranja dimnjaka za plinska ložišta koji služi za
povećanje učinkovitosti zajedničkih dimnjaka ili za smanjenje
gubitaka. Kod ložišta s atmosferskim plamenikom ugrađuju se iza
osigurača strujanja, iako se kod suvremenih plinskih kotlova više
ne koriste.
Eksplozijska zaklopka služi za osiguranje ložišta u kojima se mogu
javiti detonacije. Ugrađuje se na zadnju stranu kotla i na spojnu
dimovodnu cijev i na koljenu ako ono mijenja smjer za više od 45 0,
pri čemu je jedna zaklopka u pravilu dovoljna za 10 m spojne
dimovodne cijevi. Površina otvora zaklopke treba iznositi najmanje
1/8 površine spojnog dimovodnog kanala, ali ne manje od 400 cm",
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
317
'I:
Zaklopka mora biti zaštićena od korozije i s automatskim i
nepropusnim zatvaranjem, pri čemu njezin položaj mora biti vidljivo
označen natpisnom pločom.
Vjetrobran je nepokretni dio koji se postavlja na vrh dimnjaka s
ciljem pojačavanja podtlaka na vrhu korištenjem struje vjetra. U
pravilu se postavlja samo na dimnjake s atmosferskim ložlštima čiji
je vrh u aerodinamički nepovoljnom položaju. Uz to, u kišovitim se
krajevima može postaviti i na dimnjake s unutarnjom cijevi od
materijala koji nemaju mogućnost upijanja (metali i sl.) s ciljem
zaštite od padalina. Izrađuje se od negorivih materijala, otpornih na
temperaturu i smrzavanje te mora biti provjerene konstrukcije,
ispravno dimenzioniran i sigurno učvršćen na dimnjak tako da ne
ometa njegovu kontrolu i čišćenje dimnjaka.
Ispust kondenzata je dio unutarnje cijevi dimnjaka koji služi za
skupljanje i ispuštanje kondenzata iz kondenzacijskih kotlova.
Postavlja se u dnu dimnjaka tako da se nastali kondenzat u cijelosti
odvodi, a izvodi se s elementom s navojem i čepom kojim se može
zatvoriti. Posude (kutije) za neutralizaciju kodenzata se dimenzioniraju s obzirom na predviđenu količinu nastalog kondenzata, a
kontroliraju s obzirom na kiselinsku reakciju. Nakon što se sredstvo
za neutralizaciju iscrpi, posudu treba zbrinuti i reciklirati r:kod
proizvođača.
Za dimenzioniranje dimnjaka koristi se postupak prema HRN EN
13 384-1 i 13 384-2. Ipak, za odabir odgovarajućeg presjeka
dimnjaka u velikom broju slučajeva moguće je koristiti i dijagrame
proizvođača.
Pri dimenzioniranju dimnjaka moraju biti ispunjeni uvjeti tlaka i temperature:
a) uvjeti tlaka:
• za dimnjake s podtlakom:
PZ = PZ - PR - PL ;;: PW + PFV + PB
=
PZe
PZ ;;:PB
• za dimnjake spretlakom:
Pzo = PR - PH + PL
Pzo
s;
s;
Pwo - PB - PFV = Pzo e
PZ,max
Pzo + PFV
s;
PZV,max
b) uvjeti temperature:
7.5.6. Dimenzioniranje dimovodnih instalacija
pri
čemu
Ispravno dimenzioniranje osnovni je preduvjet ispravnog i sigurnog
rada dimovodne instalacije, a time i cijelog sustava grijanja,
posebice stoga što se kod ložišta suvremenih izvora topline
zahtijevaju gotovo granične vrijednosti kako bi cijeli sustav za odvod
dimnih plinova ispunio svoje zadatke. Slobodni presjek unutarnje
dimovodne cijevi određuje se prema:
• broju priključenih ložišta
• vrsti priključenog ložišta
• učinu priključenog loži šta (masi dimnih plinova)
• temperaturi dimnih plinova
• djelotvornoj visini dimnjaka.
su:
PZ
- podtlak na ulazu u dimnjak, Pa
PH - teroretski podtlak raspoloživ zbog efekta dimnjaka, Pa
PR
- pad tlaka u dimnjaku, Pa
PL
- tlak zbog brzine vjetra, Pa
Pw - najmanji potrebni podtlak izvora topline sustava grijanja, Pa
P FV - efektivni pad tlaka u spojnoj dimovodnoj cijevi, Pa
PB
- efektivni pad tlaka u dovodu zraka za izgaranje, Pa
PZe - zahtijevani podtlak na ulazu u dimnjak, Pa
Pzo - pozitivni tlak na ulazu u dimnjak, Pa
Pwo - najveći diferencijalni tlak izvora topline sustava grijanja, Pa
PZOe - najveći diferencijalni tlak na ulazu u dimnjak, Pa
PZ,max - najveći dopušteni tlak s obzirom na izvedbu dimnjaka, Pa
318 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
319
T
1'J;ab - temperatura
unutarnje stijenke na izlazu iz dimnjaka pri
temperaturnoj ravnoteži, °C
- granična temperatura, °C.
{fg
Maseni protok dimnih plinova za
jednadžbom:
uobičajena
ložišta
računa
Najveća
(~ )
se
PZ,min =
pri
računa
(~ )
pri
se jednadžbom:
pri
Tablica 7.26
faktor u jednadžbi za određivanje
masenog protoka ovisno o vrsti ložišta i gorivu [16J
AD
računa
se jednadžbom:
rA::
g~o;J1'
vrsta izvora topline
gorivo
faktor f
kotlovi s
ekstralako loživo ulje
0,45
0,48
0,45
0,81
0,85
1,1
0,9
pretlačnirn
prirodni plin
plamenikom
ukapljeni naftni plin
kotlovi s atmosferskim
prirodni plin
plamenikom
ukapljeni naftni plin
kotlovi za
kruta goriva
drvo
koks
Tablica 7.27
Vrijednosti hrapavosti stijenke za
čemu
W min
tg
= f 4
čemu
Proračunski
su:
PZ,min - najmanji podtlak u dimnjaku, Pa
tu
- proračunski faktor (= 1/175)
H - djelotvorna visina dimnjaka, m
{fa
- temperatura na ulazu u dimnjak, °C.
{fak
- temperatura okolnog (vanjskog) zraka, °C
min
=318-18750r,
su:
H - djelotvorna visina dimnjaka, m
Dh - unutarnji hidraulički promjer, m
r - hrapavost unutarnje stijenke, m (tablica 7.27).
čemu
w .
=212,5-12500r,
h max
tuH({fe- {f ok)'
Najmanja brzina dimnih plinova
se jednadžbom:
odnosno za niskotemperaturne izvore topline:
čemu
Najmanji podtlak u dimnjaku
računa
h max
su:
moP - maseni protok dimnih plinova, gis
t - proračunski faktor (tablica 7.26)
ON - nazivni toplinski učin ložišta, kW
pri
vitkost dimnjaka
su:
- najmanja brzina dimnih plinova, m/s
- faktor za minimalnu brzinu (= 0,5 m/s)
- svijetli presjek dimnjaka, m".
različite
hrapavost stijenke r, m
šamot, opeka, beton, zidani elementi, agregat
0,002
0,005
0,003
0,001
0,001 (0,0005)
zidani kanali
betonski elementi
metalni elementi
staklo, polimerni materijali
320 --------------~~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
~l
materijale elemenata dimnjaka [16J
materijal
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE ------------~----
321
.......- - - - - - - - - - - · · L
------------'liiiiliiiiii""""---~~~~~~~~
8.
OORJEVNA TIJELA
322 - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - -
323
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-=_ _
8.1. PODJELA I OSNOVNE ZNAČAJKE OCIJEVNIH
TIJELA
Ogrjevna tijela su dijelovi sustava grijanja koji služe za izmjenu
topline s prostorijom (tj. zrakom, osobama i objektima u njoj), kako
bi se u njoj ostvarili uvjeti toplinske ugodnosti, odnosno zadovoljile
potrebe radnog procesa. Kod centralnih su sustava grijanja
izvedena kao zasebni elementi i do njih se pomoću cijevnog razvoda
dovodi prikladan ogrjevni medij zagrijan u izvoru topline smještenom
na jednom mjestu za cijelu zgradu, odnosno za više prostorija. Za
razliku od toga, kod lokalnih su sustava grijanja s izvorom topline
objedinjena u jedinstveni element, pri čemu dodatni prijenosnik
topline i njegov razvod nisu potrebni jer se toplina izmijenjuje
izravno.
S obzirom na izvedbu, način izmjene topline i korišteni ogrjevni
medij, postoji nekoliko osnovnih vrsta ogrjevnih tijela:
• radijatori (npr. člankasti, pločasti, cijevni i sl)
• konvektori
• kaloriferi i zračeći paneli
• površinski sustavi grijanja (podno, zidno i stropno grijanje)
• toplozračna
• s izravnom izmjenom topline (peći, grijalice, kamini i sl)
• u posebnim izvedbama.
Pri odabiru odgovarajućeg ogrjevnog tijela treba obratiti pozornost
na nekoliko osnovnih značajki, odnosno zahtjeva koji se pri tome
postavljaju:
• potreban toplinski učin, odnosno potrebe prostorije za toplinom
• način izmjene topline
• ugradbene dimenzije, masa, volumen ogrjevnog medija (ovisno
o izvedbi)
• mjesto ugradnje
• dizajn, odnosno vanjski izgled s obzirom na uklapanje u unutarnje
uređenje prostora
• radni parametri (npr. temperatura i tlak ogrjevnog medija)
• mogućnost regulacije
324 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
li.
----~~~~~~~~~~~---------------
• jednostavnost ugradnje i povezivanja s drugim dijelovima sustava,
popravaka, održavanja i čišćenja
• pogonska sigurnost, trajnost i postojanost na razne vanjske utjecaje
• cijena.
Potreban toplinski učin ogrjevnog tijela je osnovna značajka prema
kojoj se ona odabire. Određuje se na osnovi proračuna potreba
prostorije za toplinom (npr. prema HRN EN 12 832), a mogu se
koristiti i razni računalni programi koje daju proizvođači ili približni
postupci.
Temperature ogrjevnog medija u ogrjevnim tijelima centralnog
toplovodnog grijanja značajka je o kojoj ovisi izvedba sustava. Pri
odabiru temperatura treba se rukovoditi potrebama prostorije za
toplinom i zahtjevima za toplinskom ugodnosti u njoj, a ne izvedbom
izvora topline. Ogrjevni medij može imati tzv. standardne (90170 "C)
ili snižene temperature (75/65, 70160, 70/55, 55/45 °C itd) koje su
danas sve češće, što treba zahvaliti sve većoj primjeni suvremenih
izvora topline kao što su niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi,
solarni sustavi ili toplinske crpke, a i tome što se time ostvaruje
mnogo bolji temperaturni profil (raspored temperaturnih slojeva) po
visini prostorije.
Mjesto ugradnje ogrjevnog tijela u prostoriji vrlo je utjecajan
čimbenik i njegov je pravilan odabir jedan od osnovnih preduvjeta
njegovog ispravnog rada, odnosno ostvarivanja osjećaja ugodnosti
za osobe koje borave u prostoriji. Taj se utjecaj ponajviše ogleda u
tome kako su ostvareni izmjena topline, strujanje toplog zraka po
prostoriji i raspored temperaturnih slojeva po njezinoj visini (il. 8.1
i 8.2). U većini se slučajeva najprikladnijim mjestom za ugradnju
ogrjevnog tijela smatra područje u kojemu su toplinski gubici
najveći, a to je prostor ispod ostakljenih ploha ili u njihovoj
neposrednoj blizini. Primjerice,. radijatori se gotovo redovito
postavljaju u područje ispod prozora (tzv. parapet), konvektori se
najčešće ugrađuju u pod ispod velikih ostakljenih ploha (npr. izloga
i sl), dok se cijevi ili električni grijači podnog grijanja u području blizu
ostakljenih ploha u pravilu gušće raspoređuju. Uz to, pri postavljanju
ogrjevnih tijela u prostoriju, treba omogućiti njihov ispravan rad,
rukovanje, održavanje i čišćenje pa njihove ogrjevne plohe i oprema
(npr. priključci, regulacijski elementi i sl) ne smiju biti zaklonjeni
građevinskim elementima i dijelovima pokućstva.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - -
325
cr
I
a) radijatorsko grijanje
b) radijator sastandardnim
temperaturama ogrjevnog
medija postavljen u parapet
a) radijator sasniženim
temperaturama ogrjevnog
medija postavljen u parapet
2,70 :::::::::r::: :::: .. :
E 2,62
,
2,70 ---~-~-- --::::::::::::::::::::::::::::::::
E
2,62
:~
tl
~ 1,80 . .
'"
"~
I
l
{\~ ~
1,50·········
.
b
0,08
E ~:~g
a
0,08
.
:::: :::r:::::::::
tlo
o.
E ~:~g
.
~
o
'" 1,50
"~
os:
.
::::: ::r::::::::::
.
,
'·"'1
1,50···,········ ....
I
I
0,75
0,75
0,08
,
I
~ 1,80
1,80 .....
"~
r
.
I
,~
"S;
1'tzr == 20 -c
.
020 22
24
26
28
temperatura u prostoriji, °C
d)radijator postavljen na
zid nasuprot vanjskome
:~
\
::.:::::::
0,75
020 22
24
26
28
temperatura u prostoriji, °C
b) podno grijanje
l
,
a
"S;
e) radijator postavljen na bočni zid
.:
I
"i ~ ::~ :::::::.t:i
.
"S;
radijator
. • \ postavljen
.
nazid ispod
\
prozora
(uparapet)
ai
.El
en
:c
.
.
.
020 22
24
26
28
temperatura u prostoriji, °C
a - za50 W/m2 0,08
.
.
020 22
24
26
28
2
b - za80 W/m
temperatura u prostoriji, °C
Ilustracija 8.2
Raspored temperaturnih slojeva po visini prostorije za
različite izvedbe i smještaja mjesta ugradnje ogrjevnih tijela
cijevi podnoq grijanja
Ilustracija 8.1
Strujanje toplog zraka po prostoriji kod primjene radijatorskog i podnog grijanja
326 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Mogućnost regulacije je značajka ogrjevnog tijela koja do izražaja
sve više dolazi u posljednje vrijeme,kada se postavljaju sve veći
zahtjevi za smanjenje potrošnje energije. Drugim riječima, ogrjevna
tijela moraju biti izvedena tako da se mogu opremati suvremenim
regulacijskim uređajima (npr. termostatskim radijatorskimventilima
i sl) koji omogućavaju brzu promjenu odavanja topline ovisno o
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - c - - - - - - - - - - - - - 327
T
e) podno grijanje
E
ai
:E'
2,70 ::::::-_ F
2,62
,,
_
E
ai
f
e
,
1,80 ------ T - - -
:c
:@
.~
'S:
b
.El
ul
al
-----------------
I
>
0,75
izvedba ogrjevnog tijela
K180
~
~
2,70
2,62
~
,
1,50
Tablica 8.1
Konvekcijski i radijacijski udjeli najčešćih izvedbi
ogrjevnih tijela za centralne sustave grijanja [6J
f) stropno grijanje
-------- -
izduženi
'
1,50
,,
člankasti
po visini
radijatori
izduženi
dubina, mm
po dUljini
------1---------------------------
110
> 110
110
> 110
bez konvekcijskih lamela
0,0~2t.:~:::l-"~2""2-=2=4-=2=6====28
020
22
24
26
28
temperatura u prostoriji, °C
temperatura u prostoriji, °C
:~
pb
~ 1,80 -----T ----
.~
os:
'e
~
:
~ 1,80
1,50 --------,------------------------------
.~
os:
I
s 2 reda ploča
s 3 reda ploča
I
:
---r"- -----------------
konvektori
l
0,75
0,08----- --------------020
22
24
26
28
temperatura u prostoriji, °C
a - za50 W/m 2
s 2 konvekcijske lamele
bez pokrova
s pokrovom
radijacijski
Udio, %
udio, %
70
75
73
75
50
65
75
65
80
85
80
85
90
95
100
80
30
25
27
25
50
35
25
35
20
15
20
15
10
5
O
i,
20
li
I:
I:
--1- -------------
0,08------------
b - za 80 W/m 2
s 1 konvekcijskom lamelom
cijevni registri
I,,
---l "--
s 1 konvekcijskom lamelom
s 2 konvekcijske lamele
bez konvekcijskih lamela
1,50--------,--
I,,
0,75
bez konvekcijskih lamela
pločasti
2,70
E 2,62
ai
s 1 konvekcijskom lamelom
s 2 konvekcijske lamele
h)toplozračni grijač postavljen na
zid nasuprot vanjskome
2,70
2,62
~
ploča
30
radijatori
g) toplozračni grijač postavljen
na vanjski zid
E
s 1 redom
O,,,*,,~_~=======:'
konvekcijski
li
_
lj
020
22
24
26
28
temperatura u prostoriji, °C
li
Ilustracija 8.2 - nastavak
I
promjeni vanjskih utjecaja ili pak s obzirom na neke namještene
vrijednosti. Isto tako, moraju imati mogućnost brzog zagrijavanja
prostorije, ali i brzog ohlađivanja kada toplina više nije potrebna.
Način izmjene topline proizlazi iz izvedbe i dizajna ogrjevnog tijela
te je također uvjetovan zahtjevima koji se postavljaju na toplinsku
ugodnost. Kod najvećeg dijela suvremenih ogrjevnih tijela toplina
se izmjenjuje zračenjem i/ili konvekcijom, pri čemu je udio jednog
od ta dva načina vrlo utjecajan čimbenik pri. njihovom
dimenzioniranju i odabiru (tablica 8.1).
328 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
I
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 329
T
8.2. RADIJATORI
8.2.1. Osnovne vrste radijatora
Radijatori su ogrjevna tijela sustava grijanja kod kojih se izmjena
topline odvija zračenjem i konvekcijom, a građena su od jedne ili
više ogrjevnih ploha različitog oblika, izvedbe i veličine. Kod
radijatora koji se koriste u centralnim sustavima grijanja tijelo je
šuplje i kroz njega struji odgovarajući radni medij (topla ili vrela voda
ili niskotlačna para), dok radijatori za lokalne sustave grijanja mogu
imati tijelo punog poprečnog presjeka u koje su ugrađeni električni
grijači (tzv. mramorni radijatori) ili je šuplje i ispunjeno nekim
medijem koji se zagrijava električnim grijačima (tzv. uljni radijatori).
Ipak, pod pojmom radijatori danas se uglavnom podrazumijevaju
oni koji se koriste u centralnim sustavima toplovodnog grijanja.
Radijatori se mogu podijeliti na dva osnovna načina:
a) prema materijalu izrade:
• lijevanoželjezni
• čelični
• aluminijski
• od posebnih materijala
b) prema izvedbi ogrjevnih ploha:
• člankasti
• pločasti
• cijevni (tzv. kupaonički)
• u raznim posebnim izvedbama.
Člankasti ili rebrasti radijatori sastoje se od više članaka izrađenih
od tlačno lijevanog aluminija, lijevanog željeza ili čelika koji su
međusobno povezani spojnicama s lijevim i desnim navojem dimenzija R 32, pri čemu se njihov broj mijenja ovisno o potrebnom toplinskom učinu radijatora (il. 8.3).Ukupne dimenzije i učin radijatora jednake su zbroju dimenzija i učina svakog članka (tablice 8.2,8.3 i 8.4).
Pločasti radijatori sastoje se od tijela koje čini ogrjevna ploha,
odnosno ploča s ravnom i glatkom vanjskom površinom koja je
izrađena od čeličnog lima i koja je najvećim dijelom svoje unutarnje
površine u doticaju s ogrjevnim medijem. Ploče se mogu postaviti
u više redova, a za poboljšanje izmjene topline na njih se postavljaju
330 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
I
tzv. konvekcijske lamele (il. 8.4). Odabiru se s obzirom na učin koji
se uobičajeno izražava po duljini (tablica 8.5). U odnosu na
člankaste imaju nekoliko osnovnih prednosti:
• razmjerno male ugradbene dimenzije (posebice dubina)
• glatka površina za izmjenu topline čime se olakšava održavanje i
čišćenje pa se ostvaruje mnogo veća higijenska razina uporabe
• kompaktna izvedba što olakšava odabir, isporuku i ugradnju
(il. 8.5).
Cijevni radijatori se sastoje od dvije ili više čeličnih cijevi postavljenih vodoravno ili okomito koje su na odgovarajući način spojene na
krajevima, pri čemu se spojevi u pravilu izvode zavarivanjem. S obzirom
na to da se vrlo često koriste u kupaonicama i drugim sanitarnim
prostorijama, nazivaju se i kupaoničkim radijatorima. U posljednje
vrijeme takvi radijatori u pravilu imaju lijep dizajn i za njihovu se
površinsku zaštitu koriste visokokvalitetni materijali koji daju boju i sjaj.
Tehnički podaci člankastih aluminijskih radijatora prikazani su u
tablicama 8.6 i 8.7.
al lijevanoželjezni radijatori premaDIN 4703- 1 navojna nazuvica
•
>
co
e
ID
'I
/--'
29
'":g
.~
"i3>
-@
E
~ E!
y
provrt glavine
~I
brtvena
površina
31
članak>
(rebro)
-\@'=-
~I
ugradbena
dubina T
60
površinske
brtve
ugradbena
duljina L
bl čelični radijatori premaDIN 4703- 1
gl
gl
poprečnl
presjek članka
ugradbena
dubina T
Primjeri osnovnih dimenzija
Ilustracija 8.3
lijevanoželjeznih i
člankastih
čeličnih
radijatora [18J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
331
I
I
'II
I
I
,I
'I'
II
'li
li,
il'
I'.
r
duljina L
~!
i-
+':.E-
;::1.:.:3-
izvedba 21
·2 ploče
• 1 red konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 100mm
[razmak ploča Dp
usponska cijev
razdjelnog voda
razdjelni vod
tijelo ventila
termostatski ventil
ITp
:z:
~
:~
>
c:f:j-
-f::-}::-
zasve izvedbe:
• debljina ploče Tp = 16mm
• razmak ploča Dp = 50mm
• priključak R1/2 "
izvedba 22
·2 ploče
• 2 reda konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 100
lOp
tijelo pločastog
radijatora
IT,.
izvedba 10
• 1 ploča
ugradbena dubina T= 46mm
debljina ploče T,.
izvedba 11
·1 ploča
• 1 red konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 46mm
h
premosnica
izvedba 33
·3 ploče
• 3 reda konvekcijskih lamela
ugradbena dubina T= 155
lOp
I'
IT,.
If
II
~Tp
~Q[\Dn[\Dg
I
vanjski
navoj R3/4"
l
priključci
napolazni
i povratni vod
II
povratni
sabirni vod
li
I.
Ilustracija 8.4
Primjeri osnovnih dimenzija pločastih radijatora [18]
Ilustracija 8.5
Izvedba i oprema kompaktnog pločastog radijatora [18]
Tablica 8.2
Dopušteni tlakovi i temperature lijevanoželjeznih i čeličnih člankastih radijatora [6]
materijal
tlačni
izrade
stupanj
lijevano
željezo
čelik
PN 6
(***) PN 4 - 6
najviša
ogrjevni temperatura
medij
ogrjevnog
medija,OC
voda
para
voda
120
133
110 - 120
najviši
ispitni
ispitni tlak
radni
tlak
namjestu
pretlak,
bar (*)
utvornici, ugradnje, bar (**)
bar
min.
max.
6,0
13
1,0
7,8
2,0
13
1,0
5,2
4,0 - 6,0 7 -10
1,0 5,2 - 7,8
Legenda:
(j - u najnižoj točki radijatora
(*j - nije normirana veličina
(**j - vrijednosti su iskazane od normalne do visoko tlačne izvedbe
332 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
333
w
w
~
Tablica 8.3
Osnovne dimenzije
""
~
'"
=,
o
čeličnih člankastih
ugradbena
visina,
razmak
glavina,
ugradbena
dubina,
mm
300
mm
200
450
350
600
500
1000
900
mm
250
160
220
110
160
220
110
160
220
radijatora (prema DIN 4703-1 i HRN EN 442) [6J
toplinski
90170/20°C
77
74
99
73
99
128
122
157
204
učin članka,
75/65/20°C
58
56
75
55
75
95
92
118
154
ogrjevna
površina
W
70/55/20°C
47
45
61
45
61
78
74
96
125
55/45/20°C
30
29
39
28
39
49
47
61
79
volumen
vode u
članka,
m2
0,160
0,155
0,210
0,140
0,205
0,285
0,240
0,345
0,480
članku,
masa
članka,
kg
1,70
1,55
2,20
1,43
2,06
2,88
2,43
3,48
4,83
I
0,97
0,98
1,21
0,88
1,18
1,57
1,18
1,72
2,39
z:
~
N
~
G'>
'"
c::
~
z:
0-
m
l-
f
...
~
'"
=
o,
z:
~
N
Tablica 8.4
Osnovne dimenzije lijevanoželjeznih
člankastih
radijatora (prema DIN 4703-1 i HRN EN 442) [6J
~
G'>
'"
c::
~
z:
0-
m
ugradbena
visina, mm
280
razmak
glavina, mm
200
430
350
580
500
680
600
980
900
Legenda:
(*) - nije normirana
ugradbena
dubina, mm
250
70
110
160
220
70
110
160
220
160
70
160
220
toplinski učin članka, W
75/65/20°C
55/45/20°C
69
41
53
70
92
51
69
95
122
111
84
154
196
37
22
28
38
50
28
37
51
66
60
45
83
106
ogrjevna površina
članka, m2
0,185
0,090
0,128
0,185
0,255
0,120
0,180
0,255
0,345
0,305
0,205
0,440
0,580
volumen vode u
članku, I (*)
0,9
0,4
0,6
0,8
1,1
0,5
0,8
1,1
1,3
1,2
0,8
1,5
1,9
masa
članka,
4,7
2,3
3,2
4,3
5,9
3,1
4,5
5,9
7,5
7,0
5,2
9,9
13,0
veličina
w
W
YI
._--
kg
Tablica 8.5
Osnovne dimenzije
broj
visina,
350
500
600
900
Tablica 8.6
Tehnički podaci člankastih aluminijskih radijatora CLAN N
(proizvođača Ferroli SpA, San Bonifacio, /talija)
radijatora [6J
učin,
izvedba
ugradbena
mm
pločastih
broj
za
Wim
volumen
za
oznaka redova konvekcijskih 75/65/20 DC 55/45/20 DC
vode,
lim
masa,
kglm
tehnički
toplinski
izvedba
podaci
CLAN 3
CLAN N5
CLAN N6
CLAN N7
CLAN N8
I
101
122
141
159
173
:'!~
431,5
581,5
681,5
781,5
881,5
700
800
0,50
0,52
1,8
2,0
učin članka,
ploča
lamela
10
1
O
436
230
2,7
11,0
11
1
1
60
319
2,7
13,5
21
2
1
915
478
5,4
19,5
22
2
2
1102
573
5,4
22,5
33
3
3
1566
806
8,1
33,6
10
1
O
586
309
3,5
14,6
dimenzije priključka, "
najviši radni tlak, bar
11
1
1
808
422
3,5
18,4
volumen vode u članku, I
0,28
0,40
21
2
1
1212
624
7,0
27,9
masa članka, kg
1,24
1,3
22
2
2
1461
756
7,0
32,1
33
3
3
2124
1088
10,5
48,1
10
1
O
683
357
4,0
16,8
11
1
1
943
490
4,0
21,5
21
2
1
1406
724
8,1
33,2
22
2
2
1694
872
8,1
38,4
33
3
3
2461
1260
12,1
57,5
10
1
O
978
506
5,6
23,7
11
1
1
1345
692
5,6
30,9
21
2
1
1961
1009
11,3
49,3
22
2
2
2355
1200
11,3
57,2
33
3
3
1689
16,9
85,6
3315
(pri ""'fr = 50 DC), W
visina
ugradbene
širina
dimenzije
dubina
članka,
80
98,0
razmak osi
mm
600
500
350
1
13
0,43
1,5
Tablica 8.7
Tehnički podaci člankastih aluminijskih radijatora Ekonomik i Solar
(proizvođača Lipovica d o o Popovača)
•
tehnički
•
"I
podaci
toplinski učin članka, W
eksponent ogrjevnog tijela n
visina
ugradbene
širina
dimenzije
dubina
članka,
mm
visina priključnog
mjesta
ogrjevna površina članka, m2
volumen vode u članku, I
masa članka, kg
izvedbe
Solar
Ekonomik
SE690 SE505S SE350S SE285 600/80 500/80
145
185
105
98
129
168
1,31
1,31
1,22
1,29
1,36 1,32
579
670
450
285
75
75
160
610
500
350
200
600
500
0,47
0,38
0,40
0,26
0,25
0,48
0,44
0,34
0,48
0,38
1,40
1,10 I 1,20
1,55
0,40
1,25
690
600
95
82
60
0,53
1,75
80
8.2.2. Odabir radijatora
Osnovna veličina prema kojoj se dimenzioniraju i odabiru radijatori
(i druga ogrjevna tijela) je toplinski učin koji je po iznosu jednak
potrebama prostorije za toplinom i određen je jednadžbom:
336 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 337
l!
T
pri
Q = mCOM(-&POI --&POV) = aUkAOT(-&sr --&zr)
pri čemu su:
Q - učin radijatora, odnosno potrebe prostorije za toplinom, W
m - maseni protok ogrjevnog medija, kg/s
COM - specifični toplinski kapacitet ogrjevnog medija, J/(kg K)
(tablica 1.1O)
-&pOI - temperatura polaznog voda, DC
-&pov - temperatura povratnog voda, DC
auk - ukupni koeficijent prijelaza topline na površini radijatora, W/(m 2 K)
A OT - površina radijatora, m 2
-&sr - srednja temperatura površine radijatora, DC
-&zr - temperatura zraka u prostoriji, DC.
Toplinskim učinom radijatora smatra se toplinski tok koji se predaje
neposrednoj okolici (tj. prostoriji) u stacionarnom stanju, a on ovisi
o nadtemperaturi ogrjevnog medija (~-&m) i stvarnoj razlici
temperatura polaznog i povratnog voda (-&pOI - -&poJ
čemu
QOT
x
su:
projektni toplinski učin radijatora, W
- projektni dodatak (= 15%, u pravilu).
-
Normni projektni
~-&mar =
-&POI + -&pov
.
2
( l
QOT N = QOTF = QOT
. '
~-&m.stv
•
pri
čemu
čemu
C=
-&zr
je:
-&POV - -&zr
-
omjer razlike temperatura.
-&POI - -&zr
Projektni toplinski
QOT
=
~
0,7):
n
,
su:
normni projektni toplinski učin radijatora, W
proračunski ili korekcijski faktor
aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz normom
određene vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda
te zraka u prostoriji (npr. 90170/20 ili 75/65/20 dc), DC
tl-&m,stv - aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz stvarne
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda te zraka
u prostoriji, DC
QOT.N -
F
tl-&m.N -
- eksponent ogrjevnog tijela (tablica 8.8).
U stvarnim, pogonskim uvjetima dolazi do odstupanja toplinskog
radijatora od proračunom dobivene vrijednosti. Tome su s
jedne strane razlog promjene uvjeta, odnosno radnih parametara
(npr. temperatura polaznog i povratnog voda ogrjevnog medija te
zraka u prostoriji) u odnosu na proračunske, a s druge strane
izvedba njegovog priključka na cijevni razvod sustava grijanja i
njegov smještaj u prostoriji.
Do smanjenja učina radijatora kao posljedice načina priključivanja
dolazi zbog toga što se kroz njega u stvarnim uvjetima ne može
osigurati jednakomjerno strujanje ogrjevnog medija pa na njegovoj
površini nastaju različito zagrijana područja. Pri tome za izvođenje
priključka radijatora postoji nekoliko osnovnih načina (il. 8.6):
• priključci s jedne strane, pri čemu se priključak polaznog voda
nalazi na gornjem, a povratnog na donjem dijelu
• priključci s različitih strana, pri čemu se priključak polaznog voda
nalazi na gornjem, a povratnog na donjem dijelu
• priključci s različitih strana, pri čemu se oba nalaze na donjem dijelU
• priključci s jedne strane, pri čemu se oba nalaze na donjem dijelu.
učina
• srednja logaritamska vrijednost (za C < 0,7):
pri
radijatora tada je jednak (za c
~-&mN
n
Nadtemperatura ogrjevnog medija može se izraziti kao:
• srednja aritmetička vrijednost (za c ~ 0,7):
učin
učin
radijatora
određuje
se jednadžbom:
Q(1+X) ,
338 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 339
t
a) priključci s jedne strane - priključak
polaznog voda na gornjem dijelu, a
povratnog voda nadonjem dijelu
b) priključci s različitih strana - priključak
polaznog voda nagornjem, a
povratnog voda na donjem dijelu
~,---~---
b) radijator ugrađen u
nišu - moguće
smanjenje učina do15%
a) radijator postavljen
nazid bez smetnji
izmjeni topline
ej radijator zaklonjen
pokrovom - moguće
smanjenje učina do15%
40
50
....
e) priključci s različitih strana - oba
priključka na donjem dijelu s
kratkospojenim vodom
o
d) priključci s jedne strane - oba
priključka na donjem dijelu izvedena
kao jednostavan jednoeijevni ventil
'<t
~
~
e) priključci s jedne strane - oba priključka
na donjem dijelu izvedena kao jednostavan
jednoeijevni ventil s kratkospojenim vodom
fl priključci sjedne strane - oba
-.
Q)
,en
o
'<t
'c
.cl
<=
-.
~
Rt
-.
A
R~
Ilustracija 8.7
Najmanje potrebne udaljenosti pri ugradnji radijatora [18J
priključka s donje strane izvedena
kao jednostavan jednocijevni ventil
Tablica 8.8
Eksponent ogrjevnog tijela [18J
izvedba ogrjevnog tijela
Ilustracija 8.6
Nekoliko
najčešćih načina priključivanja
radijatora [18J
člankasti
i pločasf radijatori
kupaoničkl
Pri tome način priključivanja ima najmanji utjecaj na smanjenje učina
u slučaju izvedbe priključka samo s jedne strane ili s različitih strana,
ali s priključkom polaznog voda u gornjem dijelu radijatora.
Do smanjenja učina radijatora kao posljedica ugradnje na određeno
mjesto u prostoriji dolazi zbog toga što građevinski elementi i dijelovi
pokućstva u njegovoj neposrednoj blizini mogu ometati jedan ili oba
načina odavanja topline (zračenje i konvekciju). Stoga su propisane
najmanje potrebne udaljenosti između radijatora i okolnih
građevinskih elemenata kod kojih ne dolazi do smanjenja učina, a
koje prema DIN 4701 iznose (il. 8.7):
• od zida: najmanje 50 mm
• od poda: najmanje 100 mm.
Ako se radijator, primjerice, ugrađuje u nisu u zidu ili ispod
prozorske klupčice ili se pokriva zavjesama, zastorom, ukrasnim
pokrovom i sl, može doći do smanjenja učina čak do 15%.
340 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
radijatori
konvektori
podno grijanje
PRIRUČNIK
eksponent n
1,30
1,20 -1,30
1,30 - 1,,50
1,10
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 341
+,
8.J. KONVEKTORI
Konvektori su ogrjevna tijela za centralne sustave grijanja
(toplovod ne, vrelovodne ili parne) kod kojih se toplina gotovo
isključivo izmijenjuje konvekcijom. Sastoje se od jednog ili više
izmjenjivača topline u obliku cijevi na koju su ugrađene gusto
raspoređene lamele za izmjenu topline. Mogu se podijeliti na dva
osnovna načina:
a) prema mjestu ugradnje (il. 8.8):
• zidni ili za ugradnju u niše
• podni
• s pokrovom
b) prema ostvarenju strujanja zraka
• s prirodnom konvekcijom
• s prisilnom konvekcijom ili ventilatorski (il. 8.9).
Uglavnom se koriste za grijanje velikih prostora s velikim
ostakljenim plohama (npr. izloga, automobilskih salona i sl), a
mogu se izvesti i tako da se do njih dovodi svježi zrak izvana,
odnosno mogu se povezati sa sustavom ventilacije. Ipak, u odnosu
a) zidni konvektor
b)podni konvektor
c)konvektor s pokrovom
prozor
~i-JL-~
\
zagrijan i zrak
--<>"
~
sekundarni zrak
V I .~
.
iz prostorije
~ istrujna rešetka
~~~
ventilator
konvektor
- izmjenjivač
topline
filtarzazrak
vanjski
zrak
ohlađeni
zrak
~ iz prostorije
komora za
miješanje
sazaklopkom
Ilustracija 8.9
Shema ventilatorskog konvektora [18J
niša
pokrovni
element
~@
konvektor
\ . pokrovna rešetka
.J(I-
~
okno
~pokrov
~kOnvektor
na radijatore, imaju nekoliko nedostataka, među kojima su najveći
složena izvedba i ugradnja, otežano održavanje i čišćenje,
odnosno razmjerno niža higijenska razina uporabe. Odabiru se s
obzirom na dimenzije (ugradbenu visinu i dubinu) i učin koji se
izražava po duljini (tablica 8.9).
~
I@
konvektor
Ilustracija 8.8
Osnovne izvedbe konvektora [18J
342 ~----~--------~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 343
cd' E
<JJ -<;
'"
E
'<:t I''<:t- CO
cl
.><:
'<:t
1'--
,....
r--: N NCO
,....
e:
Q)
CO CO
to
ai E
E "c
co 1'-- N co
::::J o
::::, ~ ci ,....
ci
N N"o >
>
cd'
.!: E
'<JJ
'<:t
'<:t_
,....
'<,
~ NE
co co o '<:t
co I'- N CO
N Lri" 1'-- CO
o.
o
o
o'l
c')
N
,....
io
c:;:;
c')
'<:t
o
o'l
O
,....
N
io
N
O
,....
ro
N
c:;:;
O
O
O
,....
,....
CO
lC)
5,.... N
O
N
io
o'l
o'l
o'l
CO
O
c')
c')
o'l
to
N
to
5
c')
f-O
O
O
,....
CO
CO
O
I'-
-e-
CO
CO
CO
I'-
o'l
N
I'N
o'l
N
f-O
O
o'l
E
E
f--
",-
O
O
e:
"u;
"S;:
'"
e:
Q)
..o
"c
~
CO
f-O
O
I'-
lC)
I'-
E
~
CO
'<:t
O
,....
CO
o'l
O
N
c')
to
N
N
o'l
I'-
c')
o'l
,....
o'l
N
CO
I'-
N
N
N
CO
O
CO
N
e:-
;(3
::::J
CO
N
c')
c')
CO
'<:t
CO
CO
CO
I'-
,....
N
N
'<:t
CO o'l
OO ,....
,.... N
c')
I'-
N
O
'<:t
,.... N
~
N
cl f - ::::J
O
O
CO
'<:t
io
io
O;
io
io
O
'<:t
'<:t
f-O
O
lC)
CO
co ;:::::
o'l
'<:t ;::::: CO
,....
,.... ,....
c')
f-O
O
'<:t
'<:t
N
N
c')
co
N
'<:t
CD ,....
,....
,....
I'I'-
CO
O
c')
CO
a
c')
N
o'l
'<:t
I'-
lC)
o'l
CO
c')
I'-
,.... lC)
N
,.... ,....
<tl
c:
Q)
cd'
..o o!: E o o o
o o
"c ..o
lC)
,....
N
~ ::::J E
Zidni kaloriferi su ogrjevna tijela sustava grijanja koja se uglavnom
viješaju na zid, pri čemu se toplina gotovo isključivo izmjenjuje
konvekcijom, a u pravilu su namijenjeni za grijanje velikih prostorija
kao što su proizvodni pogoni,. sportske dvorane, skladišta i sl.
Ako su dio centralnog sustava grijanja (npr. toplovodnog,
vrelovodnog ili parnog), predstavljaju zaseban element, a ako su
dio lokalnog sustava, ujedno su i izvori topline pri čemu se kao
energent može koristiti plin ili električna energija.
U njihove se osnovne dijelove ubrajaju:
• kućišta s elementima za vješanje na zid
• priključci za spajanje na cijevni razvod ogrjevnog medija (kod
toplovodnih, vrelovodnih i parnih izvedbi)
• priključci za dovod energenta i odvod produkata izgaranja (kod
plinskih izvedbi)
• izmjenjivača topline (izravno ili izvedenog kao cijevni registar)
• ventilatora kojim se omogućava strujanje zagrijanog zraka po
prostoriji
• ulaznih i istrujnih rešetki, odnosno otvora sa zaklopkama.
Postavljaju se na zid prostorije, na visinu najmanje 2,5 m iznad poda,
pri čemu se otvor za ulazak zraka mora nalaziti najmanje 1,5 m od
područja u kojemu treba ostvariti uvjete toplinske ugodnosti (il.
8.10). Način rada je sljedeći: u kućište se usisava zrak iz prostorije
koji se zagrijava prolaskom preko izmjenjivačkih ploha i zbog
djelovanja ventilatora preko usmjerivačkih žaluzina istrujava u
prostoriju. Pri tome također postoji mogućnost miješanja s vanjskim,
svježim zrakom koji se dovodi posebnim ventilacijskim kanalom, a
vrlo često i filtracije čime se, uz grijanje, ostvaruje i ventilacija
prostorije.
lC)
fO
8.4. ZIDNI KALORIFERI I ZRAČEĆI PANELI
o
to
N
o
oc')
c> "c
::::J
344 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Zračeći
paneli su ogrjevna tijela sustava centralnog (toplovodnog,
vrelovodnog ili parnog) grijanja velikih prostora kao što su proizvodni
pogoni, sportske dvorane, skladišta i sl, a kod kojih se najveći dio
topline izmjenjuje zračenjem (radijacijski udio iznosi oko 80%).
Sastoje se od nosive ploče s metalnim plohama koje imaju velik
emisijski koeficijent i u koje su ugrađene cijevi kroz koje struji
ogrjevni medij (il. 8.11). Kako se izmjena topline odvija zračenjem,
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 345
a izmjenjuje se posredno, odnosno uz pnmjenu prijenosnika
energije, zračeći paneli predstavljaju dobro rješenje u slučajevima
kada se zagrijavanje određenih dijelova prostorije treba ostvariti
zračenjem, a zbog raznih razloga nije moguće koristiti izravne
zagrijače kao što su, npr. plinske IC grijalice.
Tehnički
podaci
zračećih
panela prikazani su u tablici 8.10.
e'<:'>:-----------> ~ ~
kalorifer
istrujna rešetka
!
t--t-....
~
.s->:
~
-------
tehnički
podaci
55/45/20°C
učin,
65/55/20°C
WIm
80/60/20°C
90/70/20°C
visina
65/55/20°C
ugradnje,
80/60/20°C
m
90/70/20°C
volumen vode, lIm
masa, kglm
/~-t
~~-----
~
.
strua
zagrijanog
zraka
konačna
brzina
strujanja
vkon < 0,3 mIs
/'. -------------..
miješanje sa
Tablica 8.10
Tehnički podaci toplovodnih zračećih panela Duck Strip 2000
(proizvođača Sabiana SpA, Corbetta, Italija)
izvedbe
DS
DS
DS
DS
DS
DS
2/300
107
143
179
220
3,00
3,10
3,20
0,55
4
2/600
210
276
348
420
3,10
3,20
3,30
1,10
8
2/900
307
409
512
614
3,10
3,20
3,30
1,65
12
3/300
133
174
215
261
3,10
3,20
3,30
0,85
6
3/600
246
328
409
491
3,20
3,30
3,50
1,65
12
3/900
363
481
604
727
3,20
3,30
3,50
2,50
18
i
sekundarnim
zrakom (iz
prostorije)
"\
)
..
domet mlaza zraka
Ilustracija 8.10
Shema ugradnje i djelovanja zidnih kaloritera [17J
lL..----
f
medijem
pričvrsnim
elementima
Ilustracija 8.11
Shema zračećih panela [18J
346 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČMIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 347
.......====......illiiiiiiiiiiiiiii-=.....====-""""".......
----------------~~
~~~~---------------;
8.5. SUSTAVI POVRŠINSKOC CRIJANJA
sz'
OJ
o
8.5.1. Osnovne zndajke površinskog grijanja
E
<tl
ID
~
+"'
c:
Sustavi površinskog grijanja kao ogrjevna tijela koriste
građevinske elemente, odnosno plohe prostorije: pod, zidove i
strop, pri čemu se toplina izmijenjuje zračenjem i konvekcijom, a s
obzirom na ogrjevnu plohu dijele se na:
ID
:5'
E
E
E
crf
0E'
<tl
N
ID
1;)
~
",
i
~.
co
o
6"
,
.....'
".
i';"
.
o
o
,
~
o
O.
o
1.0
o
o
,
o
co co ci' CD
o.' o
o o 1.0l o
I=?;
o
'.
,
eN
o
ci
.
"."'.
o ~'r:
'.
1/
S
o;
~
~
:sz
en
:i.
,
,
"o
ID
-'<:
'Ci
l5..
+"'
c:
tf
ID
o
:=e..> .::::
t;::::
ID
~
"<t.
~
o
C\J
c:
Pri dimenzioniranju i izvođenju sustava i pri odabiru odgovarajućeg
modela ogrjevne plohe valja obratiti pozornost na izvedbu i značajke
pokrovnih slojeva, odnosno podnih, zidnih i stopnih obloga (tablica
8.11). S obzirom na pokrovne slojeve plohe, postoje četiri osnovne
izvedbe sustava površinskog grijanja (il. 8.12):
• u mokrom estrihu
• u suhom estrihu
• u suhom estrihu u sloju toplinske izolacije
• u suhom podu (samo za podno grijanje).
'0
ID
e.
en
crf
'e..>
~
:::>
OJ
,
C\J.
€o
OJ
-'<:
::::::...,
o
"<t
m
'0
<tl
e.
<tl
-'<:
,
o
~
C\J
o
,
o
o
r-
r-
C\J
O
C\J
O
ro
~
o
o
"<t
'CD
o
o
o
o
C\J
C\J
OJ
-'<:
o
o
o
N-
C\J
o
C\J
,
o
?Cl, oo
<tl
o
o
';:t
,.-;.:
l
o
o
o
o
C\J
V
m
C\J
r-
eo
/,~
i
C\J
C\J
o o, o
o
o
m
m
r-
o
o
1.0
O·
N-
"<t
m
~
r-
o
C\J
1.0
O.
r-
r-
N
r-
o
o
1.0
~
o o
o
o
N-
,
o
1.0.
"<t
m
,
C\J
C\J
r-
o
o
o
o
C\J
o,
1.0
.0.
o
o
,
o o
co Nco CD
r-
o
o
o
o
o
m
o
o
o
o
,
CD
"<t
"<t
,
N-
o
o
oo
oo ,
N- Nco co
r-
C\J
"<t
"<t
C\J
N-
m
o
o
co o o
, o o
o rm- NC\J
o
N-
o
1.0
m
o
'\
E:
E E
ID
le..>
o
~
~
~
-'<:
~
r-
ID
E
o
<tl
e..>
~
~
-'<:
o
r-
o
o
"<t
r-
,
o
o
.~-
,
o. o o
o o 1.0
m co
C\J
<i
ID
ID
OJ
o >
8' zs
:a o -.
<;;>
ID
ID
c:
e..> ID
c:
<tl
"o
e. ~
e. ;5 oe..>
o "o
'-Q)
o
'c
o e.
o
>
c:
ID
e.
c:
l5..
ID
.::: ~ ~ l5..
ID
ID
ID
+"'
ID
e -'<: E
.2
~ :::> -'<:
'e..> ID
e.
..c: ..o le..> ci
E
°E
o~
~
e o
I."
~ ~ 0c;;
e.
ID
E
1-·,
l5..
ro
~'.
N-
m
r-
r-
o
CO
ID
c;;
'e..>
o <tl
:2 Q5 ..c:
c:
E 'c
ID
1;) l5.. :::>
1;; ~ ID ~ >
<tl
<tl
en c:
E -'<:.
;1::;
en S
o :="
c: '0" "'§
c: c: ID
1:: ID
en
"o
<tl.' c:
o
O
-'<:
e "E E
ID
e. "o
en °E
:::>
e..> e.
O
c;;
"6>
crf
OJ
o
zs
o
<tl
c:
PRIRUČNIK
,
1.0
.,:.:
..
.'.
Isto tako, važna veličina pri dimenzioniranju i izvođenju sustava
podnog grijanja je površina ogrjevne plohe. U stambenim je
prostorijama ona jednaka ukupnoj, odnosno bruto površini
prostorije, dok se u kuhinjama i kupaonicama od nje oduzima dio
6
r-
r-
~
';U
:0;
o
o'
o
o
o
o
O
O
'"i,;
N-<
o
O
CD
O·
6
m
CD
o
o ~ o rC\J1.0
,
"<t
o
o
co o
ro
"<t"<t
"<t
co
r-
ME o;
o
--
g-
•
>
°c
"li
oe..> +"'
t;::::
r-
r-
:sz
en sz'
S
o
.
sz'
en
o!::: E
S ~
,
1.0
,
'"
I····
:::>
:!::
.'0
b
o
o°
:~
l5..
ZA GRIJANJE
,
;
-i-
l5..
ograničava učin.
PRIRUČNIK
,.."
::::::-
,
,.
,.
~ OJ
o
-'<: ~
en
o!:::
• podne
• zidne
• stropne.
Mogu biti izvedeni kao električni ili toplovodni, pri čemu se koriste
snižene temperature ogrjevnog medija (npr. 55/45, 40/30 "C), a kao
izvori topline služe niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi,
solarni sustavi i toplinske crpke.
Za primjenu sustava površinskog grijanja nužno je provesti
konstrukcijsku prilagodbu građevinskih elemenata, odnosno ploha
prostorije kako bi se u njih mogle ugraditi cijevi, odnosno grijači i
ostali elementi sustava, a često je potrebno i postavljanje toplinske
izolacije na vanjskoj strani ploha (tj. prema okolici) kako bi se smanjili
toplinski gubici. Uz to, potrebno je pridržavati se smjernica o
dopuštenim površinskim temperaturama ogrjevnih ploha čime se
348 ---~---~--~-----
1;
os;
o
OJ
<tl
en
I.
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 349
a) izvedba u mokrom i suhom estrihu s polaganjem napodlogu
E
~r-l
~ .
AI
podna obloga
---estrih
---::ti~----Cijev sekundarnog kruga
folija zasprječavanje prolaska pare
sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
b)izvedba u mokrom i suhom estrihu s polaganjem u estrih
==::::::==~--podna
obloga
-$=---==:~:~hsekUndarnOg
kruga
folija za sprječavanje prolaska pare
sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
e)izvedba u suhom estrihu s polaganjem u pokrovni sloj (za električna podna grijanja)
====:;:==~--podna
obloga
na koji se postavljaju kuhinjski, odnosno kupaonički elementi.
Ukupna se površina pri tome može podijeliti na boravišnu koja
zauzima najveći dio površine poda i na kojoj se odvija većina
aktivnosti u prostoriji te obrubnu koja zauzima dio površine poda
uz vanjske zidove i prozore širine 1 m. Najveće dopuštene
površinske temperature i toplinska opterećenja tih površina iznose:
• za boravišnu površinu - najveća površinska temperatura: 29 °C,
najveće toplinsko opterećenje: 99 W/m 2 •
• za obrubnu površinu - najveća površinska temperatura: 35 °C,
najveće toplinsko opterećenje: 165 W/m 2 •
Pri tome iznimku predstavljaju podovi u kupaonicama i drugim
sanitarnim prostorijama te u zatvorenim plivalištima, gdje dopuštena
površinska temperatura iznosi do 33 °C.
Uz to, površine prekrivene parketom ne bi smjele imati površinsku
temperaturu veću od 26 °C, odnosno najveće toplinsko opterećenje
iznosi 65 W/m 2 (zbog čega parketi kao podne obloge nisu prikladni
uz podna grijanja).
Temperaturni režim u sustavima površinskog grijanja određuje se
isključivo proračunom, a ne na osnovi iskustva.
-estrih
pokrovni sloj
grijaći
vanjski zid
elementi
slo] toplinske izolacije
nosiva podloga
d)izvedba u suhom estrihu s uležištenjem utoplinskoj izolaciji
E
~r
AI
podna obloga
'-estrih
razdjelni sloj - folija zasprječavanje prolaska pare
ukupna površina
poda = ogrjevna ploha
boravišna površina:
{tmax
= 29 °C, Qmax =99 W/m 2
cijev sekundarnog kruga
nosivi lim
sistemska ploča - sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
lustracija 8.12
Izvedbe podnog grijanja s obzirom na izvedbu podloge [18J
350 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Ilustracija 8.13
Boravišna i obrubna površina prostorije [12J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
351
8.S.2. Cijevni razvod sustIva površinskog toplovodnog grijanja
prostoriju pri tome ovisi o duljini cijevi po jedinici površine koja se
jednadžbom:
određuje
Cijevni razvod sustava površinskog toplovodnog grijanja sastoji
se od primarnog i sekundarnog kruga. Primarni dio čine polazni i
povratni vodovi od izvora topline do razdjelnika, odnosno razdjelnog
ormarića smještenog u prostoriji, a sekundarni dio polazni i povratni
vodovi ugrađeni u ogrjevnu plohu prostorije, koji zapravo
predstavljaju ogrjevno tijelo. Za izradu cijevi sekundarnog, odnosno
ogrjevnog kruga danas se u pravilu koriste polimerni materijali kao
što su polipropilen, polibuten i polietilen. Dimenzije cijevi i duljine
krugova pri tome se određuju uz ograničenja, kako se u njima ne
bi pojavili ekstremni padovi tlaka, pri čemu okvirne vrijednosti iznose
25 - 35 kPa.
Prijenos topline s ogrjevne plohe u prostoriju ovisi o protoku
ogrjevnog medija i razlici temperatura polaznog i povratnog voda,
dimenziji i razmaku cijevi, duljini ogrjevnog kruga, površini ogrjevne
plohe, modelu koji je korišten u proračunu i temperaturi zraka u
prostoriji.
1
'TO
'T
pri
čemu
su:
duljina cijevi ogrjevnog kruga po jedinici površine, m/m"
- razmak cijevi ogrjevnog kruga, mm (tablica 8.12).
'TO -
'T
Ukupna duljina sekundarnog kruga je jednaka zbroju duljine
ogrjevnog kruga (cijevi ugrađenih u ogrjevnu plohu) i vodova za
spajanje na razdjelnik, tj. na polazni i povratni vod primarnog kruga
sustava grijanja. Ukupna je duljina tada jednaka:
pri čemu su:
L R - ukupna duljina sekundarnog kruga, m
AF - površina ogrjevne plohe, m2
I1L A - duljina spojnog voda, m.
Broj ogrjevnih krugova ovisi o potrebnom toplinskom opterećenju,
veličini i obliku prostorije te tehničkim mogućnostima. Pri tome se
sekundarni, odnosno ogrjevni krug uobičajeno razvodi na četiri
osnovnih načina (il. 8.14):
• usporedno s jednakim smjerovima strujanja
• usporedno sa suprotnim smjerovima strujanja
• spiralno s jednom cijevi
• spiralno s dvije cijevi.
Uz to, kod spiralnog razvođenja cijevi za sustave podnog grijanja
postoje četiri mogućnosti za izvedbu kruga s obzirom raspored
cijevi u boravišnoj i obrubnoj površini (il. 8.15). Pri tome se priključci
na polazni i povratni vod primarnog cijevnog razvoda, bez obzira
na način razvođenja sekundarnog kruga, moraju nalaziti na istom
mjestu, u razdjelniku, odnosno u razdjelnom ormariću.
Ako se za vrijednost duljine sekundarnog kruga koja se određuje
pri dimenzioniranju dobivaju padovi tlaka koji su veći od dopuštenih
vrijednosti, treba povećati dimenziju cijevi.
Tablica 8.12
Duljina cijevi po jedinici površine za
nekoliko uobičajenih vrijednosti cijevnog razmaka [12]
razmak cijevi
~,
75/80
150/160
225/240
300/320
Cijevi se u ogrjevnoj plohi razvode uz odgovarajući moduini razmak
s korakom, primjerice, 75 - 300 mm i duljinom cijevi po jedinici
površine 13,3 - 3,3 m/m" ili s razmakom 80 - 320 mm i duljinom
cijevi po jedinici površine 12,5 - 3,1 m/m", Toplina koja se odaje u
352 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
= -,
I
!
PRIRUČNIK
mm
duljina cijevi po jedinici površine
~O,
m/m"
13,3/12,5
6,616,25
4,414,16
3,3/3,12
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 353
- I
aj usporedni razvod s
jednakim smjerovima strujanja
b) usporedni razvod sa
suprotnim smjerovima strujanja
,-,
, ,,
)1 )1 )( )1 )((
,,,
f_'-_"_J
_ _'-_./
__''-_''
_ _J_'
1...._, ..
,
,,,
,
,
,,,
,
,,,
,
+povratni
polazni
vod
: vod
e) spiralni razvod s jednom cijevi
,,,
,
I
polazni
vod
I
I
l
I
I
I
l
I
I
I
I
I
I
I
l
I
l
I
I
I
I
I
I
l
I
I
I
I
I
l
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
l
I
I
I
l
l
I
I
I
I
I
I
l
l
I
I
l
l
9.
polazni r povratni
vod 'vod
d)spiralni razvod s dVije cijevi
-
,,,
,,,
,
,,
,,
,,,
,------
-,
------
... -----
,
,,
,,,
,,
'
, ,
'
,,, :,
,,
,
,, ,-----_ ... ,
t
rOJ
PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE
,,
,
,
,,,
,,,
,
, -----------
-:;-------'
: povratni
Yvod
l
I
I
I
\_-' '.. _... ' ..... _... '
,,---------,,,
,,,
,,
,,
,,
,,,
,,,
"
,
,,
,\'
l (
,,
-
pola zni
vod
-! povratni
rvod
Ilustracija 8.14
Četiri uobičajena načina razvođenja cijevi
sekundarnog kruga u ogrjevnim plohama površinskog grijanja [12J
a) jedan krug
za cijelu površinu
b) jedan krug za cijelu
površinu s gušće
raspoređenim cijevima
u obrubnoj površini
e) jedan krug za cijelu
površinu Sa zasebnim,
izdvojenim krugom u
obrubnoj površini
d)odvojeni krugovi
za boravišnu i
obrubnu površinu
_Bl • •
Ilustracija 8.15
Četiri Osnovne izvedbe spiralnog razvoda cijevi u
boravišnoj i obrubnoj površini prostorije kod podnog grijanja [12J
354 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 355
9.t. OSNOVNE ZNAČAJKE I PODJELA SUSTAVA
sustavi pripreme (zagrijavanja) potrošne tople vOde
Sustavi za pripremu potrošne tople vode služe za zagrijavanje
pitke vode i zbog svojih se sličnosti u tehničkom smislu vrlo često
promatraju zajedno sa sustavima grijanja, a nerijetko su izvedeni s
istim izvorom topline. U njihove se osnovne dijelove ubrajaju odgovarajuće izveden izvor topline, vodovi do trošila (slavina i sl), a često
i povratni, odnosno recirkulacijski vodovi te sigurnosni i regulacijski
elementi (il. 9.1).
prema
smještaju
u odnosu
na trošila
{
prema
\
načinu
+
~
r,:r.:-------.=.-y:.L
recirkulacijski
vod
recirkulacijska
/ crpka
---------
"'~.
:
neizravno grijani
izravno grijani
l
na tekuća goriva
na plinska goriva
na kruta goriva
prema
energentu
1J
I--.
~
L-.
električni
...I..---.
~Iel
--:~-=-:
spremnički
l -------
\
I--
L
Z
tf
~-n
.
====-1(akumulacijski)
-====---.1
topline
~
I J vod tople vode l J
centralni
protočni
izmjenjivača
vod hladne vode
l
1________
zagrijavanja
prema
izvedbi
l
decentraini
• pojedinačni
• skupni
Opća
lf4--
..-
na otpadnu toplinu
na Sunčevu energiju
s topnnsxorn crpkorn
~
I--
..spojeni natoplinarski sustav
(toplinska podstanica)
Ilustracija 9.2
podjela sustava za pripremu PTV-a [8J
L ___________ .J
dovod / '
hladne
vode
t
D;~D;
.
~
sigurnosni i
regulacijski elementi
(vodovodna armatura)
..
I III
/
protupovratni ventil/
akumulacijski zagrijač
~
'--
r
-,
do vod
plina
Ilustracija 9.1
Osnovni dijelovi sustava za pripremu PTV-a
u obiteljskoj kući s plinom kao energentom [8J
Preporučljive
temperature na koje se voda treba zagrijati iznose:
• za kupanje: 35 - 45 "C
• za kuhinjske potrebe: 55 - 60 °C.
356 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Sustavi za pripremu PTV-a mogu se podijeliti na nekoliko osnovnih
načina (il. 9.2):
a) prema smještaju u odnosu na trošila (il. 9.3):
• lokalni - smješteni u neposrednoj blizini trošila
• centralni - smješteni na jednom mjestu za cijeli stan, kuću ili
zgradu
b) prema načinu zagrijavanja vode:
• protočni - zagrijavaju vodu neposredno u trenutku potrošnje,
pri čemu izmjena topline započinje otvaranjem protoka kroz
trošilo
• spremnički ili akumulacijski - zagrijavaju vodu prije potrošnje,
pri čemu se zagrijana voda sve dok nije potrebna pohranjuje u
odgovarajućem spremniku
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
357
....
e) prema izvedbi spremnika, odnosno zagrijača vode:
• otvoreni - unutrašnjost spremnika, odnosno zagrijača je pod
okolnim tlakom, tj. u stalnom je doticaju s okolicom (uglavom
se koriste kod lokalnih sustava)
9.2. DIMENZIONIRANJE SUSTAVA .
ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Godišnja potrošnja tople vode u obiteljskoj kući, odnosno stambenoj zgradi može se odrediti pomoću jednadžbe:
• zatvoreni - unutrašnjost spremnika, odnosno zagrijača je pod
tlakom mirovanja instalacije, tj. odvojena je od okolice
d) prema izvedbi izmjenjivača topline:
VplVgOd
• izravno grijani - toplinu predaju vodi izravno, preko odgovarajućeg grijača (npr. električnog, plinskog i sl)
• neizravno grijani - toplinu predaju vodi posredno, preko izmjenjivača topline kroz koji struji ogrjevni medij.
1. decentraini
a)
pri
pojedinačni
f
~
b) skupni
~~~
L.
L.
L.
2:
nstpo.stvVPlVd d
,
čemu
su:
VPlVgod - ukupna godišnja potrošnja tople vode, I
n st - bro] stanova u zgradi
p o.stv - stvaran broj stanara u stanu
,
,
V
- prosječna dnevna potrošnja tople vode po OSObi, ovisno o
P;;:;~delu potrošača, lid (tablica 9.1)
d - broj dana u godini kada postoji potreba za toplom vodom, d.
2. centralni
I
I
=
~~
L.
L.
Tablica 9.1
Modeli potrošača u proračunu godišnje potrošnje tople vode
(prema VOI 2067-12) [8]
I
I
model
recirkulacijski 11----.-_--,
vod
~
2
I
I
3
4
oprema
umivaonik, tuškabina, perilica suđa
umivaonik, obična kada, perilica suđa
umivaonik, velika kada, perilica suđa
umivaonik, obična kada, tuškabina, perilica suđa
potrošnja, lid
15 - 47
33 - 56
48 - 71
22 - 54
zagrijač vode
smješten u
podrumu
Faktor učina za centralne sustave za pripremu PTV-a
jednadžbom:
određuje
se
Ilustracija 9.3
Podjela sustava za pripremu PTV-a
s obzirom na smještaj u odnosu na trošila [8]
pri čemu su:
NL - faktor učina
n - broj izljevnih mjesta, odnosno trošila u stanu
prosječna potrošnja energije za pripremu PTV-a za pojedino
tr
trošilo, kW h (tablica 9.2)
p
- prosječan broj stanara u stanu (tablica 9.3)
Qo,pr _ prosječna potrošnja energije za pripremu PTV-a za običnu
kada
kadu (= 5,82 kW h).
Qr _
358 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 359
Tablica 9.2
Prosječna potrošnja energije za pripremu PTV-a za pojedino trošilo [8J
trošilo
kada volumena 140 I
kada volumena 160I
velika kada (1800 - 750 mm)
tuškabina saštedljivom mlaznicom
tuškabina s običnom mlaznicom
tuškabina s tzv, luksuznom mlaznicom
bide
umivaonik (630 - 560 mm)
mali umivaonik
sudoper
prosječna
potrošnja energije, kW h
5,82
6,51
8,72
1,63
3,66
7,32
0,81
0,7
0,35
1,16
Tablica 9.3
broj stanara u stanu ovisno o broju soba (prema DIN 4708-2) [8J
T
Stvarna potrebna energija za pripremu PTV-a tijekom godine
jednaka je:
E stv
pri
= Eteoa,
čemu
tea
a - faktor potrošnje, tj. stupanj djelovanja sustava (tablica 9.4).
Tablica 9.4
Faktor potrošnje u proračunu stvarne godišnje potrebne energije
za pripremu PTV-a [8J
izvedba sustava
zapripremu PTV-a
lokalni
Prosječan
broj soba u stanu
1, 1112, 2
2 112
3
3 112
4
4 112
5
6
7
prosječan
broj stanara u stanu
2,0
2,3
2,7
3,1
3,5
3,9
4,3
5,0
5,6
su:
E - stvarna qodišnja potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
stv
E - teoretska qodišnla potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
izvedba izvora
topline
faktor
potrošnje a
napomena
električni zagrijači
1,01
-
1,1
-
plinski
centralni
zagrijači
logVgr
niskotemperaturni
kotlovi
a=2---
kondenzacijski
kotlovi
a=196---
4,5
,
logVgr
45
najčešće
iznosi 1,12 - 1,5
(tj, 11 = 66- 88%)
najčešće
iznosi 1,1 - 1,5
(tj, 11 = 66- 90%)
Legenda:
Vg r - ukupni volumen građevine
Teoretska potrebna energija za pripremu PTV-a tijekom godine
određuje se jednadžbom:
E teo
pri
=
VPTVgoctCvP/1.{}v,
čemu
su:
Eteo - teoretska godišnja potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
VpTV90d - ukupna godišnja potrošnja tople vode, I
c v - specifični toplinski kapacitet vode
(= 4187 J/(kg K) = 0,00116 kW h/(kg K)).
pv - gustoća vode, kq/dm" (tablica 2.1)
!'1.f}v - razlika ulazne i izlazne temperature vode, "C,
360 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
361
9.J. OPREMA SUSTAVA ZA PRIPREMU POTROŠNE
TOPLE VODE
T
9.3.1. Izvori topline i spremnici tople vode
Izvori topline su dijelovi sustava za pripremu PTV-a u kojima dolazi
do pretvorbe prikladnog primarnog izvora energije u toplinu koja
se potom izravno ili posredno (ovisno o izvedbi sustava) predaje
vodi. U najvećem broju slučajeva po svojoj su izvedbi jednaki izvorima topline sustava grijanja i nerijetko se izvode kao jedinstveni
uređaj
za kontrolu
dimnih plinova
• veliki protočni ili cirkulacijski električni ili plinski zagrijači
• akumulacijski, odnosno zagrijači sa spremnikom u raznim izvedbama s obzirom na energente (il. 9.5)
• kombinirani kotlovi za sustav grijanja i pripremu PTV-a (plinski,
uljni, na kruta goriva, električni itd)
• solarni sustavi (često s plinskim kondenzacijskim kombiniranim
kotlom)
\.
/ osigurač strujanja
dimnih plinova
. "<
U
uređaj.
Kao izvori topline sustava za pripremu PTV-a u stanovima, obiteljskim kućama i zgradama razne namjene danas se najčešće koriste:
• mali protočni električni ili plinski zagrijači, odnosno tzv. brzogrijalice (il. 9.4)
U
izmjenjivač topline
termoelement
(kontrola plamena)
glava
plamenika
plamen za
paljenje
injektorska
sapnica
glavni
plinski ventil
piezo-upaljač
plinski sigurnosni
ventil (kontrola
plamena)
• toplinske podstanice (ako je zgrada spojena na toplinarski sustav).
Spremnici tople vode su dio spremničkih, odnosno akumulacijskih
sustava za pripremu PTV-a i služe za pohranu zagrijane vode kako
bi njezina potrošnja bila moguća u bilo koje vrijeme. Najčešće su
izvedeni kao akumulacijski zagrijači, odnosno u njima se ili u jednom
njihovom dijelu voda istodobno može zagrijavati, tj. imaju ugrađen
izravni ili neizravni izmjenjivač topline (npr. plinski, električni, toplovodni).
preklopnik
strujanja
topla voda
Protočni zagrijač
----
dovod hladne vode
Ilustracija 9.4
vode s plinskim atmosferskim plamenikom
Tehnički podaci izvora topline i spremnika tople vode za sustave
za pripremu PTV-a raznih izvedbi prikazani su u tablicama 9.5 - 9.7.
362 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ----~-----------
363
T
priključak za
toplu vodu
osigurač
Tablica 9.6
Tehnički podaci električnogprotočnogzagrijača vode VEO
(proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
strujanja
dimnih plinova
žrtvena anoda
cijevi izmjenjivača
tehnički
turbulator
unutrašnjost spremnika
izolacija
osjetnik termostata i
graničnik temperature
termoelement
sapnlca plamenika
glavni plamenik
plamenik za paljenje
otvori za pražnjenle i cirkulaciju
plinski priključak
plinska armatura
Ilustracija 9.5
Akumulacijski zagrija č vode s plinskim atmosferskim plamenikom
Tablica 9.5
Tehnički podaci akumulacijskog zagrijača vode STEB s električnim grijačima i
mogućnošću spajanja na solarni sustav i toplovodni kotao
(proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)
tehnički
podaci
izvedba
STEB-200 STEB-300 STEB-400
toplinski učin, kW (*)
13,3 - 26,7 16,0 - 35,0 25,5 - 50,9
snaga električnog grijača, kW
2 x 1000
3 x 1000 4 x 1000
volumen, I
200
300
600
izlazni protok PTV-a, l/h (*)
330 - 658 393 - 862 629 -1254
ukupne dimenzije: dubina, mm
660
710
860
širina, mm
605
655
805
visina, mm
1550
1850
2030
najviši radni tlakPTV-a, bar
6
dimenzije priključka vodova hladne i tople vode
R3/4"
dimenzije priključka recirkulacijskog voda
R3/4"
dimenzije priključaka izmjenjivača topline
R1 u
R3/4"
R1 "
I
podaci
toplinski učin, kW
volumen,l
izlazni protok PTV-a, l/h (*)
ukupne dimenzije: dubina, mm
širina, mm
visina, mm
najviša temperatura PTV-a,
°C (*) (**)
najviši nazivni pretlak, bar
ukupna masa, kg
izvedba
VED 12
12
3,8
I VED 18 I VED 21 I VED 24 I VED 27
I 18 I 21 I 24 I 27
I
5,8
I
0,4
6,7
114
240
481
55
I
7,7
I
8,6
10
5,4
Legenda:
(j - pri punom opterećenju
tj - za ulaznu temperaturu vode 10 °C
Tablica 9.7
Tehnički podaci spremnika tople vode Aqua Unit
(proizvođača Max Weishaupt GmbHs Schwendi, Njemačka)
tehnički
podaci
toplinski učin, kW (*)
nazivni volumen, I
izlazni protok PTV-a, l/h (*)
Ukupne dimenzije: promjer, mm
visina, mm
najviša radna temperatura PTV-a, °C
najviši radni tlakna strani PTV-a, bar
dimenzije priključka vodova hladne
i tople vode
dimenzije priključka recirkulacijskog voda
dimenzije priključaka izmjenjivača topline
ukupna masa, kg
izvedba
WAU 150 WAU 200 WAU 300 WAU 400
23
30
36
45
150
200
300
400
52,0
19
25
41,5
636
736
736
636
1064
1324
1359
1741
95
10
Rl"
102
R3/4 "
Rl"
122
150
185
Legenda:
t) - za srednju temperaturu ogrjevnog medija 70 °C
Legenda:
.
(*) - za srednju temperaturu ogrjevnog medija 80 °C i ulaznu, odnosno Izlaznu
temperaturu vode 10160 °C
364 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
365
9.3.2. Sigurnosna oprema
Sigurnosna oprema u sustavima za pripremu PTV-a obuhvaća
razne sigurnosne i regulacijske elemente čija vrsta i namjena ovise
o izvedbi i volumenu sustava te energentu zagrijača (il. 9.6).
Sigurnosni ventil predstavlja obvezni dio sigurnosne opreme sustava za pripremu PTV-a, a kod manjih sustava može biti i jedini
sigurnosni element. Djeluje tako da u slučaju većeg porasta temperature i većih toplinskih rastezanja vode jednostavno ispušta vodu
iz sustava (il. 9.7). Namješta se na tlak koji je za određenu vrijednost
(npr. 20%) viši od radnog tlaka sustava.
I\
Ekspanzijske posude u sustavima za pripremu PTV-a, kao i u
sustavima grijanja, služe za preuzimanje toplinskih rastezanja vode
zbog promjena temperature (il. 9.8). Najčešće se izvode kao membranske, a za razliku od onih u sustavima grijanja, na njih se postavljaju dodatni zahtjevi za higijenskom ispravnošću vode. Kod manjih
se sustava ne trebaju ugrađivati, dok je kod velikih sustava njihova
primjena obvezna. Ipak, njihova je primjena prikladnija i kod manjih
sustava jer, za razliku od sigurnosnih ventila koji ispuštaju višak
vode, nemaju gubitaka vode ni energije potrebne za njezino zagrijavanje.
Membranske ekspanzijske posude namijenjene za sustave za pripremu PTV-a imaju oznaku MAG-W i u pravilu su zelene boje (za
razliku od onih za sustave grijanja koje su crvene boje). Njihove
dimenzije ovise o tlaku prednamještanja, predtlaku (ovisnom o tlaku
u instalaciji) i tlaku namještanja sigurnosnog ventila (tablica 9.11).
Prema potrebnoj opremi i izvedbi s obzirom na prisilno strujanje
vode kroz njih koje je nužno za osiguranje higijenske ispravnosti
vode mogu biti (il. 9.9):
• protočne
• s ugrađenim ventilom.
Isporučuju se s tlakom prednamještanja (Po) koji određuje proizvođač (npr. za većinu posuda volumena do 50 I iznosi 4 bar) i koji se
nakon ugradnje treba uskladiti s tlakom instalacije (najčešće od 4
do 6 bar). Najmanji ispitni tlak iznosi 10 bar, dok je za posude
volumena većeg od 20 I nužna dodatna tlačna proba. Zbog visokih
zahtijeva koji se postavljaju na higijensku ispravnost vode (odnosno
366 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
ces
>U
:~
:~
)~
N
co
.o
-a
Q)
.~
ro
N
'c
,'-'
·1
~
cl.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
I
367
t'
zbog sprječavanja razvoja mikroorganizama u stajaćoj vodi) treba
osigurati stalan protok vode kroz posudu.
Membranske ekspanzijske posude za sustave za pripremu PTV-a
ugrađuju se na dovod hladne vode u zagrijač, dok mjesto ugradnje
sigurnosnog ventila ovisi o izvedbi posude:
• kod protočnih posuda: između posude i izvora topline
• kod posuda s ugrađenim ventilom: između dovoda hladne vode
i posude.
topla voda
a) protočne ekspanzijske posude
ekspanzijska
posuda
recirkulacijski
vod
~'.'. zagrijači
vode
i
dovod hladne ~{X]~rx:},
vode
obilazni vod
recirkulacijski
vod
b)ekspanzijske posude s ugrađenim ventilom
sigurnosni
ventil
q
M
recirkulacijski
vod
i
zagrijaČ~
dovod
hladne vode -+--"----Il~,:,:"
dovod hladne
vode
1II'Ii'!l11!l"_!1!I!!liAJl, ;;~~~ _ _1I'lII
vode
tx:I~[>o<J-,
!
'.~.1
~~
-,
ispuštanje zagrijane vode
ugrađeni ventil
Ilustracija 9.7
Ugradnja sigurnosnog ventila u sustavu za pripremu PTV-a [BJ
topla voda
recirkulacijski
vod
Ilustracija 9.9
Dvije osnovne izvedbe membranskih ekspanzijskih posuda za
sustave za pripremu PTV-a i njihova ugradnja u sustav [BJ
Tablica 9.8
Osnovne dimenzije membranskih posuda za sustave za pripremu PTV-a [BJ
10
tlak namještanja sigurnosnog ventila Psv, bar
6
3,0 3,5 14,0 3,0 3,5 4,0
predtlak PO, bar
volumen spremnika potrošne tople vode p, I
nazivni volumen posude Pn,EP, I
v.
8
12
18
25
35
50
sigurnosni
ventil
Ilustracija 9.B
Ugradnja membranske ekspanzijske posude u sustavu za pripremu PTV-a [BJ
368 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA ORIJANJE
161
242
363
504
706
1009
127
191
286
397
556
794
92
138
207
288
403
576
274
411
616
855
1198
1711
253
380
570
792
1108
1583
233
349
523
727
1017
1453
Napomena: podaci vrijede za ulaze i izlaze temperature vode 10160 °C.
PRIRUČNIK
ZA ORIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 369
r
tO.
SUSTAVI CENTRALNOG TOPLOVODNOG
GRIJANJA
370 - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - -
371
+
10.1. OSNOVNA PODJELA
Sustavi centralnog toplovodnog grijanja su prema HRN EN 18282
određeni kao sustavi grijanja kod kojih temperatura ogrjevnog
medija (tople vode) nije viša od 105 °C i danas predstavljaju
najčešću izvedbu sustava grijanja u stanovima, obiteljskim kućama
i zgradama u europskim zemljama. U pravilu se dijele na dva
osnovna načina:
a) prema ostvarenju strujanja ogrjevnog medija:
• crpni ili pumpni
• gravitacijski
b) prema izvedbi razvoda:
• dvocijevni
• jednocijevni
• Tichelmannovi.
Orpni ili pumpni sustavi grijanja rade prema načelu prisilne
cirkulacije, pri čemu se strujanje ogrjevnog medija (tople vode) kroz
instalaciju ostvaruje djelovanjem crpke, odnosno mehaničkim,
prisilnim putem (il. 10.1). Zbog viših tlakova u instalaciji uglavnom
se izvode kao zatvoreni, odnosno sa zatvorenom ekspanzijskom
posudom. Danas su u primjeni najčešći i pri njihovom se
dimenzioniranju polazi od brzine strujanja medija (tj. protoka) ili od
najvećih zadanih padova tlaka u nekom odsječku instalacije.
Gravitacijski sustavi grijanja rade prema načelu prirodne
cirkulacije, pri čemu se strujanje ogrjevnog medija (tople vode)
ostvaruje prirodnim putem, odnosno djelovanjem uzgona zbog
razlike gustoća tople i hladne vode u instalaciji (il. 10.2). Najčešće
se izvode kao otvoreni, odnosno s otvorenom ekspanzijskom
posudom, a danas se razmjerno rijetko koriste (npr. kod malih
sustava grijanja na kruta goriva). Glavni razlog tome su mali
pogonski tlakovi zbog čega su potrebni veći promjeri cijevi, a
mogućnost regulacije je lošija.
Dvocijevni sustavi grijanja imaju cijevni razvod koji se sastoji od
dva, u pravilu usporedno vođena voda: polaznog i povratnog (il. 10.1
i 10.2). Kroz polazni vod od izvora topline do ogrjevnih tijela struji
zagrijani ogrjevni medij, a kroz povratni struji ohlađeni medij u
372 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
2
2
2
h
,
4
2
ti
3t
ts
2
,
: 14
:r
,
,
2
3
3
1 - priključak zaodzračivanje
7 - izvor topline - kotao
2 - ogrjevno tijelo - radijator
8 - cirkulacijska crpka
3 - polazni vod
9 - prestrujni ventil
4 - povratni vod
10- zatvorena ekspanzijska posuda
5 - sigurnosni ventil
11 - granski zaporni ventil s mogućnošću pražnjenja
6 - priključak zapražnjenje
12- isječak dijela instalacije
Ilustracija 10.1
Crpni dvo cijevni sustav grijanja [18J
suprotnom smjeru. Pri tome su temperature medija na ulasku u
svako ogrjevno tijelo jednake, dok se regulacija izvodi pomoću
regulacijskih ventila, a sustavi se dimenzioniraju prema najnepovoljnijem odsječku instalacije.
Jednocijevni sustavi grijanja imaju cijevni razvod koji se sastoji
od jednog voda koji serijski povezuje ogrjevna tijela, jedno nakon
drugoga, a s obzirom na vođenje vodova mogu biti s donjom,
gornjom ili vodoravnom raspodjelom (il. 10.3). Temperatura medija
na ulasku u ogrjevna tijela smanjuje se ovisno o njihovoj udaljenosti
od izvora topline i istodobno se njihova površina odavanja topline
povećava. Requlacija se izvodi pomoću posebnih regulacijskih
ventila pri čemu svako ogrjevno tijelo ima premosni ili prestrujni vod.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 373
+'
~
1
,
,,,
,,
5:,
4
,,
,
5
t
:---1
,
6
,
,,,
,,
,,
,
7
,
,,,
,,
81111111111111 [:~ t
.T.
7
7
IJIIIIIIIIIIIII
6
Jllllllllllllr
I'
,
,
gt i!10
i..
8
gt i!1O
,
,
7
________
7
I
:h
;Jllllllllllllr 8
tP1111111111111
~
I
.pr
I
g
:8
13
12
Đ
~
14
- -
1 - ogrjevno tijelo - radijator
8 - specijalni ventil
2 - priključak za odzračivanje
g - slijepi zasun
3 - vod ogrjevnog medija
10- sigurnosni ventil
1 - odzračni vod
7 - ogrjevno tijelo - radijator
4 - prestrujni vod
11 - cirkulacijska crpka
2 - otvorena ekspanzijska posuda
8 - priključak zaodzračivanje
5 - priključak zaodzračivanje
12- priključak zapražnjenje
3 - prestrujni vod s prigušnim ventilom
g - polazni vod
1O- povratni vod
6 - polazni vod
7 - povratni vod
13- izvor topline - kotao
4 - preljevni vod
5 - sigurnosni povratni vod
11 - priključak zapražnjenje
6 - sigurnosni polazni vod
12- izvor topline - kotao
14- zatvorena ekspanzijska posuda
Ilustracija 10.3
Crpni jednocijevni sustav grijanja s donjom raspodje/om [18J
Ilustracija 10.2
Gravitacijski dvocijevni sustav grijanja [18J
Tichelmannovi sustavi grijanja predstavljaju kombinaciju
dvocijevnih i jednocijevnih sustava i kod njihovog su razvoda
ukupne duljine polaznog i povratnog voda od izvora topline do
svakog ogrjevnog tijela jednake (il. 10.4). Padovi tlaka na svim
granama instalacije su jednaki pa nije potrebno hidrauličko
uravnotežavanje, a sustav se može dimenzionirati prema bilo kojoj
grani. Ipak, njihov je osnovni nedostatak to što se jednake ukupne
duljine vodova vrlo teško mogu ostvariti.
,
,
~-------------~--------------.--~
~---.--------------------------------------~
:5
4
1 - ogrjevno tijelo - radijator
4 - izvor topline - kotao
2 - polazni vod
5 - povratni vod
3 - cirkulacijska crpka
Ilustracija 10.4
Tiehe/mannov sustav grijanja [18J
374 --~------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
315
T
10.2. DIMENZIONIRANJE SUSTAVA
I
Osnovna pretpostavka pri dimenzioniranju crpnih dvocijevnih
sustava toplovodnog centralnog grijanja je da su poznate vrijednosti
toplinskog učina svih ogrjevnih tijela (određenog, npr. postupkom
prema HRN EN 12 831) te poznati i ucrtani položaji svakog
ogrjevnog tijela i izvora topline na odgovarajućem crtežu. Na njega
se unose svi ostali elementi sustava (razvod, armatura itd) i potom
se, počevši od kotla, numeriraju odsječci polaznog i povratnog
voda. Svakome od njih pridružuju se, odnosno upisuju na crtež ili
u obrazac odgovarajuće vrijednosti duljina i masenog protoka,
odnosno brzina strujanja (dobivene na osnovi potrebnog toplinskog
učina).
Dimenzioniranje na osnovi padova tlaka provodi se pomoću
osnovnih jednadžbi mehanike fluida koje opisuju otpore do kojih
dolazi pri strujanju fluida kroz cijevi. Ukupni je pad tlaka pri strujanju
ogrjevnog medija (tople vode) kroz odsječak neke grane instalacije
jednak:
~Puk,Od
=
čemu
-
~Pgub,od
+
~reg,od ,
su:
ukupni pad tlaka na odsječku, Pa
~Pgub,od =lodRod +Zod - ukupni pad tlaka (gubici) zbog strujanja
medija kroz
lad -
duljina
odsječka,
odsječak,
Pa
AOd - koeficijent hrapavosti cijevi na odsječku (il. 11.3)
d u,o d - unutarnji promjer cijevi na odsječku, m
W od - brzina strujanja ogrjevnog medija kroz odsječak, m/s
2
ZOd = 'od W od
-
2
'Od -
odsječka (tablica
pad tlaka na regu lacljskom ventilu na
(u posve otvorenom položaju), Pa
11.10)
odsječku
v - protok ogrjevnog medija kroz regulacijski ventil, l/h
kv - ventilski koeficijent (kv-vrijednost).
Za svaku granu instalacije (tj. za zbroj svih odsječaka od izvora
topline do ogrjevnog tijela) potom treba zbrojiti sve padove tlaka
po odsječcima:
~uk,gr =
L~uk,od,i
'
i
pri
čemu
~P uk ,gr
-
je:
ukupni pad tlaka na grani, Pa.
Grana s najvećom vrijednošću ukupnog pada tlaka predstavlja
najnepovoljniju granu i ta je vrijednost pada tlaka (uz potreban
protok) mjerodavna za određivanje potrebne visine dobave
cirkulacijske crpke, dok je za sve ostale grane potrebno hidrauličko
uravnotežavanje. Tada vrijedi:
pri
PRIRUČNIK
r-
odsječka, Pa
~c =~uk,ngr =H+H uzg '
m
----~-~---------
lokalni otpor na elementu
koeficijent oblika pojedinog elementa
!lp", ~ 1~ . ( :
čemu
~Pc
376
odsječku, Palm (tablice 11.7,
linijski otpor na
.
.
11.8 I 11.9, II. 11.2)
-
2
v
Dimenzioniranje instalacije, odnosno određivanje promjera cijevi na
pojedinim odsječcima temelji se na proračunu pada tlaka, pri čemu
se polazi od najvećih vrijednosti brzina i padova tlaka. Kako bi se
spriječila pojava šumova u instalaciji, treba voditi računa o najvećim
dopuštenim vrijednostima brzina i padova tlaka u pojedinim njezinim
dijelovima (tablica 10.1). Općenito se može uzeti da padovi tlaka
iznose 50 - 200 Palm, a brzine strujanja u cijevnom razvodu 0,5 0,7 m/s, dok se pri 1 m/s može očekivati pojava šumova.
~PUk,Od
PW~d
,
10.2.1. trpni dvocijevni sustavi
pri
Rod = Aod .
du od
ZA GRIJANJE
su:
- potrebni pogonski, odnosno tlak dobave crpke, Pa
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 377
~PUk.ngr
H
Huzg
Tablica 10.1
Granične vrijednosti brzina strujanja i padova tlaka u pojedinim
dijelovima instalacije sustava toplovodnog grijanja [18J
ukupni pad tlaka na najnepovoljnijoj grani, Pa
- visina dobave crpke, Pa
-
",0,05~uk.ngr
- uzgonska visina, Pa.
dio instalacije
brzina strujanja W;, m/s
glavni vodovi i ogrjevna tijela
Za određivanje potrebnog tlaka dobave crpke (pogonskog tlaka) na
temelju najnepovoljnije grane postoje dvije osnovne mogućnosti:
1. najnepovoljnijom se smatra grana do najdaljeg trošila, dok se kod
dimenzioniranja ostalih provjeravaju padovi tlaka kako neka od
njih ne bi bila nepovoljnija
2. dimenzioniraju se sve grane i na svima se određuju padovi tlaka
te se na temelju toga zaključuje koja je najnepovoljnija.
Pri uzimanju vrijednosti linijskih i lokalnih otpora iz tablica i dijagrama
treba imati na umu da su ti podaci u pravilu određeni pri srednjoj
temperaturi ogrjevnog medija 80 °C. Za ostale temperature treba
provesti korekciju koja se za linijske otpore (analogno za lokalne)
određuje jednadžbom:
R _ Rao° c
t} -
f
glavni podrumski razvod
(u stambenim zgradama)
razdjelni vodovi i ogrjevna tijela
(u proizvodnim pogonima)
~,
0,5 - 0,7
50 - 100
0,8 -1,5
100 - 200
1,0 - 2,0
100 - 250
Palm
Tablica 10.2
Korekcijski koeficijent za lokalne i linijske otpore pri
stvarnim srednjim temperaturama ogrjevnog medija [18J
srednja temperatura ogrjevnog medija {Tm, °C
korekcijski koeficijent f
80,0
70,0
62,5
60,0
1,0
0,994
0,989
0,988
'
pri čemu su:
Rf} - vrijednost linijskog otpora pri stvarnoj srednjoj temperaturi
ogrjevnog medija, Pa/m
R aooG - vrijednost linijskog otpora pri srednjoj temperaturi ogrjevnog
medija 80 °C, Palm (tablice 11.7, 11.8 i 11.9, il. 11.2)
f
- korekcijski koeficijent (tablica 10.2).
Kao smjernice pri dimenzioniranju mogu poslužiti ekonomične
brzine strujanja i približno konstantni padovi tlaka (pri čemu treba
provjeravati brzine strujanja).
Kako bi se postupak proračuna pojednostavio,
praktični obrasci (tablica 11.6).
378
(u stambenim zgradama)
linijski otpori
često
~~~~~~~~~-~~--~~ PRIRUČNIK
se koriste
10.2.2. Gravitacijski dvocijevni sustavi
Osnovne pretpostavke i polazne točke pri dimenzioniranju
gravitacijskih dvocijevnih sustava centralnog toplovodnog grijanja
jednake su kao kod crpnih dvocijevnih sustava. Osnovna je razlika
u tome što se potreban pogonski tlak ostvaruje djelovanjem uzgona
zbog razlike gustoća vode u polaznom i povratnom vodu kao
posljedice razlike njihovih temperatura te visinske razlike kotla i
promatranog ogrjevnog tijela (il. 10.5).
Potreban pogonski tlak je jednak uzgonskom i iznosi:
~uzg = H max . h = Hmax9(ppol ~ ppov) ,
pri
čemu
su:
~Puzg - potreban pogonski, odnosno uzgonski tlak, Pa
Hmax - najveća visinska razlika izvora topline i ogrjevnog tijela, m
h - uzgonski tlak po visini, Palm (tablica 10.3)
ZA CRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
~---------------
379
Ppov
-
gustoća ogrjevnog medija u povratnom vodu, kq/rn"
ppO! - gustoća
polazni vod
.
sredina
ogrjevnog tijela
- - - - - - - - - --
ogrjevnog medija u polaznom vodu, kq/m",
"'~
1
l1{Juzg
=
- - ( 1-x) ,
Rngr
pri
I
su:
1
1
-----
Načelo
Ilustracija 10.5
gravitacijskog grijanja [18J
Tablica 10.3
Uzgonski tlak u ovisnosti o temperaturi [18J
temperatura polaznog voda Povo DC
temperatura povratnog voda Povo DC
70
40
50
60
70
143
101
53
x - procijenjeni udio lokalnih otpora u ukupnom padu tlaka (= 33
ili 50%).
Konačni proračun u obzir uzima stvarne vrijednosti lokalnih otpora
pojedinih elemenata svake grane instalacije, pri čemu ukupni pad
tlaka proračunat kao zbroj lokalnih i linijskih otpora mora biti manji
od uzgonskog tlaka:
2 Zi
80
90
uzgonski tlakh,Palm
raspoloživi pad tlaka na najnepovoljnijoj grani, Palm
ukupna duljina najnepovoljnije grane (polaznog i povratnog
voda), m
2/jRi +
.x.:
.
povratni vod
R ngr -
i
"WN
"S: ~
I
_srediila izv~ra to~l~ __1
i;
čemu
Ingr -
~~
I
Kako je kod gravitacijskog grijanja na raspolaganju razmjerno mali
pogonski tlak, cijevi se ne mogu dimenzionirati po volji, već treba
uzimati veće vrijednosti promjera.
Postupak dimenzioniranja se sastoji od prethodnog i konačnog
proračuna. Prethodnim se proračunom dimenzionira najnepovoljnija
grana, odnosno ona s najvećom duljinom i najmanjom visinskom
razlikom izvora topline i ogrjevnog tijela. Prvi korak postupka je
određivanje raspoloživog pada tlaka:
s; l1{Juzg .
j
Ako su dobivene vrijednosti ukupnog pada tlaka prevelike, treba
povećati dimenzije, a ako su premale, razlika se nadomješta
prigušivanjem na ventilima ogrjevnih tijela za što se koriste
termostatski ventili posebno namijenjeni za gravitacijska grijanja koji
imaju velik ventilski koeficijent i mali pad tlaka.
Analognim postupkom se dimenzioniraju ostale grane, pri čemu se kod
dimenzioniranja grane prema najvišem ogrjevnom tijelu novi uzgonski
tlak uzima kao ulazna veličina za dimenzioniraje preostalih grana.
380 ---~~------~-~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
-
201
159
112
59
265
223
176
122
10.2.3. Jednocijevni sustavi
Pri dimenzioniranju jednocijevnih sustava centralnog toplovodnog
grijanja u pravilu iznova treba određivati veličine ogrjevnih tijela jer
se zbog odavanja topline od jednog do drugog ogrjevnog tijela u
krugu (grani instalacije po prostoriji) smanjuje temperatura medija
pa se njihova veličina mora povećavati.
Pri tome najprije treba odrediti raspodjelu topline po ogrjevnom tijelu
kao udio ukupne raspoložive topline, odnosno protoka ogrjevnog
medija u krugu, što uobičajeno iznosi 30 - 50%. Razlika do ukupnog
protoka nadomješta se kroz premosni, odnosno prestrujni vod (npr.
ako je termostatski ventil zatvoren, protok kroz premosni vod je
100%).
Kako bi se ostvarila željena raspodjela topline (protoka) po
ogrjevnim tijelima, površinu svakoga od njih treba odrediti
proračunom i uskladiti ga s odgovarajućim potrebnim učinom, za
što može pomoći bilanca temperature i mase (il. 10.6). Postupak
dimenzioniranja se sastoji od 11 koraka.
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 381
određivanje ukupnog normnog toplinskog učina svih
ogrjevnih tijela u prostoriji na osnovi potreba za toplinom.
1. korak:
određivanje masenog protoka u pojedinom krugu (tj. za
sva ogrjevna tijela u prostoriji) pomoću jednadžbe:
7. korak: određivanje srednje temperature ogrjevnog tijela na osnovi
temperature prethodnog i temperature u premosnom vodu:
• prema pravilu miješanja:
2. korak:
_
m kr pri
ON,kr
L~:&krcOM
čemu
su:
m Kr - maseni protok ogrjevnog medija kroz krug, kg/s
0N,kr - ukupni normni projektni toplinski učin ogrjevnih tijela u krugu,
odnosno potrebe prostorije za toplinom, W
~1'tkr - razlika temperatura na ulasku i izlasku iz kruga, °C
COM - specifični toplinski kapacitet ogrjevnog medija (vode), J/(kg K)
(tablica 1.10).
3. korak: raspodjela ukupnog normnog projektnog toplinskog učina
po pojedinom ogrjevnom tijelu u prostoriji:
1'tpol,OT
pri
1'tpov,OT mOT + 1'tpol,OT(i-1l(m kr - mOT)
=
,
mkr
čemu
su:
1'tpol,oT' 1'tpol,OTO-1) - temperature ogrjevnog medija na ulasku u promatrano i prethodno ogrjevno tijelo, °C
• prema odavanju topline s promatranog ogrjevnog tijela:
1'tpol, OT
=
OaT
1'tpol - ---"-'---mkrCOM
pri čemu je:
1'tp01 - temperatura ogrjevnog medija na ulasku u krug (za prvo je
ogrjevno tijela jednaka temperaturi na ulasku u njega), °C.
8. korak:
određivanje
temperature na izlasku iz ogrjevnog tijela:
°OT
pri
čemu
su:
OaT - projektni toplinski učin pojedinog ogrjevnog tijela, W
O-potreban toplinski učin pojedinog ogrjevnog tijela, W
z
- projektni dodatak (= 15%, u pravilu).
pri čemu je:
1'tpov,OT - temperatura ogrjevnog medija na izlasku iz ogrjevnog tijela, °C.
9. korak:
određivanje
srednje
(aritmetičke) nadtemperature:
4. korak: pridavanje vrijednosti toplinskog učina Oj prvom ogrjevnom tijelu koje se ugrađuje.
5. korak: odabir udjela masenog protoka kroz ogrjevna tijela.
10. korak:
6. korak: određivanje masenog protoka kroz ogrjevno tijelo pomoću
jednadžbe:
mOT
pri
=
xm kr,
čemu
su:
mOT - maseni protok medija kroz ogrjevno tijelo, kg/s
x
- udio masenog protoka kroz ogrjevna tijela (= 30 - 50%).
382 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
određivanje proračunskog
faktora:
F-(- ~1'tm,stv
~1'tm,N ln _( 60 ln
- ~1't m,stv '
pri
F-
čemu
su:
proračunski
PRIRUČNIK
faktor
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 383
~1'tm,N
aritmetička
nadtemperatura ogrjevnog medija uz normom
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog
voda te zraka u prostoriji (npr. 90170/20 ili 75/65/20 dc), DC
~1'trn,st v - aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz stvarne
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda te zraka
u prostoriji, DC
n - eksponent ogrjevnog tijela (tablica 8.8).
-
određene
11. korak:
QOT,N =
pri
određivanje
normnog toplinskog
učina
ogrjevnog tijela:
QoTF .
čemu
QOT,N -
je:
normni projektni toplinski
učin
ogrjevnog tijela (radijatora), W.
Normni toplinski učin ogrjevnog tijela slijedi iz normalnih uvjeta
prema HRN EN 442 (tj. za temperature 75/65/20 dc), što znači da
se za njihov odabir koriste odgovarajuće tablice. Ako se u njima
odgovarajuće ogrjevno tijelo ne može pronaći, treba povećati udio
masenog protoka kroz njega (najviše do 50%).
Završni dio postupka dimenzioniranja je određivanje duljine cijevi,
odnosno diferencijalnog tlaka ventila iz nomograma ventilskog
koeficijenta za jednocijevne sustave i određivanje pada tlaka svih
krugova. Tada uravnotežavanje nije potrebno unutar kruga, već
između pojedinih krugova.
10.3.1. Osnovni zadaci regulacije
Suvremena regulacija u sustavima grijanja ima nekoliko osnovnih
zadataka:
• povećanje pogonske sigurnosti (npr. zaštita od smrzavanja, pregri[avanja i sl)
• smanjenje potrošnje energije i troškova
• povećanje toplinske ugodnosti u prostorijama
• pojednostavljenje rukovanja sustavom
• točno i stalno prilagođavanje rada sustava potrebama.
S obzirom na zahtjeve za smanjenjem potrošnje energije koji se na
sustave grijanja (i pripreme PTV-a) u posljednje vrijeme sve više
postavljaju, regulacija se može podijeliti u četiri osnovne skupine:
• regulacija temperature u prostoriji
• regulacija temperature polaznog voda s obzirom na vanjsku
temperaturu
• regulacija temperature PTV-a
• regulacija rada sustava s obzirom na promjenu potreba za toplinom (tj. prilagodba rada cirkulacijske crpke).
10.3.2. Regulacija temperature u prostoriji
RegUlacija temperature u prostoriji služi za prilagođavanje rada
ogrjevnih tijela promjenama potreba za toplinom u prostoriji u skladu
s promjenom uvjeta u njoj. Poremećajne veličine pri tome su
toplinski izvori (npr. upad Sunčevog zračenja kroz plohe prostorije,
odavanje topline rasvjetnih tijela, opreme, uređaja, osoba i sl) i
ponori u prostoriji (tj. toplinski gubici kroz plohe prostorije). Takva
se regulacija može izvesti kao:
• individualna ili decentraina
• centralna.
kotao
Individualna ili decentraina regulacija temperature uglavnom se
koristi u sustavima grijanja zgrada i omogućava requlaciju temperature zraka u prostoriji u svakoj prostoriji zgrade zasebno. Ostvaruje
Ilustracija 10.6
Bilanca temperature i mase kod dimenzioniranja jednocijevnih sustava grijanja [18J
384 - - - - - - - - - - - - - - - -
10.1. O.nov. r'IIII.lij••1I.'.v. Irij.nj.
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
385
se pomoću mehaničko-hidrauličkih regulatora koji za svoj rad ne
zahtijevaju pomoćnu energiju, već se njihovo djelovanje osniva na
rastezanju prikladne tvari ili sredstva, pri čemu se postižu
proporcionalni regulacijski odnosi. Takvi se regulatori najčešće
izvode kao termostatski ventili koji mogu biti (il. 10. 7):
• s ugrađenim osjetnikom (ventil, regulator i osjetnik čine jednu
jedinicu) .
• s odvojenim osjetnikom s kojim su povezani kapilarnim vodom
(ventil i regulator čine jednu jedinicu)
• s odvojenim osjetnikom i regulatorom s kojim su povezani
kapilarnim vodom (osjetnik i regulator čine jednu jedinicu)
• mikroprocesorski upravljani (jedinlca se sastoji od programatora,
osjetnika, regulatora, uklopnog sata i ventila, a za svoj rad
zahtijeva pogonsku energiju).
Centralna regulacija temperature uglavnom se koristi u sustavima
grijanja stanova i obiteljskih kuća te omogućava regulaciju temperature zraka u svim prostorijama na osnovi temperature u jednoj, tzv.
referentnoj prostoriji prema kojoj se regulira temperatura polaznog
voda (il. 10.8). Ostvaruje se pomoću mehaničko-električnih regulatora koji se postavljaju u referentnu prostoriju (čija ogrjevna tijela
ne smiju imati termostatske ventile) i služe kao glavni ili vodeći
regulatori. Za svoj rad zahtijevaju pomoćnu energiju i izravno djeluju
na temperaturu polaznog voda, odnosno na kotlovsku regulaciju.
termostatski
ventil
vremenski upravljan
središnji regulator
temperature u prostoriji
~--+----I--- -<x1---<~
osjetnik temperature
u referentnoj prostoriji
Ilustracija 10.7
Osnovne izvedbe
termostatskih ventila
običan
: : --OSjetnii<
II
::
,----
,,
b) termostatski ventil povezan kapilarnim
vodom s odvojenim osjetnikom
ventil
c) termostatski ventil povezan
kapilarnim vodom s odvojenim
osjetnikom i regulatorom
__ J
L
temperature
polaznog voda
_
cirkulacijska
crpka
I,,
I,,
I
izvor topline
- kotao
dovod
goriva
(plina) '----
ogrjevno tijelo u :
referentnoj prostoriji :
referentna
prostorija
,,----------------,
,,,
,,
,,,
,,
,,
,,,
,,
,
--'
Ilustracija 10.8
Načelna shema centralne regulacije temperature u prostoriji [18]
386 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
387
T
10.J.J. Regulacija temperature polaznog voda ovisno o vanjskoj
temperaturi
Regulacija temperature polaznog voda ovisno o vanjskoj
temperaturi prostoriji služi za prilagođavanje rada izvora topline
promjenama vanjskih (okolnih) uvjeta, pri čemu je poremećajna
veličina vanjska temperatura, a najčešće se koristi u sustavima
grijanja stanova i obiteljskih kuća.
Na regulatoru je svakoj vrijednosti vanjske temperature pridružena
odgovarajuća vrijednost temperature polaznog voda, ovisno o
namještanju krivulje grijanja (il. 10.9). Pridruživanje je zadano
karakteristikom regulatora i mora odgovarati karakteristici sustava,
što se u pravilu ostvaruje namještanjem nagiba i usporednim
pomakom na regulatoru. Nagib je određen jednadžbom:
.r.
\r
il
prostorija
!
osjetnik vanjSke~'
temperature
.
vremenski
na pročelju
l/upravljani
~ regulator
termostatski
ventil
G
osjetnik temperature , :
pOlazn\Og voda
J'
_
_
__
L
: sigurnosni
I:
,
_
l graničnik
i
temperature
",
cirkulacijska
crpka
1-------'
,
I
izvor topline
- kotao
,
--------------------
čemu
pri
f3
-
Llf}
po
I -
Llf}ok -
~
su:
nagib krivulje grijanja (il. 10.9)
raspon temperatura polaznog voda, °C
raspon vanjskih temperatura, °C.
plamenik ' -
Ilustracija 10.10
shema regulacije temperature polaznog
voda i individualne regulacije temperature u prostoriji [18J
Načelna
Ilustracija 10.9
Krivulje grijanja [18J
90
J'g 80
1-----+--~-_+_------;,_L_1-___*~-__1
o
c::
"c
:~
~
70 1----~+----_+_--r'------r'_____1-___*~---1
@
-g
~
601-----+---+----j,.L-
?--j-:7"t'=-------\
"c
§;
cl
g
50
1----c~~--+-+__+_----7'L.-J-~"""'-~-----j~=-+-......-:c--j
~
ci
cl.
~ 40 ~--+_c.47'~"L_~....-l'"'--------1--+----1
~
Q)
cl.
.§
30 f-------h~~4-----+-----1--+----1
20 =20
---.L~_~-----'-
10
o
-'
Treba napomenuti da regulacija temperature polaznog voda nije isto
što i regulacija temperature u prostoriji pomoću termostatskog
ventila, već se one u pravilu trebaju izvoditi i koristiti istodobno (il.
10.10). Isto tako, ako se sustav grijanja sastoji od krugova s
različitim temperaturama polaznog voda (npr. od radijatorskog i
podnog grijanja), za namještanje potrebne temperature u svakome
od njih koriste se miješajući ventili (il. 10.11).
Pri izvođenju regulacije temperature polaznog voda također treba
paziti da ne dođe do snižavanja temperature povratnog voda do
vrijednosti na kojima bi moglo doći do tzv. niskotemperaturne
korozije. Kako bi se to izbjeglo, uobičajeno se koriste graničnici
temperature povratnog voda i miješajući ventili.
L_-----'-_~---.J
-10
-14
-20
vanjska temperatura {}Ok. °C
388 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
-~----~----~-----
389
li
li
- ,
I'
f
osjetnici temperature polaznog
/. voda u krugovima 1 i 2
/r-O--: \
fr
.----------
I:
:I
I:
:I
I:
:I!
@]
:
1: I
$:
t..:..:.:..:-'-'-'-'-:..:.:..:..J
0-,
i
cirkulacijske
' ke krugova
______:
1i2
krug :
grijanja 2 :
-
~crp
miješajući ventili
_~_~
1
i
____,-__
"
ogrjevno tijelO
sustava grijanja
regulacija
1-spremnik
tople vode
plamenik
krugova 1 i 2
.--------------------f-------~
razdjelnici polaznog
i povratnog voda
osjetnik
temperature
PTV-a
----------.-----------~------
osjetnik temperature
polaznog voda
Ilustracija 10.12
Načelna shema regulacije temperature potrošne tople vode [18J
izvor topline - kotao
Ilustracija 10.11
shema regulacije temperature polaznog
voda u slučaju dva kruga s različitim temperaturama [18J
Načelna
10.J.4. Regulacija temper8fure potrošne tople vode
Regulacija temperature potrošne tople vode služi za
prilagođavanje rada izvora topline promjenama potreba za PTV-om
uspremničkim (akumulacijskim) sustavima za pripremu PTV-a i u
pravilu se izvodi zajedno s regulacijom sustava grijanja (il. 10.12).
Ostvaruje se pomoću regulatora u dvije točke koji djeluje na
zasebnu crpku kruga pripreme PTV-a i koji u slučaju pomaka iz
područja zadanih temperatura (55 - 60 °C) uključuje, odnosno
isključuje crpku te uspostavlja ili prekida dovod topline u
izmjenjivač.
390 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
391
T
tO.4. OSNOVE HIDRAUUIE SUSTAVA CENTRALNOG
TOPLOVODNOG GRIJANJA
a) razvod bezglavne crpke
sekundarni krug 1
,
: cirkulacijske
crpke-
Razvod ogrjevnog medija u sustavima grijanja koji se sastoje od
više krugova (npr. kod primjene različitih ogrjevnih tijela, u
stambenim zgradama i sl) izvodi se na dva glavna načina (il. 10.13):
• bez glavne crpke
• s glavnom crpkom.
\J----->:-
-----~-., u krugovima
,
izvor
prestrujni
topline
primarni krug
ventil,
-kotao ---,-------------------------------------e------------
Razvod bez glavne crpke ima više cirkulacijskih crpki, za svaki
krug posebno. Svaka crpka mora savladati pad tlaka u svojem krugu
i u dijelovima polaznog i povratnog voda od razdjelnika do izvora
topline. Količina ogrjevnog medija u primarnom, odnosno krugu
izvora topline je promjenjiva, a u pojedinim sekundarnim krugovima
konstantna pri čemu postoje razlike diferencijainih tlakova između
krugova.
Razvod s glavnom crpkom ima jednu cirkulacijsku crpku koja je
ugrađena između izvora topline i razdjelnika te premosni vod između
razdjelnika i sabirni ka. Količina ogrjevnog medija u primarnom krugu
je konstantna, budući da između razdjelnika i sabirnika uvijek postoji
diferencijalni tlak. U sekundarne se krugove mogu ugraditi zasebne
cirkulacijske crpke koje se dimenzioniraju prema padu tlaka u
pojedinom krugu, a u protivnom glavna crpka mora svladavati
ukupne padove tlaka i tome se mora prilagoditi regulacija.
U sustavima s više krugova još treba izvesti razvod za ostvarenje
najmanjeg potrebnog protoka kroz kotao i za regulaciju temperature po krugovima i temperature povratnog voda. Ograničavanje
temperature polaznog voda pri tome se uobičajeno rješava
sigurnosnom opremom izvora topline.
Standardni kotlovi u stacionarnom načinu rada uglavnom rade s
višom i približno konstantnom temperaturom vode u kotlu, pri čemu
se prilagođavanje promijenjenim uvjetima u pravilu ostvaruje djelovanjem miješajućih ventila. Za razliku od toga, niskotemperaturni i
kondenzacijski kotlovi rade s promjenjivim količinama vode u kotlu,
najčešće u ovisnosti o vanjskoj temperaturi.
i92 - - - - - - - - - - - - - - - -
sekundarni krug 2
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
b) razvod s glavnom crpkom
glavna
cirkulacijska
crpka
izvor
topline
- kotao
sekundarni
krug 1
sekundarni
krug 2
'
'
:
~
sekundarni
krug 3
1_~--i-+:::::::::=F==;7 cirkulacijske
crpke u
krugovima
primarni krug
,,
:
I
prestrujni ventil
I
l
I
premosni
vod
--~----------------------~----------~---------.--.
/lustracija 10.13
Dva glavna načina za izvođenje razvoda u
sustavima grijanja s više sekundarnih krugova [18]
Osim s više krugova, postoje i sustavi grijanja s više izvora topline.
U takvim sustavima izvori koji se ne koriste moraju imati mogućnost
isključivanja i vlastitu cirkulacijsku crpku kako bi volumen vode u
svakome od njih bio konstantan. Budući da se zahtijevani protok u
takvim sustavima mijenja u širokom rasponu, može doći do
nepovoljne raspodjele medija ili pojave šumova. Za uklanjanje
problema koji su uzrokovani diferencijalnim tlakom uobičajeno se
koriste hidrauličke skretnice koje omogućavaju hidrauličko
povezivanje primarnih i sekundarnih krugova (il. 10.14). Pri tome
postoje tri moguća slučaja:
• protok u sekundarnim krugovima je jednak protoku u primarnim:
skretnica je isključena
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - i9i
T
• protok u sekundarnim krugovima je veći od protoka u primarnim
(npr. zbog povećanih potreba za toplinom): prestrujavanjem od
povratnog do polaznog voda u skretnici se izjednačava
diferencijalni tlak
• protok u sekundarnim krugovima je manji od protoka u primarnim
(npr. zbog smanjenih potreba za toplinom): prestrujavanjem od
polaznog do povratnog voda u skretnici se izjednačava
diferencijalni tlak.
tO.S. HIDRAULIČKO URAVNOTEŽAVANJE
Hidrauličko uranotežavanje sustava grijanja je postupak koji se
provodi kako bi se i u slučaju promjene pogonskih uvjeta (npr. zbog
snižavanja temperature u prostoriji, stanki u pogonu i sl) u svim
ogrjevnim tijelima i dalje mogli ostvarivati protocl u skladu sa
stvarnim potrebama za toplinom.
Općenito
primarni
krug 1
primarni
krug 2
cirkulacijske
crpke
primarnih
krugova
izvori topline
kotlovi
. - - - - , -->--/ -
cirkulacijske
crpke sekundarnih
krugova
sekundarni
krug 1
sekundarni
krug 2
osjetnik
temperature
osjetnici
temperat~re
~
_____.. _ . .. '
/
povratnih
~
mlJesaJucl:
promjenjivi
vodova , -I- - _.' • h
ventili:
protoci
)
"
,
- - - _. - - - - - - - - - . -' hldraulička ':' - - - - - - - - - - - - - -e - - - - - - - -~ -e +-skretnica
+--
t
Ilustracija 10.14
Djelovanje hidrauličke skretnice u sustavima
grijanja s više primarnih i sekundarnih krugova [18]
se može reći da se hidrauličkim uravnotežavanjem
namještaju svi padovi tlaka do kojih dolazi u instalaciji tako da u
svakoj radnoj točki do svakog ogrjevnog tijela dolazi potrebna
količina medija.
Dimenzioniranje izvora topline, cijevnog razvoda, cirkulacijske crpke
i ogrjevnih tijela provodi se za slučaj nazivnog opterećenja, odnosno
kada kroz ogrjevno tijelo struji nazivni protok. Pri tome se
uspostavlja ravnoteža između protoka i pada tlaka. Ipak, pogonski
tlak koji ostvaruje crpka ne raspoređuje se jednako po cijeloj
instalaciji, budući da u pojedinim granama padovi tlaka nisu jednaki.
Zbog toga dolazi do nejednake raspodjele ogrjevnog medija jer se
pri strujanju nastoji slijediti put s najmanjim otporima. Uravnotežavanje na osnovi različitog promjera, odnosno duljine cijevi
prema Tichelmannovom načelu zbog većih brzina strujanja i
poteškoća uvjetovanih izvedbom nije uvijek moguće.
Hidrauličko se uravnotežavanje stoga najčešće ostvaruje ugradnjom
dodatnih otpornih elemenata koji imaju mogućnost namještanja,
odnosno regulacije:
• termostatskim ventilima s mogućnošću prednamještanja
• granskim regulacijskim ventilima s mogućnošću prednamještanja
• priključkom povratnog voda ogrjevnog tijela s mogućnošću namještanja (rijetko).
Prilagođavanje se u pravilu ostvaruje na osnovi ventilskog
koeficijenta (kv-vrijednosti) ventila ogrjevnog tijela, a kada to nije
moguće, koriste se granski regulacijski ventili. Na svakom se
elementu instalacije može ostvariti samo jedno određeno područje
protoka, pri čemu je bitno koristi li se linearna ili proporcionalna,
odnosno logaritamska krivulja iz odgovarajućeg dijagrama.
394 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 395
,I
li
I:
li
i'
'Ii
I
I
II
III
li
II
T'
Kao mjerodavna veličina se koristi ventilski koeficijent koji daje
proizvođač ventila i koji pokazuje koliki je protok kroz njega pri
određenoj razlici tlaka.
Kao osnovna, odnosno standardna veličina koristi se kvs-vrijednost
koja također predstavlja teoretsku vrijednost koju daje proizvođač
i koja predstavlja najveći mogući protok kroz posve otvoren element pri razlici tlaka 1 bar.
Područje proporcionalnosti regulacijskih ventila uobičajeno iznosi
2 K.
pojave šumova. Vrijednost najvećeg diferencijalnog tlaka
na 200 mbar, a najmanjeg pada tlaka na ventilu na
40 mbar.
ograničena je
Za izvođenje hidrauličkog uravnotežavanja treba poznavati padove
tlaka za svako ogrjevno tijelo, odnosno mora postojati određena
razlika tlaka u odnosu na najnepovoljnije ogrjevno tijelo. Ta se razlika
prigušuje, odnosno uravnotežava na radijatorskom ventilu čime se
pri prednamještanju ostvaruje dodatni pad tlaka.
Kako bi regulacijski element u instalaciji ispunjavao svoju zadaću,
moraju mu odgovarati određeni udio pada tlaka (/'J.P v) u ukupnom
padu tlaka u instalaciji (~Uk)' odnosno ravnotežnom padu tlaka (.1\)Taj se udio naziva autoritetom ventila (P) i predstavlja omjer pada
tlaka otvorenog ventila i ukupnog pada tlaka u krugu sustava grijanja
s promjenjivim protokom:
pri čemu su:
Pv - autoritet ventila
I1pv - pad tlaka na ventilu, Pa
I1P Uk - ukupni pad tlaka u instalaciji, Pa
I1POS! - ostatak ukupnog pada tlaka, Pa.
Za postizanje dobrih regulacijskih odnosa, autoritet ventila treba biti
što veći pa treba paziti na dopuštene brzine strujanja kroz njega.
Pri tome vrijednosti najčešće iznose 0,3 - 0,7.
Pri dimenzioniranju se preporučuju sljedeće vrijednosti razlike
tlakova u krugu grijanja:
• dalje od crpke: 50 - 100 mbar
• blizu crpke: 150 mbar.
Istraživanjima je pokazano da kod primjene termostatskih ventila
ogrjevnih tijela zbog povećanih tlakova crpke redovito dolazi do
396 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 397
l;
+"
11.
PRILOZI
398 - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - 399
11.1. VELIČiNE I MJERNE JEDINICE
11.1.1. Jedinice Melunarodno9 sustava jedinica
Od 1960. godine u području znanosti i tehnike za uporabu se preporučuju samo jedinice Međunarodnog sustava jedinica (SI). Prema
Zakonu o mjernim jedinicama (NN 58/93), u Hrvatskoj je dopuštena
uporaba jedinica SI-ja (osnovnih i izvedenih), ograničenog broja
jedinica izvan SI-ja (dopuštenih, iznimno i privremeno dopuštenih)
te njihovih izvedenih i decimalnih jedinica, a iznimno i drugih jedinica, ako je to određeno međunarodnim ugovorom ili ako to zahtijeva trgovina s nekom zemljom.
Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i međunarodnim
propisima pišu fonetski, prema izgovoru i s malim početnim slovom,
dok se oznaka jedinice ne sklanja po padežima i piše bez točke na
kraju, osim ako se ne radi o kraju rečenice. Oznake jedinice u
tiskanom tekstu u pravilu se pišu uspravnim, a oznake veličina
kosim slovima (tzv. italicom).
N-
en
E
,
'E
.;
~
,
JI
N
~
Osnovne jedinice (tablica 11.1) temelj su SI-ja i ima ih ukupno
sedam.
Tablica 11.1
Osnovne jedinice SI-ja i neke
jedinica
m
kg
s
A
K
cd
mol
naziv
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
kandela
mol
uobičajene
oznake njihovih
veličina
duljina
masa
vrijeme
jakost električne struje
(termodinamička) temperatura
jakost svletlosti
količina tvari
veličina
uobičajena
oznaka veličine
I, L, h, d, D, r.
oo
m
t, or
>
I, J
T
I, Iv
.~
E
o
c:
n
400 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
-
PRIRUČNIK
-!#.
"'"
.g;. .. '"
en
... ~ ' v <1:l"
~
:>E~a..a..EO
en N
NE''''E-...E~E~z...,:>
Izvedene jedinice (tablica 11.2) tvore se od osnovnih ili drugih
izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. Znak
množenja se ne mora pisati, ali treba ostaviti razmak širine jednog
znaka, odnosno tzv. čvrsti razmak između jedinica (npr. kW . h =
kW h itd). Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 401
F
nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju, pri čemu se nazivnik
sastavljen od više jedinica piše u zagradi (npr.: kJ/m 3 , m S-1, kJ/(kg K),
kW h/(m3 K) itd). Za neke izvedene jedinice postoje posebni nazivi
i oznake (npr. N, J, V itd), a za neke ne (npr. m/s, m2 itd).
Osim jedinica SI-ja, za primjenu uz njih se mogu koristiti i
dopuštene jedinice izvan SI-ja, a za primjenu u određenom području, odnosno u skladu određenim propisima ili normama iznimno
i privremeno dopuštene jedinice izvan SI-ja (tablica 11.3).
Za jednostavnije izražavanje mjernih jedinica često se koriste njihovi
decimalni dijelovi, odnosno višekratni ci (tablica 11.4). Označavaju
se predmeteima koji potječu iz latinskog ili grčkog jezika, tj. posebnim oznakama koje se pišu ispred njih i zajedno s njima, kao jedna
riječ (npr. kN, MW h, ml, cm itd).
Primjena pravila SI mijenja neke uobičajene oznake za uvjete pri
kojima jedinica vrijedi, što se do sada iskazivalo posebnim indeksima uz mjernu jedinicu ili čak posebnom jedinicom. Tako više nije
pravilno pisati Nm3 ili rn" N za normni kubni metar, Wl h za toplinski ili
Wel za električni učin, odnosno a, god, g. i sl. (najčešće u nazivniku)
za godinu itd. U takvim slučajevima postoji nekoliko rješenja:
• uvjeti se označavaju posebnim indeksom uz oznaku veličine,
npr:
Tablica 11.3.
Važnije dopuštene, iznimno i privremeno dopuštene jedinice izvan SI-ja
jedinica
ar
ha
bar
mmHg
I,L
t
min
h
d
naziv
ar
hektar
bar
mm živinog stupca
litra
tona
minuta
sat
dan·
(kutna) sekunda
(Kutna) minuta
(kutni) stupanj
veličina
površina zemljišta
površina zemljišta
tlak
tlak tjelesnih tekućina
volurnen
masa
vrijerne
vrijeme
vrijeme
kut
kut
kut
odnos sdrugim jedinicama
100m2
100 a == 10000 m2
105 Pa
133,32237 Pa
drn 3 =; 10-3 rn 3
1000 kg
60$
60 min = 3600 s
24 h= 86400 S
4,84814 . 10-6 rad
60" =2,90888 . 10.4 rad
60 = 3600 " = 1,74533 . 10-2 rad
QVo = 140 m3/ h
Pih = 300 MW, P el = 4000 kW
E9 0d
• uvjeti se označavaju tekstom iza jedinice
(ili ispred nje, ako je riječ o kontekstu), npr:
Qv = 140 mvh normnih; pri normalnim uvjetima;
pri O °C i 101 325 Pa itd.
P = 300 MW toplinskog učina; toplinskih itd.
P = 4000 kW električnog učina; električnih itd.
E = 10 000 GW h godišnje; po godini itd.
l
Tablica 11.4
Decimalni dijelovi i višekratnici, odnosno predmetci mjernih jedinica
oznaka
cl
e
m
fA.
n
p
f
a
naziV
<1
deci
centi
mili
mikro
nano
piko
femto
ato
veličina
oznaka
10-1
10-2
10-3
10-6
10-9
10-12
10-15
10-18
da
h
k
M
G
T
P
E
402 - - - - - - - - - - - - - - - -
naziv
>1
deka
hekto
kilo
mega
giga
tera
peta
eksa
PRIRUČNIK
= 10 000 GW h
11.1.2. AngioSIske jedinice i njihOVI pretvorbI ujedinice SI-jI
veličina
Anglosaske jedinice danas se još koriste uglavnom u SAD-u,
odnosno u nekim uskim područjima znanosti i tehnike pa se kod
nas smiju koristiti samo u iznimnim slučajevima (tablica 11.5).
Najčešća anglosaska jedinica je inč (palac, col) s oznakom in ili
pri čemu vrijedi:
101
102
103
106
109
1012
1015
1018
II
1 in (") = 25,4 mm
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
\
= 2,54 cm.
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 403
~
-I:>
Tablica 11.5
Važnije anglosaske jedinice i njihova veza s jedinicama SI-ja
recipročna
vrijednost
izgovor, napomena
jedinica, engleski naziv
veza s jedinicom SI-ja
in., ", inch
1 mm = 0,03937 in.
ft., foot (= 12 in.)
25,4 mm
30,48006 cm
1 cm = O, 03281 ft.
fut,stopa
yd., yard (= 36 in.)
0,9144 m
1 m = 1,09361 yd.
jard
SM, statute mile
1,60934 km
1 km = 0,62137 SM
statutarna milja
NM, nautical mile
1,8532 km
1 km = 0,53961 NM
duljina
inč,
palac, col
nautička
milja
površina
sq. in., square inch
1 mm' = 0,00155 sq. in.
654,16 mm'
2
kvadratni
inč
kvadratna stopa
sq. ft., square foot
929,03406 crn'
1 cm = 0,00108 sq. ft.
sq. yd., square yard
0,83613 m2
4044 m2
1 m2 = 1,19599 sq, yd.
kvadratni jard
1 mm' = 0,00025 ac.
akar (množina: akri)
kubični inč
ac., acre
volumen
....
~
e
'"
(':>,
z
~
....
~
Q
'"
c:::
~
zcm
....
~
e
'"
o<
cu. ln., cubic inch
16387 mm'
1 mm' = 0,00005 cu. in.
cu. ft., cubic foot
28317,01382 crn'
1 crn' = 3,53144 10-5cu. ft.
cu. yd., cubic yard
0,76455 m'
1 m3 = 1,30796 cu. yd.
....
~
Q
'"
c:::
~
z
c-
m
stopa
jard
američki
galon
imperijalni (britanski) galon
1 m' = 6,28994 bbl
barel
1 m3 = 37,32109 SCF
standardna kubična stopa
unca
0,45359 kg
1 g = 0,03527 az.
1 kg = 2,20462 Ibs.
907,18 kg
1 kg = 0,0011 sh. ton
3,785 drn"
4,5456 dm'
bbl, barrel (= 42USgal)
0,25898 m3
3
3
0,0267945 m
(O -e, 1,013 bar)
Tablica 11.5 - nastavak
masa
z
~
kubični
1 dm = 0,2642 USgal.
1 dm' = 21 999 Imp. gal.
USgal., US galion
Imp. gal., imperial galion
SCF, standard cubic foot
(14,7 psia, 60 OF)
kubična
oz.i ounce
Ib(s)., pound (= 16az)
short ton (= 2000 Ibs)
(long) ton
28,34953 g
1016,05 kg
1 kg = 0,00098 ton
funta, libra
kratka tona
(duga) tona
gustoća
ft.lcu. in.
ft.lcu. ft.
ft.lcu. yd.
1 kg/m 3 = 0,00004 ft.lcu. in.
276,8 kg/m 3
3
3
16,018 kg/m
0,29328 kg/m 3
1 kg/m = 0,06243 ft.lcu. ft.
1 kg/m 3 = 1,68554 ft.lcu. yd.
funta po kubičnom inču
funta po kublčno] stopi
funta po
kubičnom
jardu
tlak
psi, PSI, Ib/sq. in.
psia, PSIA (absolute)
1 Pa = 0,00015 psi
in.of water
3386 Pa
249,1 Pa
1 Pa = 0,0003 in.of mercury
1 Pa = 0,00401 in.of water
ft. of water
2989 Pa
1 Pa = 0,00033 ft. of water
psig, PSIG (in gauge)
in.of mercury
-I:>
O
\1'1
psi, funta po kvadratnom
6895 Pa
apsolutni psi
psi pretlaka
inč
inč
stupca žive
stupca vode
stopa stupca vode
inču
~
Tablica 11.5 - nastavak
CI"
energija, rad
1 J = 0,73746 ft. lb.
ft. lb., toot-pound
ft. ton, foot-(Iong) ton
1,356 J
3037 J
HPh, horsepower per hour
2,684 MJ
1 MJ = 0,37258 HPh
stopa-funta
stopa-tona
konjska snaga po satu
1 J = 0,00094 STU
britanska toplinska jedinica
1 W = 0,73746ft/s
1 kW = 1,34102 HP
funta snage po sekundi
konjska snaga
~ {} (0C) + 32 -r
Fahrenheitov stupanj
1 J = 0,00033 ft. ton
toplina
STU, british thermal unit
1055 J
ft.ls,foot power per second
HP, horse power
1,356 W
0,7457 kW
snaga,
učin
temperatura
~({} (OF) - 32) °C
oF
9
...
~
c:
'"
e'"
z
:o:
N
:1:0
o::>
'"
c:::
:1:0
zern
r
...
'"
c:
'"
Oe
......
ex>
......
"'-J
......
c"l
......
c..n
......
.j:>-
......
e:..:>
Z
:o:
N
:1:0
o::>
'"
c:::
:1:0
zern
*><?
I
I
ć..o
XI
,
I
:>:>
e.
;:>;"
!?I
3
3
~
e
pl
a
"c
e'>.
CD
:::l
g
:>:>
e'>
.:::
en
;:>;"
:>:>
~.
I
o
o
e.
"c
CD
:::l
N
iij
g
~
a"c
e'>.
CD
:::l
g
N
e'>e
:::l
:>:>
e'>
-a;:
<
......
'"
......
......
......
<::)
D
y ~~ ~~ ~~ ~
,
6f
o"
~
~
I
;:>;"
o
:::l
<
CD
;:s:
Q
I
"c
o"
e'>e
:>:>
~
pl
e.
.
<il
ex>
~ OD
.
e'>
I
en
.:=!.
-a
~
<
:>:>
:::l
O
3
pl
pl
e.
.:::
~
~
g
CD
.....
;:>;"
č3
:::l
;;<'
0.::
CD
"c
o"
e.
.....
i55"
a"c
e'>.
CD
:::l
g
c"l
D
ID
"c
o:::l
"'-J
B
e-
.:::
~
o
I
o
<o
o
S
3
I
en
"c
<il
3
:::l
;;<'
,
S
pr
o
oi
~II
I
e'>
~:
<
en
'Q
0<
<
@
:::l
3'
CD
cc
.j:>-
e:..:>
,.
......
'"
;.
•
o
!!~ I
.
e'>
I
I
e'>
N'
CD
-a5:
en
en
.:::
<
;:>;"
O
<
"c
C=;'
<
•..•.....,
z
-o-o
,..•-..
,....
O
:>:>
<
o
CD
~.
:::l
""
3
S
,-.
,
e'>
.:::
Q.
,g:
e-
e
Z
:::l
zs,
2
:>:>
Z
O
CD
c:
3
3
CD
:::l
Z
Ej
3
cnl::O:::
~(j)~fii
~::'-0:t
~~. § ~
Q. ;';;".::::
co
-.Ql
.::!. :3 ....
Ql' o- ....
~. 2.:""
tl> -.
Z
....""O
,,,
, __
1
+
Ilustracija 11.1 - nastavak
Ilustracija 11.1 - nastavak
- zaporni element (općenito)
37
~
- zaporni ventil s konstantnim regulacijskim odnosom
-w-
- zavarena ili zalemljena armatura
38
r)<]
- ventil s kapom
21
f{X]-J
- prirubnička armatura
39
t:<l
- redukcijski ventil
22
r%
- zaporni element s motornim pogonom
40
---.t--i*-
23
~
- zaporni element s magnetnim pogonom
41
t<J
- ravni protupovratni ventil s ispitnim
24
6i<l
- zaporni element s membranskim pogonom
42
~
- kutni protupovratni ventil
25
~
- zaporni element s pogonom naplovak
43
ts;]
- protupovratna zaklopka
19
l><I
20
- protupovratni element (ventil ili zaklopke)
26
~
- zaporni element s klipnim pogonom
44
~
27
lXl
- ravni ventil
45
l>I<l
- zaporni zasun
28
~
- ravni zaporni ventil
46
[)X:J
- ravna slavina
29
t><l
~
r;tu
- ravni zaporni ventil s mogućnošću ispuštanja
47
lfl
- kutna slavina
- ravni ventil s plovkom
48
l:ZfI
- troputna slavina
- ravni sigurnosni ventil s oprugom
49
®
- četveroputna slavina
lX!X1
- zaporna kuglasta slavina
30
31
- zaporna zaklopka
32
!u
- kutni sigurnosni ventil s oprugom
50
33
r*i
- ravni sigurnosni ventil s opterećenjem
51
X
34
~
- troputni ventil
52
---+-
- rastavljivi spoj
35
®
- četveroputni ventil
53
-+-
- nerastavljivi spoj
36
~
- kutni ventil
54
----\I-
- prirubnički spoj
408 ~---~~---------PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
*
priključkom
- ispusni ventil
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 409
OI:lI
CI
CJ1
o>
CJ1
-...j
+
~
,
c">
.::
,
en
-o
<:
.2.
-o
en
6"
Š
6"
CD
:J
l'»
.2.
en
o<
l'»
CJ1
CJ1
CJ1
o:>
,,
~
:
!TJ
:J
ill
o
.::;,
l
,
,
~
.2.
:!.
~....
~
"Fš:
Ill'
....
:-"
....
::l
III
CI)
s
Q'j
":'
-O
l'»
~
=;e
en
-o
.2.
cr
:J
(').
3
l'»
...
~
c:
'"
zO'
X
N
:to
Q
'"
<:
:to
zCm
I----~-------------------------
------
I
;:
~
-
Tablica 11.6
Obrazac za proračun padova tlaka u cijevnom razvodu
o,
z
x
N
:to
Q
'"
<::
:to
z
cm
odsječak
br.
protok
ogrjevnog
medija Qr
m3/h
unutarnji
promjer
cijevi
dur mm
površina
poprečnog
presjeka
cijevi
A,m2
brzina
strujanja
ogrjevnog
medija
w, m/s
duljina
linijski
otpor
R, Palm
odsječka
I, m
R·I,
Pa
koeficijent lokalni otpor
oblika
p 2
Z=1; w ,
1;
2
Pa
..--w
•w
•
..... ,.'".... .. •
. ...,.'"c)
ll:I'"
~
O
N
-= ....
ft
N
Z
o
O
ft.
l:
:::s
':Dt
D-
O
-..
o
iD
K"'
':Dt
•-
rO
... -'"
... ...•-'"
l:
2.
rc
:::s
o
51
c'
N
':Dt
rc
o
D-
I:
"'i.RL=
OI:lI
• ukupni pad tlaka u instalaciji: i1Puk = "'i.RL +
z: =
=-------------_._,_.,----_._~-.-
Pa
.-.__..
"'-~._-,,_.""'_.-
"'i.Z=
CD
':Dt
~
2000
~
.<::
l,
:::,
:::,:
~
-§
.......
.·.o'ol\
.~1.\\e
I'\\~
t::.--"""
.><
500
400
300
;...-
,
l..-- !z.
~
......
200
~
,
.'\.
~~ ~
-
"
~
V
I......
~
c:
'"
C'><
:z
x
V
50
40
e-
r... ........
::,.v
,;
20
" ....
r-,
30
~
'
-,
40
V
-
-" ex
l..--
......
"
... v
I'\.
"l-
50
V
"'",.).V
~ es<-
/
V
V i""'\
L
--: -, ~ l" Y
r-, .......
..............
~
.........
........
...... r\- V
~
,,~
-
r-, .e:
........".
~
......
~ .......
V
em
?"
1).::......
C'><
:z
X
N
1:0
Q
o:::
'"
1:0
:z
em
~
cu
g~<::
J,07
I:
1\ -,
~
'\.
~
o
CD
"
o
200
300
400 500
1000
2000
linijski otpor R, Palm
čeličnih
cijevi [6J
,0,08
'"
----'--1
--L
hid aulič i hrapa apod učje
0,05
10
,~~.
'1''''
2.10-3
1-10-3
5.10-4
2.10-
--
103
05
I
I
2
I
I
IIII
5 0,001
w
I
I
I
I
I
idrau Ički gla ko po ručje
0,01
~
I
~4
5
1
!
I
!
5
2
I
5
l
I
0,01
0,04
'0,03
75
150
300
750
0,02 k/du
1.10-4
~5.1 0-5
..--1.10-5
~5'10-6
I
I
t IJI tt
105
,
I
......=.
_......
Doo
.
-,
......
relativnalhrapatost k/du'
5.10-2
0,05
o
D-
a;
1"1-""
:~ 0,06 1--+l--H-"x'--F--!."1---=::JL'I
'§
~
~
::
ji;
'"
3
ji;
N
ID
ea-
o
100
~1l~.
\1
o -_.
D-
V I'\.
...
'"
c:
'"
"I'\.
~
I-'"
-·CD
CD ...
e ID
: El
El
'\.
K
I : cl'
ft . : :
_ . ID
OX ~'"
~
I::X ........ ~~
~
L), ........
~
l,
V
"s.
Ilustracija 11.2
Dijagram linijskih otpora u cijevnom razvodu sustava grijanja od preciznih
:z
......
~
I"':
/
-w
.......
~ ........
Q
1:0
<,
I~
1:0
'"
o:::
K;,~
'\.
.---,
.........
K:"
l"
"V
~
........
.........
~V
V
'\.
.........
~
'~I>'
......
r-,
V
"
I~ ,i>'x'
_" ,v
.-0
'\.
I-""
t::S V
J..--'
'\\) ~
.........
,-
/
..><:
~
-, r-, '\.,. >;....
~....... ~)' 1'\
l,
..><
/,"
" "
-09
V
I'\.
./
-
V
V
.......
I"'-~
.......
ko "1-1>: V
-.»
""\
k" .......
V
I-""
I-""
V
N
"1-_' V
, .... ....... K
y.-'
I-'"
30
25
..
r-,
....... :,.....><;
V
,'"
...... K:
.........
V
/
~
......
K ,,~
....-"\:
![)
.»: t>
~
......
.0. "I- ~
>,1-'"
'~6'
a
,,~
~
"
~ I--'"
" -, ..x
-,
X
»«
" " "
~
-,
....... K'
l" t\.
X
»«
~
,
~
,,,,.
"
,
"'\.
l/"
V
-
V
......
V
V
l? ~ V
po;;
'V'
100
"
.......
......
~-")...."
k'
"
"l" 1)<"
V
~.
"
"
»>
~~
1000
c.
...
/
'\.
.......
2:
t!, t
,I
'\'2.10-6
5
106
!
I
2
I
t I 111
5
!
I
,
I
I.!II
1
!
5 0,1
5
1
5
10
3
umnožak brzine i unutarnjeg promjera wdo (za vodu, 80 °C), m2/s
Ilustracija 11.3
Dijagram koeficijenta hrapavosti za ravne cijevi (prema Karmannu, Prandtlu i Colebrookeu) [6J
ns
O
T
Tablica 11.7
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od čeličnih navojnih cijevi [6J
Legenda:
• prijelazno područje:
•
1
r
"VA
=
(:J
2,51
-210g ~ + - Re "v A 3,71
hldraullčk' hrapavo područje:
1
,[
i
3 71
~ 2109 ( :" ]
nazivni promjer
unutarnji promjer du, mm
navoj
linijski otpor R, Palm
2,4
2,8
•
•
granična krivulja: Re fJ:( :u) 200
3,3
=
hidraulički glatko područje: "VA~
=
210gRefJ:
2,51
4,0
5
6
Ilustracija 11.3 - nastavak
7
8
10
12
14
16
18
20
24
414 ~------~-------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
DN10
12,5
R3/8"
dimenzije cijevi
DN15
DN 20
16,0
21,6
R1/2"
R3/4"
• protok V, lih
• brzina strujanja
13,0
0,030
14,4
0,035
15,9
0,040
17,9
0,045
20,3
0,050
22,3
0,055
24,3
0,060
26,1
0,065
29,6
0,070
32,8
0,080
35,8
0,085
38,6
0,095
41,3
0,10
43,8
0,11
48,5
0,12
25,7
0,035
28,2
0,040
31,2
0,045
34,9
0,050
39,7
0,060
44,0
0,065
47,9
0,070
51,5
0,075
58,4
0,085
64,9
0,095
70,9
0,10
76,4
0,11
81,5
0,12
86,1
0,13
94,9
0,14
DN 25
27,2
R1 "
DN 32
35,9
R11/4 "
114
0,055
124
0,060
136
0,070
151
0,075
172
0,085
192
0,095
208
0,10
224
0,11
254
0,13
281
0,14
307
0,15
331
0,17
354
0,18
374
0,19
413
0,20
244
0,070
267
0,075
293
0,085
326
0,095
370
0,11
412
0,12
447
0,13
482
0,14
546
0,16
601
0,17
657
0,19
710
0,20
755
0,22
801
0,24
882
0,26
w, m/s
59,3
0,050
64,8
0,050
71,2
0,055
79,2
0,065
89,7
0,Q70
99,4
0,080
108
0,085
117
0,095
133
0,11
147
0,12
160
0,13
173
0,14
184
0,15
195
0,16
217
0,18
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
415
T
Tablica 11.7 - nastavak
nazivni promjer
unutarnji promjer du, mm
navoj
linijski otpor R, Palm
28
33
36
40
45
50
55
60
65
70
75
80
90
100
110
dimenzije cijevi
DN 10
DN15
DN 20
12,5
16,0
21,6
R 3/8"
R 1/2 "
R 3/4"
• protok V, lih
• brzina strujanja
52,9
0,13
58,1
0,14
60,8
0,15
64,5
0,16
68,8
0,17
73,1
0,18
77,6
0,19
81,3
0,20
84,6
0,20
87,9
0,22
91,6
0,22
94,9
0,24
101
0,24
107
0,26
113
0,28
104
0,15
115
0,17
120
0,18
127
0,19
136
0,20
144
0,22
151
0,22
159
0,24
167
0,24
173
0,26
180
0,26
186
0,28
199
0,30
211
0,32
222
0,32
DN 25
27,2
Rl"
DN 32
35,9
R11/4"
Tablica 11.7 - nastavak
nazivni promjer
unutarnji promjer du, mm
navoj
linijski otpor R, Palm
DN 10
12,5
R3/8"
w, mis
236
0,19
261
0,21
273
0,22
298
0,24
309
0,24
325
0,26
344
0,28
360
0,30
376
0,30
391
0,32
406
0,32
419
0,34
447
036
474
0,38
500
0,40
1451
0,22
498
0,25
519
0,25
545
0,28
583
0,30
615
0,30
645
0,32
679
0,34
707
0,36
738
0,36
766
0,38
798
0,40
850
0,42
900
0,44
946
0,48
959
0,28
1060
0,30
1100
0,32
1160
0,34
1240
0,36
1310
0,38
1380
0,40
1450
0,42
1510
0,44
1580
0,44
1630
0,46
1690
0,48
1800
0,50
1900
0,55
2000
0,55
416 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
120
130
140
150
160
170
180
190
200
220
240
260
280
300
330
l
PRIRUČNIK
118
0,28
123
0,30
128
0,32
132
0,32
137
0,34
142
0,34
146
0,36
151
0,36
155
0,38
163
0,40
171
0,42
179
0,44
186
0,46
193
0,46
204
0,50
dimenzije cijevi
DN15
DN 20
16,0
21,6
R1/2 "
R3/4 "
DN 25
27,2
Rl"
DN 32
35,9
R 11/4 "
• protok V, lih
• brzina strujanja w, mis
233
524
992
0,34
0,42
0,50
246
548
1030
0,36
0,44
0,55
252
570
1070
0,38
0,46
0,55
262
591
1110
0,38
0,48
0,55
271
611
1150
0,40
0,50
0,60
280
631
1190
0,40
0,50
0,60
289
648
1220
0,42
0,50
0,60
299
668
1260
0,44
0,55
0,65
307
687
1290
0,46
0,55
0,65
322
723
1360
0,48
0,60
0,70
337
757
1430
0,50
0,60
0,70
352
790
1490
0,50
0,65
0,75
367
822
1550
0,55
0,65
0,80
381
852
1610
0,55
0,70
0,80
402
894
1700
0,60
0,70
0,85
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - -
2090
0,60
2180
0,60
2270
0,65
2350
0,65
2430
0,70
2510
0,70
2600
0,75
2670
0,75
2750
0,80
2890
0,80
3030
0,85
3160
0,90
3290
0,95
3410
1,0
3500
1,0
_
417
T
Tablica 11.7 - nastavak
nazivni promjer
unutarnji promjer du, mm
navoj
linijski otpor R, Palm
360
400
450
500
550
600
650
700
750
800
900
1000
1100
Tablica 11.8
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od bešavnih
dimenzije cijevi
DN 20
DN 15
DN10
21,6
16,0
12,5
R1/2 u
R3/4"
R3/8"
DN 25
27,2
R1 "
DN 32
35,9
R1 1/4 "
• protok V, lih
• brzina strujanja w, m/s
216
0,50
226
0,55
240
0,60
254
0,60
267
0,65
280
0,70
292
0,70
304
0,75
315
0,75
326
0,80
347
0,85
366
0,90
385
0,95
421
0,60
447
0,65
475
0,70
502
0,75
527
0,75
552
0,80
574
0,84
597
0,90
619
0,90
640
0,95
682
1,0
722
1,11
760
1,1
933
0,75
989
0,80
1050
0,85
1110
0,90
1170
0,95
1230
1,0
1280
1,0
1330
1,1
1380
1,1
1430
1,2
1520
1,2
1600
1,3
1690
1,4
1770
0,90
1870
0,95
1990
1,0
2100
1,1
2210
1,1
2310
1,2
2420
1,2
2500
1,3
2590
1,3
2680
1,3
2860
1,4
3020
1,5
3170
1,6
3750
1,1
3960
1,1
4210
1,2
4450
1,3
4680
1,3
4900
1,4
5100
1,5
5300
1,5
5490
1,6
5670
1,6
6020
1,7
6350
1,8
6650
1,9
418 - - - - - - - - - - - - - - - -
PRIRUČNIK ZA
DN 40
DN 50
39,3
51,2
70,3
2,4
322
0,075
350
0,080
384
0,090
428
0,10
485
0,11
539
0,13
587
0,14
632
0,15
715
0,17
789
0,18
862
0,20
926
0,22
987
0,24
1050
0,26
1160
0,28
663
0,090
722
0,10
791
0,11
879
0,12
995
0,14
1100
0,15
1200
0,16
1290
0,18
1460
0,20
1630
0,22
1780
0,24
1910
0,26
2030
0,28
2150
0,30
2360
0,32
2,8
3,3
4,0
5
6
7
8
10
12
14
16
18
20
Napomena:
- podaci vrijede za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 80 "C, dok za
temperaturu 50 oG vrijednosti linijskog otpora treba povećati za 3 - 6%.
24
GRIJANJE
dimenzije cijevi
DN 65 DN 80
nazivni promjer
unutarnji
promjer du, mm
linijski
otpor R, Palm
PRIRUČNIK
čeličnih
cijevi [6J
DN 100
DN 125
DN 150
100,8
125,0
150,0
• protok V, l/h
• brzina strujanja W, m/s
1520
2360
4010
0,11
0,13
0,14
2560
1660
4360
0,12
0,14
0,16
1820
2820
4770
0,13
0,15
0,17
2010
3120
5310
0,15
0,17
0,19
2270
9530
6040
0,17
0,19
0,22
2500
3910
6680
0,19
0,20
0,24
2720
4250
7260
0,20
0,22
0,26
2950
4560
7790
0,22
0,24
0,28
3330
5140
8720
0,24
0,28
0,32
3680
5690
9660
0,28
0,30
0,34
4000
6180 10500
0,30
0,34
0,38
4300
6640 11 300
0,32
0,36
0,40
4580
7090 12100
0,34
0,38
0,44
4830
7480 12800
0,36
0,40
0,46
5330
8250 14000
0,40
0,44
0,50
7200
0,17
7840
0,18
8550
0,20
9470
0,22
10700
0,24
11 900
0,28
12900
0,30
13900
0,32
15600
0,36
17200
0,40
18600
0,44
20000
0,46
21400
0,50
22500
0,55
24900
0,60
11 800
0,19
12700
0,20
13950
0,22
15500
0,26
17500
0,28
19200
0,32
20800
0,34
22200
0,35
25000
0,40
27800
0,46
30300
0,50
32700
0,53
34800
0,55
36700
0,60
40400
0,65
82,5
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 419
T
,
Tablica 11.8 - nastavak
Tablica 11.8 - nastavak
dimenzije cijevi
dimenzije cijevi
nazivni promjer
unutarnji
promjer du, mm
linijski
otpor R, Palm
28
DN 40
DN 50
DN 65
39,3
51,2
70,3
DN 80
DN 100
DN 125
DN 150
82,5
100,8
125,0
150,0
• protok V, lih
• brzina strujanja w, mis
5790
0,44
8960
0,48
15300
0,55
27100
0,65
1385
0,32
2570
0,36
2816
0,39
6381
0,47
9874
0,53
29600
0,68
36
1450
0,34
2940
0,40
6610
0,50
10300
0,55
16660
0,60
17400
40
1540
0,36
3110
0,42
7000
0,50
10800
0,60
0,65
18400
0,65
32800
0,75
45
1630
0,38
3300
0,46
7440
0,55
11 500
0,60
19500
0,70
34900
0,80
50
1720
0,40
7870
0,60
1820
0,42
12200
0,65
12900
0,70
60
1900
0,44
3830
0,55
65
1990
0,46
70
2060
0,48
3990
0,55
4150
0,55
8690
0,65
9070
0,65
20600
0,75
21700
0,80
22700
36800
0,85
55
3490
0,48
3650
0,50
33
75
80
1250
0,30
2140
0,50
2220
0,50
90
2350
0,55
100
2400
0,60
2620
0,60
110
8310
0,60
9440
0,70
13500
0,70
14100
0,75
14600
0,80
0,80
23700
0,85
24700
0,90
9810
0,75
10100
0,75
15700
0,85
10800
0,80
16600
0,90
5050
0,70
11 400
0,85
17600
0,95
25500
0,90
26400
0,95
28100
1,0
29700
1,1
5310
0,75
11 900
0,90
18500
1,0
31200
1,2
4320
0,60
4470
0,60
4770
0,65
15200
0,80
29500
0,70
38600
0,90
40300
0,95
41900
1,0
43500
1,0
45100
1,1
46700
1,1
49600
1,2
52400
1,2
55100
1,4
nazivni promjer
unutarnji
promjer du, mm
linijski
otpor R, Palm
DN 40
DN 50
DN 65
DN 80
DN 100
DN 125
DN 150
39,3
51,2
70,3
82,5
100,8
125,0
150,0
• protok V, lih
• brzina strujanja w, mis
43800
120
0,70
45200
2740
0,65
5550
0,75
12500
0,95
19300
1,0
32700
1,2
57600
1,3
93400
1,5
130
2860
0,65
2970
0,70
5800
0,80
13000
1,0
20100
1,1
34100
1,3
6020
0,85
13500
1,0
20900
1,1
35400
1,3
60100
1,5
62500
97100
1,6
101 000
1,6
150
3080
0,70
3190
0,75
14000
1,0
14500
1,1
21600
1,2
22400
36700
1,3
160
6230
0,85
6450
0,90
170
3290
0,75
6640
0,90
180
3390
0,80
6850
0,95
15000
1,1
15400
1,1
190
3490
0,80
7050
0,95
15900
1,2
200
3590
0,85
7240
1,0
16300
1,2
220
3770
0,85
7640
1,0
17100
1,3
3940
0,90
4110
0,95
4280
1,0
7970
1,1
17900
1,3
18700
1,4
19400
1,4
0,73
47600
0,75
52600
0,85
55700
0,90
59000
0,95
61900
1,0
65000
1,1
67800
1,1
70600
1,1
73300
1,2
75800
1,2
80400
1,3
84800
1,4
89000
1,6
420 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
140
240
260
280
300
330
PRIRUČNIK
4430
1,0
4660
1,1
8310
1,1
8640
1,2
8970
1,2
9420
1,3
20100
1,5
21100
1,6
37900
1,4
1,2
23000
1,2
39100
1,4
23800
1,3
40200
1,4
24500
1,3
25100
1,3
41300
1,5
42400
1,5
26500
1,4
27700
1,5
44600
1,6
28800
1,5
46400
1,7
48600
1,7
29900
1,6
50400
1,8
31000
1,7
32500
1,7
52200
1,9
54700
2,0
1,5
64800
1,5
67000
1,6
69000
1,6
71100
1,7
73000
1,7
74900
1,7
78700
1,8
82300
1,9
85700
2,0
89100
2,0
92300
2,2
96800
2,2
105000
1,7
108000
1,8
112000
1,8
115000
1,9
118000
1,9
121 000
2,0
127000
2,0
133000
2,2
139000
2,2
144000
2,4
150000
2,4
157000
2,6
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 421
Tablica 11.8 - nastavak
nazivni promjer
unutarnji
promjer du, mm
linijsKi
otpor R, Palm
DN 40
360
4880
1,1
5150
1,2
5480
1,3
5800
1,4
6090
1,4
6380
1,5
6640
1,5
6910
1,6
7160
1,7
7400
1,7
7860
1,8
8290
1,9
8700
2,0
400
450
500
550
600
650
700
750
800
900
1000
1100
39,3
DN50
51,2
9860
1,4
10400
1,4
11100
1,5
11700
1,6
12300
1,7
12800
1,8
13400
1,8
13900
1,9
14400
2,0
14900
2,0
15800
2,2
16700
2,2
17600
2,4
dimenzije cijevi
DN 65 DN 80
70,3
82,5
Tablica 11.9
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od bakrenih cijevi [6J
DN 100
100,8
• protoK V; lih
• brzina strujanja w, m/s
22100 34000 57300
2,0
1,6
1,8
23300 35900 60500
2,2
1,9
1,7
24800 38000 64300
2,4
1,8
2,0
26200 40200 67800
2,4
1,9
2,2
27600 42200 71200
2,6
2,0
2,2
74500
28900 44200
2,6
2,2
2,4
30000 46100 77 600
2,8
2,2
2,4
31100 47900 80600
3,0
2,4
2,6
32200 49600 83300
3,0
2,4
2,6
33300 51400
2,8
2,4
35400 54600
2,6
3,0
37400 57500
2,8
3,0
39300
3,0
-
DN 125
125,0
150,0
101 000 164000
2,6
2,4
107000 173000
2,8
2,4
114000 184000
2,6
3,0
120000
2,8
126000
3,0
132000
3,0
105000
3,0
-
dimenzije cijevi
DN 150
unutarnji promjer i
debljina stijenKe du, mm
linijsKi otpor R, Palm
14
16
18
20
22
24
26
-
28
-
30
-
-
-
-
35
-
-
40
-
-
45
-
-
-
-
50
-
55
Napomena:
- podaci vrijede za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 80 °C, dok za
temperaturu 50 °C vrijednosti linijskog otpora treba povećati za 3 - 6%.
422 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
60
12 x 1
21
0,08
23
0,08
25
0,09
26
0,10
28
0,10
29
0,11
30
0,11
31
0,11
33
0,12
36
0,13
39
0,14
42
0,15
44
0,16
47
0,17
49
0,18
15 x 1
18 xl
22 x 1 28 x 1,5 35 x 1,5
• protoK V; l/h
• brzina strujanja w, m/s
44
77
143
0,11
0,09
0,13
47
84
154
0,10
0,12
0,14
51
90
165
0,11
0,13
0,15
54
95
176
0,12
0,14
0,16
57
100
184
0,12
0,14
0,17
60
105
194
0,13
0,15
0,18
110
63
203
0,13
0,16
0,18
66
115
212
0,14
0,16
0,19
68
120
220
0,15
0,17
0,20
75
132
240
0,16
0,18
0,22
141
259
80
0,17
0,20
0,24
151
277
86
0,18
0,21
0,25
161
92
294
0,20
0,23
0,27
97
170
311
0,21
0,24
0,28
102
179
328
0,22
0,25
0,30
263
0,15
284
0,17
304
0,18
323
0,19
338
0,20
355
0,21
371
0,22
390
0,23
404
0,24
445
0,26
476
0,27
508
0,30
540
0,31
570
0,33
600
0,35
515
0,18
556
0,20
594
0,21
631
0,22
660
0,24
700
0,25
730
0,26
760
0,27
790
0,28
860
0,31
930
0,33
990
0,35
1050
0,37
1110
0,39
1170
0,41
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 423
f
Tablica 11.9 - nastavak
Tablica 11.9 - nastavak
dimenzije cijevi
dimenzije cijevi
unutarnji promjer i
debljina stijenke du, mm
linijski otpor R, Palm
65
70
75
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
12 x 1
15 x 1
18 x 1
22 x 1 28 x 1,5 35 x 1,5
• protok tt: lih
• brzina strujanja
52
0,19
54
0,20
56
0,20
58
0,21
62
0,23
66
0,24
70
0,26
74
0,27
77
0,28
80
0,29
84
0,30
87
0,32
90
0,33
93
0,34
96
0,35
107
0,23
111
0,24
115
0,25
120
0,26
129
0,27
137
0,29
144
0,31
151
0,32
158
0,34
166
0,35
172
0,37
179
0,38
185
0,40
191
0,41
198
0,42
187
0,27
195
0,28
202
0,29
211
0,30
225
0,32
239
0,34
252
0,36
266
0,38
277
0,39
290
0,41
301
0,43
312
0,44
323
0,46
334
0,48
344
0,49
unutarnji promjer i
debljina stijenke du, mm
linijski otpor R, Palm
12 x 1
626
0,36
652
0,38
675
0,40
703
0,41
753
0,44
800
0,47
842
0,49
885
0,52
926
0,54
966
0,56
1000
0,58
1040
0,61
1080
0,63
1110
0,65
1150
0,67
1220
0,43
1270
0,45
1320
0,47
1370
0,49
1460
0,52
1550
0,55
1640
0,58
1720
0,61
1800
0,64
1880
0,67
1950
0,69
2020
0,72
2090
0,74
2140
0,77
2220
0,79
424 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
200
220
240
260
280
300
330
360
400
450
500
600
18 x 1
22 xl
• protok tt: lih
• brzina strujanja
w, mis
342
0,31
357
0,33
372
0,34
385
0,35
412
0,38
437
0,40
462
0,42
485
0,44
507
0,46
529
0,48
551
0,50
571
0,52
591
0,54
610
0,56
629
0,57
15 x 1
99
0,36
104
0,38
109
0,39
114
0,42
120
0,44
125
0,45
131
0,48
139
0,50
147
0,53
157
0,57
167
0,61
185
0.67
203
0,43
214
0,46
225
0,48
235
0,50
245
0,53
255
0,55
270
0,58
284
0,61
302
0,62
322
0.69
342
0,73
379
0,81
355
0,50
374
0,53
393
0,56
411
0,58
428
0,61
445
0,63
470
0,67
493
0.70
523
0,74
561
0,80
595
0,85
658
0,94
28 x 1,5 35 x 1,5
w, mIs
647
0,59
683
0,62
717
0,65
750
0,68
782
0,71
813
0,74
859
0,78
901
0,82
956
0,87
1015
0.93
1080
0,99
1200
1,09
1180
0,69
1250
0,72
1320
0,76
1370
0,80
1420
0,83
1480
0,86
1560
0,91
1640
0,95
1740
1,01
1850
1,08
1970
1,15
2190
1,27
2290
0,81
2410
0,86
254P
0,90
2650
0,94
2760
0,98
2870
1,02
3030
1,08
3170
1,13
3370
1,20
3590
1,28
3800
1,35
4220
1,50
Napomena:
- za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 50 °C vrijednosti linijskog otpora treba
povećati za oko 6%.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 425
T
11.3.2. Tablica za odre'ivanje lokalnog otpora u cijevnom razvodu
element cjevovoda
Tablica 11.10
Koeficijent oblika raznih dijelova cjevovoda [16J, [20J
element Cjevovoda
redukcija
etažnl luk
koljeno 90 o
skica
koeficijent oblika š
[D:1
0,5
L:::::::::J
@
DN 10
2,0
2,0
1,5
1,5
1,0
1,0
1,0
.... DN 15
Q>
.E'
DN 20
.- DN 25
e
> DN 32
·N
ro
e
DN 40
DN 50
Q.
luk90 o
luk45 o
T-komad 90 o
(razdvajanje protoka - prolaz)
T-komad 90 o
(razdvajanje protoka - odvojak)
T-komad za čišćenje 90 "C
II
~
--....
"l::!
koeficijent oblika š
--S]-
3,0
t
1,0
0,35
0,20
0,15
0,3
o
o
T-luk
(razdvajanje protoka - odvojak)
1,3
T-lukza čišćenje
1,3
T-luk
(razdvajanje protoka u
suprotnim smjerovima)
0,7
0,5
1,0
2,0
3,0
T-komad 90 o
(razdvajanje protoka
u suprotnim smjerovima)
skica
T-luk
. (razdvajanje protoka - prolaz)
0,5
e
koljeno 45 o
Tablica 11.10 - nastavak
križni komad 90 o
(razdvajanje protoka)
križni komad 90 o
(razdvajanje protoka)
--v-
i
1,5
t
__rUi_
~
rUi_
~
o
--M~
1,5
o
t
1,5
križni komad začišćenje 90 o
(razdvajanje - prolaz)
--M
~
1,5
1,5
426 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
II
I
,I
t
križni komad 90 o
(razdvajanje - odvojak)
ji
·1
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 427
Tablica 11.10 - nastavak
Tablica 11.10 - nastavak
element cjevovoda
skica
zaporni ventil - normalni
ravni zaporni ventil
kutni zaporni ventil
(čunjasti)
(čunjasti)
protupovratni ventil (vodoravni)
protupovratni ventil (okomiti)
zasun
slavina
kutna slavina
ili
-~
fl(
-~
~t
-~
~
6
~
~
koeficijent oblika c;;
.-
>...
cc!>
":::'E'
NO
(lj>...
Co.
.-
>...
cc!>
":::'E'
NO
(lj>...
Co.
"-
>...
cc!>
.:::"E'
NO
(lj>...
Co.
.-
>...
cc!>
.:::"E'
NO
(lj>...
Co.
.-
DN 25
DN 50
DN 100
DN 200
5,9
3,7
4,9
5,5
DN 25
DN 50
DN 100
DN 200
13
11
19
12
DN 25
DN 50
DN 100
DN 200
12
10
18
11
DN
DN
DN
DN
10,5
10,3
8,0
5,0
25
50
100
200
>...
cc!>
3,7
3,4
.:::"E'
NO
(lj>...
Co.
element cjevovoda
skica
koeficijent oblika c;;
'c
zaporna zaklopka
c
protupovratna zaklopka
(sgumenim zapornim tijelom)
protupovratna zaklopka
(smetalnim zapornimtijelom)
protupovratna zaklopka
(sdvokrilnim metalnim
zapornim tijelom)
odvajač kondenzata
dilatacijska lira(glatka)
0,5
2,0
DN 50
0,8- 1,5
o.
DN 200
0,15 - 0,3
°c W DN 50
7,0
Co.
DN 200
3,2
DN 50
3,2
-Dj
.:::'E'
DN 100 5,5
NO
(lj>...
-Dj
.:::'E'
DN 100 3,2
NO
(lj>...
-Oj
.:::"E'
NO
.-
>...
cc!>
Co.
"-
DN 200
1,5
1,3
(lj>...
Co.
{p
2,0
rl
~
3,1
>...
cc!>
.-
>...
cc!>
DN 50
0,75
.:::'E' DN 100 0,75
~e
,
,t
Co.
I
proširenje
(postupno, u dugoj cijevi)
Q;
.:::"E' DN 100 0,27 - 0,4
~ e f-~-----J---"-'-'-'-'----=-=­
A1~A2
DN 200
0,75
10
20
30
40
'"
"'c
-...
<:ci
:
10
~
20
0,25
30
40
0,5
0,12
0,17
0,21
0,27
0,24
0,37
0,46
0,60
5,0
428 ~--------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
proširenje (naglo)
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 429
T
Tablica 11.10 - nastavak
Tablica 11.10 - nastavak
element cjevovoda
suženje
(postupno,
~
koeficijent oblika 1:;
skica
0,2
0,4
0,6
0,8
= 20- 90 O)
suženle (naglo)
All ·:
t lo
A,
I
oštar rub
izlomljen rub
zaobljen rub
rub kao
mlaznica
0,08
0,08
0,06
0,02
element cjevovoda
kvadratičan
0,1
poprečni
otpor
0,59
0,75
0,90
oštar rub
izlomljen rub
zaobljen rub
rub kao
mlaznica
blenda
(soštrim rubom)
Aa
0,59
0,75
0,90
razdvajanje pod kutem 45 o
(usmjeru ogranka)
kvadratičan
okrugao
kao kap
kvadratičan
okrugao
kao kap
razdvajanje pod kutem 90 o
(u smjeru ravno)
t =(~_1)2 =(~_1)2
aA o
1,0
(soštrim rubom)
2,0
3,0
0,5
1,0
0,3
0,4
0,6
0,8
1,0
2,0
7,0
4,0
1,5
0,8
0,6
0,5
0,5
1,0
0,3
0,4
wa 0,6
W
0,8
1,0
2,0
0,5
O
12,0
7,0
3,5
2,5
2,0
1,0
Wd
W
wa
W
0,5
°
0,99
a = 0,59 (oštar rub)
0,5
račvanje
~! ---
~
0,25 zs
o
0,7
0,2
0,07
1,4
0,55
0,23
4,0
2.,0
0,9
0,99
1,0
A:
o cs
0,50
istjecanje
-+
~~o
okrugao
Kao kap
"t
o
"t
i--
razdvajanje pod kutem 45 o
(u smjeru ravno)
utjecanje
koeficijent oblika 1:;
skica
aA o
90
60
45
90
60
45
90
60
45
90
60
45
4,5
3,1
2,0
1,5
0,77
0,43
0,74
0,47
0,45
0,62
0,58
0,54
430 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
razdvajanje pod kutem 90 o
(u smjeru ogranka)
razdvajanje u dvije jednake
grane pod pravim kutem
PRIRUČNIK
Wd
W
0,4
0,6
0,8
Wa
1,0
W
1,3
1,5
2,0
6,5
3,0
1,8
1,3
1,0
0,8
0,5
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 431
II
I,
I:
III
lij
II~
I~
r
Tablica 11.10 - nastavak
element cjevovoda
skica
koeficijent oblika 1;
0,6
spajanje pod kutem 45 o
(u smjeru ravno)
d,V
~
spajanje pod kutem 45 o
(u smjeru ogranka)
dd,Vd
~
~
~ ~f
<1
1
Vd - 0,8 dd
<1
V
d
1
I-----1,0
1
0,1
0,3
0,4
0,5
0,2
0,3
0,4
0,5
da 0,7
I-0,3 d
0,4
Va
0,5
V
0,7
1,0
0,4
0,4
0,5
0,7
1,0
I-----0,5
0,7
1,0
-
°
spajanje pod kutem 90 o
(u smjeru ravno)
w _ _ _ _ _ Wd
_
spajanje pOd kutem 90 o
(u smjeru ogranka)
0,2
0,4
wd
0,6
W
0,8
1,0
0,2
0,4
Wa
0,6
W
0,8
1,0
Tablica 11.10 • nastavak
element cjevovoda
skica
koeficijent oblika 1;
0,3
0,5
0,3
0,3
°
0,3
-1,0
-3,0
0,8
0,8
0,3
-0,5
1,0
0,8
0,5
-1,0
0,8
0,8
1,0
1,3
1,0
1,5
0,3
spajanje dvije jednake grane
pod pravim kutem
f--
da' Va
+-
-----+
III
Y
Va
0,5
V
d, V
-
0,7
da
d
0,5
0,7
0,8
1,0
0,5
0,7
0,8
1,0
0,5
0,7
0,8
1,0 .
5,0
6,5
9,0
15,0
1,3
2,0
3,0
5,0
1,0
1,3
1,8
3,0
1,5
1,3
1,1
0,8
0,5
°
-1,0
0,5
1,0
1,3
1,5
432 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 433
II
11.4. VAŽNIJE NORME I PROPISI UTEHNICI
GRIJANJA
11.4.1. Norme i strukovni propisi
• VOE
-
•
•
•
•
•
-
• HRN
• ISO
• IEC
• EN
• DIN
VOI
DVGW
HSUP
VDMA
ASTM
Jedinice i
hrvatska norma
međunarodna norma
norma Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva
europska norma
njemačka norma
norma njemačkog Saveza za elektrotehniku, elektroniku
i informacijsku tehniku
smjernica Udruge njemačkih inženjera
radni list Njemačke stručne udruge za vodu i plin
pravilnik Hrvatske stručne udruge za plin
norma Udruge njemačke strojoqradn]e
norma Američke udruge za ispitivanje materijala
veličine,
termodinamika
HRN ISO 31-0: 1996
Veličine
i jedinice - O. dio:
ISO 31-4: 1992
Veličine
i jedinice - 4. dio: Toplina
ISO 31-4 AMD 1: 1992
Veličine
i jedinice - 4. dio: Toplina: Izmjene
ISO 14617-5: 2002
Grafički
ISO 14617-6: 2002
Grafički
ISO 14617-8: 2002
Grafički
ISO 14617-9: 2002
Grafički
DIN 1314: 1977
Tlak; Osnovni pojmovi; Jedinice
DIN 1341 : 1986
Prijenos topline; Pojmovi,
DIN 1343 : 1990
Referentno stanje, normalno stanje, normalni
volumen; Pojmovi i vrijednosti
DIN 1345 : 1993
Termodinamika; Osnovni pojmovi
DIN 5491 : 1970
Prijenos tvari; Difuzija i prijelaz tvari, osnovni
pojmovi, veličine, jednadžbe, značajke
Proračun
značajke
sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode
HRN EN 12 831: 2004
Sustavi grijanja u građevinama - Postupak proračuna normiranoga toplinskog opterećenja
HRN EN ISO 7730 : 2003 Umjerene toplinske okoline; Određivanje
predvidive srednje izjave (PSI) i predvidivog
postotka nezadovoljstva (PPN) uvjeta
toplinske udobnosti
Opća načela
simboli za crtanje shema - 5. dio:
Mjerne i regulacijske funkcije
simboli za crtanje shema - 6. dio:
Mjerne i regulacijske funkcije
ISO 2533 : 1979
Normalna atmosfera
DIN 1946-2 : 1994
Tehnika ventilacije i klimatizacije; Zdravstvenotehnički zahtjevi (Pravilnik o ventilaciji VOI-ja)
DIN 1988-1 : 1988
Tehnički
(TRWI);
DIN 1988-2 : 1988
Tehnički
DIN 1988-2
Beiblatt 1: 1988
Tehnički
simboli za crtanje shema - 8. dio:
Armatura
simboli za crtanje shema - 9. dio:
Crpke, kompresori, ventilatori
pravilnik za instalacije pitke vode
pravilnik DVGW-a
Općenito; Tehnički
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); Projektiranje i izvedba; Sastavni
dijelovi, uređaji, materijali; Tehnički pravilnik
DVGW-a
simboli za crtanje shema - 11. dio:
Sustavi za opskrbu toplinom i izmjenjivači
topline
pravilnik za instalacije pitke
vode (TRWI); Uspoređivanje normi i drugih
tehničkih pravilnika o materijalima, sastavnim
dijelovima i uređajima; Tehnički pravilnik
DVGW-a
434 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 435
ISO 14 617"11 : 2002
Grafički
DIN 1988-3 : 1988
Tehnički
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); Određivanje promjera cijevi; Tehnički
pravilnik DVGW-a
DIN 33 403-5 : 1997
Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 5.
dio: Ergonomsko opremanje hladnih radnih
mjesta
DIN 1988-3
Beiblatt 1: 1988
Tehnički
DIN 50 014 : 1985
Klima i njezina tehnička primjena; Normalna
klima
DIN 1988-4 : 1988
Tehnički
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); Zaštita pitke vode, očuvanje kvalitete
pitke vode; Tehnički pravilnik DVGW-a
VOI 1067-3 : 1983
Proračun troškova sustava za opskrbu
toplinom; Tehnika ventilacije i klimatizacije
DIN 1988-5 : 1988
Tehnički
VOI 2067-1 : 2000
Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada Osnove i proračuna troškova
VOI 2067-4 : 1982
DIN 1988-6 : 2002
Tehnički
Proračun troškova sustava za opskrbu
toplinom; Opskrba potrošnom toplom vodom
VOI 2067-5 : 1982
Proračun troškova sustava za opskrbu
toplinom; Potrošnja pare u industrijskim
sustavima
VOI 2067-6 : 1989
Proračun troškova sustava za
toplinom; Toplinske crpke
VOI 2067-7 : 1988
Proračun troškova sustava za opskrbu
toplinom; Kogeneracijska postrojenja u bloku
E VOI 2067-10 : 1998
Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
DIN 1988-8 : 1988
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); Primjeri proračuna; Tehnički pravilnik
DVGW-a
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); Povećanje i smanjenje tlaka; Tehnički
pravilnik DVGW-a
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI) - 6. dio: Sustavi za gašenje i zaštitu od
požara; Tehnički pravilnik DVGW-a
Tehnički
pravilnik za instalacije pitke vode
(TRWI); Pogon sustava; Tehnički pravilnik
DVGW-a
DIN V 4701-10: 2003
Energetsko procjenjivanje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije - 10. dio: Grijanje,
priprema potrošne tople vode, ventilacija
DIN V 4701-10
Beiblatt 1 : 2002
Energetsko procjenjivanje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije - 10. dio: Dijagrami i
pomoć pri projektiranju za odabrane sustave
sa standardnim dijelovima
DIN V 4701-12: 2004
Energetsko procjenjivanje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije - 12. dio: Izvori topline
za pripremu potrošne tople vode
DIN 33 403-2 : 2000
Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 2.
dio: Utjecaj klime na zadržavanje topline osoba
DIN 33 403-3 : 2001
Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 3.
dio: Procjena klime u toplom izagrijanom
području na osnovi odabrane ukupne mase
436 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
opskrbu
Potrošnja energije grijanih i klimatiziranih
zgrada
E VOI 2067-11 : 1998
Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
Postupak proračuna potrošnje energije grijanih
i klimatiziranih zgrada
VOI 2067-12 : 2000
sustava zgrada Potrošnja korisne energije za pripremu
potrošne tople vode
VOI 2067-20 : 2000
Ekonomičnost tehničkih
sustava zgrada Potrošnja korisne energije toplovodnih sustava
grijanja kod predaje potrošačima
VOI 2067-21 : 2003
Ekonomičnost tehničkih
Ekonomičnost tehničkih
sustava zgrada Potrošnja korisne energije kod predaje
potrošačima - tehnika ventilacije
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
437
+
VOI 2067-22 : 2005
Ekonomičnost tehničkih
sustava zgrada Potrošnja energije sustava za pripremu
potrošne tople vode kod predaje potrošačima
Mehanički termostati za plinske aparate
HRN EN 297/A6 : 2004
Plinski kotlovi za centralno grijanje - Kotlovi
vrste 8 11 i 8 11BS s atmosferskim plamenici ma i
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 70 kW
HRN EN 297 : 2000
Plinski kotlovi za centralno grijanje - Kotlovi
vrste 8 11 i 8 11BS s atmosferskim plamenicima i
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 70 kW
VOI 2078 : 1996
Proračun
E VOI 3807-1 : 2005
Pokazatelji potrošnje energije i tople vode u
zgradama - Osnove
VOI 3807-1 : 1994
Pokazatelji potrošnje energije u zgradama;
Osnove
HRN EN 298 : 2004
Pokazatelji potrošnje energije u zgradama Pokazatelji potrošnje energije za grijanja i
električne struje
Automatski regulacijski (upravljački) sustavi za
plinske plamenike i plinske uređaje s ili bez
ventilatora
HRN EN 247: 2004
Izmjenjivači topline - Nazivlje
HRN EN 267 : 2004
Pretlačni uljni plamenici - Definicije, zahtjevi,
ispitivanja, označivanje
HRN EN 293 : 2004
Sapnice za raspršivanje ulja - Minimalni
zahtjevi - Ispitivanja
HRN EN 299 : 2004
Sapnice za raspršivanje ulja - Određivanje
značajka i kuta raspršivanja
HRN EN 303-1 : 2003
Toplovodni kotlovi - 1. dio: Toplovodni kotlovi
s predtlačnim plamenikom - Nazivlje, opći
zahtjevi, ispitivanja i označivanja
HRN EN 303-2 : 2004
Toplovodni kotlovi - 2. dio: Toplovodni kotlovi
s predtlačnim plamenikom - Posebni zahtjevi
za kotlove s predtlačnim plamenicima na
raspršeno ulje
HRN EN 303-3 : 2000
Kotlovi za grijanje - 3. dio: Plinski kotlovi za
centralno grijanje - Sastavljeni iz tijela kotla i
plamenika s ventilatorom
HRN EN 303-3
A2: 2004
Kotlovi za grijanje - 3. dio: Plinski kotlovi za /
centralno grijanje - Sastavljeni iz tijela kotla i
plamenika s ventilatorom
VOI 3807-2 : 1998
VOI 3807-3 : 2000
rashladnog učlna u klimatiziranim
prostorijama (Pravilnik o rashladnom
opterećenju VOHa)
HRN EN 257 : 2000
Pokazatelji potrošnje vode u zgradama i na
okolnom zemljištu
Dijelovi sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode, goriva i
opskrba gorivom
HRN EN 26 : 2000
Plinske protočne grijalice vode za sanitarnu
upotrebu s atmosferskim plamenicima
HRN EN 26/AC : 1998
+ A1 : 2000 + A2 : 2004
Plinske protočne grijalice za sanitarnu
upotrebu s atmosferskim plamenicima
HRN EN 88 : 2000
Regulatori tlaka za plinske aparate za ulazne
tlakove do uključivo 200 mbar
HRN EN 89 : 2004
Plinske akumulacijske grijalice vode za
sanitarnu upotrebu
HRN EN 125 : 2000
Naprave za nadzor plamena za plinske aparate
- Termoelektrični osigurači paljenja
HRN EN 126 : 2000
Višefunkcijske regulacijske (izvršne) naprave
za plinske aparate
HRN EN 161 : 2004
Automatski zaporni ventili (zatvoreno otvoreno) za plinske plamenike i plinske
.
uređaje
438 - - - - - - - - - - ' - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 439
,..
HRN EN 303-4 : 2004
HRN EN 303-5 : 2004
HRN EN 304 : 2004
HRN EN 306 : 2004
HRN EN 307 : 2004
HRN EN 308 : 2004
Toplovodni kotlovi - 4. dio: Toplovodni kotlovi
s predtlačnim plamenikom - Posebni zahtjevi
za kotlove s predtlačnim uljnim plamenicima
snage do 70 kW i najvećega radnog tlaka 3 bar
- Nazivlje, posebni zahtjevi, ispitivanje i
HRN EN 437 : 2004
Ispitni plinovi - Ispitni tlakovi - Kategorije uređaja
HRN EN 442-2 : 2003
Radijatori i konvektori - 2. dio: Metode
ispitivanja i ocjene
označivanje
HRN EN 442-3 : 2003
Radijatori i konvektori - 3. dio: Procjena
sukladnosti
HRN EN 449 : 2004
Odredbe za uređaje na ukapljeni naftni plin Kućanske grijalice prostorija bez priključka na
dimnjak (uključuje grijalice s difuznim
katalitičkim izgaranjem)
Toplovodni kotlovi - 5. dio: Kotlovi na kruto
gorivo, ručno i automatski loženi, nazivne
toplinske snage do 300 kW - Nazivlje, zahtjevi,
ispitivanje i označivanje
Toplovodni kotlovi - Postupak ispitivanja
toplovodnih kotlova s predtlačnim plamenikom
na raspršeno ulje
HRN EN 327 : 2004
HRN EN 328 : 2004
topline - Metode mjerenja
parametara potrebnih za određivanje radnih
Odredbe za uređaje na ukapljeni naftni plin Nekućanske grijalice prostorija bez dimnjaka
s nazivnim toplinskim opterećenjem do
uključivo 10 kW
značajka
HRN EN 483 : 2004
Izmjenjivači topline - Smjernice za izradu uputa
za ugradnju, rukovanje i održavanje radi
održanja radnih značajki pojedinih tipova
izmjenjivača topline
Plinski kotlovi za centralno grijanje s
atmosferskim plamenicima - Kotlovi vrste e s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 70 kW
HRN EN 509 : 2004
Plinski uređaji s ukrasnim utiskom (dekorativnim efektom) gorenja
HRN EN 525 : 2000
Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
direktnim grijanjem i prisilnom konvekcijom za
grijanje prostora s nazivnim toplinskim
opterećenjem jednakim ili manjim od 300 kW
HRN EN 549 : 2001
Elastomerna gradiva za brtve i membrane u
plinskim uređajima i plinskoj opremi
HRN EN 613 : 2004
Plinske konvekcijske grijalice prostora
HRN EN 621 / At : 2004
Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
Izmjenjivači
topline - Postupci ispitivanja za
za regeneraciju
topline zrak-zrak i zrak-dimni plinovi
Izmjenjivači
topline - Kondenzatori hlađeni
prisilnom konvekcijom zraka - Postupak
ispitivanja za određivanje radnih značajka
Izmjenjivači
topline - Postupci ispitivanja za
kriterija učinka hladnjaka prisilnom
konvekcijom zraka
određivanje
HRN EN 331 : 2000
Kuglaste i konusne plinske slavine za kućne
plinske instalacije koje se ručno zatvaraju
HRN EN 416-1 : 2004
Plinske ovjesne nekućanske tarnno-zračeće
grijalice s jednim plamenikom s ventilatorom
- 1. dio: Sigurnost
HRN EN 419-1 : 2004
:1
HRN EN 461 : 2004
Izmjenjivači
određivanje značajka uređaja
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 300 kW, bez ventilatora u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
HRN EN 621 : 2000
Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 300 kW, bez ventilatora u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
Plinske ovjesne nekućanske svijetlo-zračeće
grijalice s plamenikom bez ventilatora - 1. dio:
Sigurnost
440 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
I
II
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
441
l:
il'I!
li
HRN EN 625 : 2000
Plinski kotlovi za centralno grijanje - Posebni
zahtjevi za pripremu vruće sanitarne vode kod
kombi-kotlova s
nazivnim toplinskim
opterećenjem jednakim ili manjim od 70 kW
HRN EN 656 : 2004
Plinski kotlovi za centralno grijanje s
atmosferskim plamenici ma - Kotlovi vrste B s
nazivnim toplinskim opterećenjem preko 70
kW do 300 kW
HRN EN 676 : 2004
Automatski plinski plamenici s ventilatorima
HRN EN 677 : 2000
Plinski kotlovi za centralno grijanje - Posebni
zahtjevi za kondenzacijske kotlove s nazivnim
toplinskim opterećenjem jednakim ili manjim
od 70 kW
HRN EN 736-1 : 2002
Ventili - Nazivlje - 1. dio: Definicije vrsta ventila
HRN EN 736-2 : 2002
Ventili - Nazivlje - 2. dio: Definicije dijelova
ventila
HRN EN 736-3
/ A1 : 2003
Ventili - Nazivlje - 3. dio: Definicije naziva
HRN EN 736-3 : 2002
Ventili - Nazivlje - 3. dio: Definicije naziva
HRN EN 751-1 : 2000
Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve
u dodiru s plinovima prve, druge i treće
skupine plinova i vrućom vodom - 1. dio:
Anaerobna brtvena sredstva
HRN EN 751-2 : 2000
HRN EN 751-3
/ AC: 2004
HRN EN 751-3 : 2000
HRN EN 777-2 : 2004
Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
ventilatorima - 1. dio: Sustav E, sigurnost
HRN EN 777-3 : 2004
Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
ventilatorima - 1. dio: Sustav F, sigurnost
HRN EN 777-4 : 2004
Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
ventilatorima - 1. dio: Sustav H, sigurnost
HRN EN 778 / A1 : 2004
Kućanski plinski generatori toplog zraka s
HRN EN 778 : 2000
Kućanski plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 70 kW, bez ventilatora u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
HRN EN 1020/ A1 : 2004 Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 300 kW, s ventilatorom u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvod u dimnih plinova
Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve
u dodiru s plinovima prve, druge i treće
skupine plinova i vrućom vodom - 3. dio:
Nesinterirane PTFE trake
Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve
u dodiru s plinovima prve, druge i treće
skupine plinova i vrućom vodom - 3. dio..
Nesinterovane PTFE trake
PRIRUČNIK ZA GRIJA_N_J_E
Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
ventilatorima - 1. dio: Sustav D, sigurnost
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 70 kW, bez ventilatora u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvod u dimnih plinova
Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve
u dodiru s plinovima prve, druge i treće
skupine plinova i vrućom vodom - 2. dio:
Brtvena sredstva koja ne otvrdnjavaju
442 - - - - - - - - - - - - - - - - -
HRN EN 777-1 : 2004
L
Nekućanski
HRN EN 1020 : 2000
plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 300 kW, s ventilatorom u dovodu
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
HRN EN 1106 : 2004
Ručni
HRN EN 1148 : 2004
Izmjenjivači topline - Izmjenjivači topline voda!
voda za daljinsko grijanje - Postupci ispitivanja
za određivanje radnih značajka
regulacijski pipci za plinske uređaje
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 443
HRN EN 1196 : 2001
Kućanski i nekućanski plinski generatori toplog
zraka - Dodatni zahtjevi za kondenzacijske
generatore toplog zraka
HRN EN 1216 : 2004
Izmjenjivači topline - Hladnjaci i grijači zraka
s prisilnim strujanjem - Postupci ispitivanja za
određivanje radnih značajka
HRN EN 1319 : 2000
plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora, s
ventilatorom kao potporom plinskim plamenicima s nazivnim toplinskim opterećenjem
jednakim ili manjim od 70 kW
HRN EN 1503-1 : 2002
Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
- 1. dio: čelici specificirani u europskim
normama
HRN EN 1503-2 : 2002
Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
- 2. dio: čelici koji nisu specificirani u
europskim normama
HRN EN 1503-3
/ AC: 2002
Ventili ~ Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
- 3. dio: Lijevana željeza specificirana u
europskim normama; Dodatak AC
HRN EN 1503-3 : 2002
Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
- 3. dio: Lijevana željeza specificirana u
europskim normama
HRN EN 1503-4 : 2003
Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
- 4. dio: Bakrene legure specificirane u
europskim normama
HRN EN 1596 : 2000
Plinske konvekcijske grijalice prostorija s
ugrađenim ventilatorom (kao potporom) u
dovodu zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih
plinova
Odredbe za aparate na ukapljeni naftni plin Pomične i prenosive nekućanske grijalice
zraka s prisilnom cirkulacijom i direktnim
grijanjem (bez izmjenjivača topline)
HRN EN 1643 : 2004
Ventilski nadzorni sustavi za automatske
zaporne ventile za plinske plamenike i plinske
HRN EN 1267 : 2002
Ventili" Ispitivanje otpora strujanja uporabom
vode kao ispitnog fluida
HRN EN 1854 : 2000
Naprave za nadzor (ograničenje) tlaka za
plinske plamenike i plinske aparate
HRN EN 1319
+ A2: 2004
Kućanski
HRN EN 1949 : 2004
Odredbe za instalacije u sustavima pogona na
ukapljeni naftni plin za namjenu stanovanja u
vozilima za odmor (kamp vozila) i drugim
vozilima
HRN EN 12067-1
/ A1 : 2004
Regulator omjera plina i zraka za plinske
plamenike i plinske uređaje - 1. dio:
Pneumatska izvedba
HRN ENV 1259-1 : 2001
HRN ENV 1259-2 : 2001
HRN ENV 1259-3 : 2001
HRN EN 1266 : 2004
444
Plinske ovjesne (nekućanske) tarnno-zračeće
grijalice s jednim plamenikom inekućanske
svjetlo-zračeće ovjesne grijalice - 1. dio:
Zahtjevi i ispitni postupci za određivanje
racionalnog korištenja energije - Radiometrički
postupak A
Plinske ovjesne (nekućanske) tamno-zračeće
grijalice s jednim plamenikom inekućanske
svjetlo-zračeće ovjesne grijalice - 2. dio:
Zahtjevi i ispitni postupci za određivanje
racionalnog korištenja energije - Radiometrički
postupak B
Plinske ovjesne (nekućanske) tamno-zračeće
grijalice s jednim plamenikom inekućanske
svjetlo-zračeć ovjesne grijalice - 3. dio:
Zahtjevi i ispitni postupci za određivanje
racionalnog korištenja energije - Radiometrički
postupak C
uređaje
plinski generatori toplog zraka s / A1
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora, s
ventilatorom
kao
potporom
plinskim
plamenicima
s
nazivnim
toplinskim
opterećenjem jednakim ili manjim od 70 kW
~~~-~~-~-------PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
Kućanski
_L
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 445
HRN EN 12 067-1 : 2001
Regulator omjera plina i zraka za plinske
plamenike i plinske uređaje - 1. dio:
Pneumatska izvedba
HRN EN 13 090 : 2004
Sredstva za naknadno brtvljenje navojnih
spojeva na unutarnjim plinskim instalacijama
u zgradama
HRN EN 12 078 : 2001
Nulti regulatori tlaka za plinske plamenike i
plinske uređaje
HRN EN 13 229 : 2004
Kamini za ugradnju i otvoreni kamini na kruta
goriva - Zahtjevi i metode ispitivanja
HRN EN 12263: 2004
Rashladni sustavi i dizalice
Sigurnosno-preklopni uređaji za
tlaka - Zahtjevi i ispitivanja
HRN EN 13 240 : 2004
Grijalice prostora na kruto gorivo - Zahtjevi i
metode ispitivanja
HRN EN 13 278 : 2004
Plinske konvekcijske grijalice prostorija s
otvorenom komorom za izgaranje
HRN EN 14037-1 : 2004
Stropno ugradive zračeće grijaće ploče
punjene vodom temperature niže od 120 °C 1. dio: Tehničke značajke i zahtjevi
HRN EN 14037-2 : 2004
Stropno ugradive zračeće grijaće ploče
punjene vodom temperature niže od 120 °C 2. dio: Metode ispitivanja toplinskog učinka
HRN EN 14037-3: 2004
Stropno ugradive zračeće grijaće ploče
punjene vodom temperature niže od 120 °C 3. dio: Metode ocjene i utvrđivanja toplinskog
topline
-
ograničenje
HRN EN 12 284 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Ventili Zahtjevi, ispitivanje i označivanje
HRN EN 12309-1 : 2004
Plinski adsorpcijski i apsorpcijski uređaji za
klimatizaciju i/ili dizalice topline s nazivnim
toplinskim opterećenjem ne većim od 70 kW
- 1. dio: Sigurnost
HRN EN 12 309-2 : 2004
HRN EN 12514-1 : 2004
HRN EN 12 514-2 : 2004
Plinski adsorpcijski i apsorpcijski uređaji za
klimatizaciju i/ili dizalice topline s nazivnim
toplinskim opterećenjem ne većim od 70 kW
- 2. dio: Racionalno korištenje energije
Uljne instalacije za opskrbljivanje uljnih plamenika - 1. dio: Sigurnosni zahtjevi i ispitivanja Sastavni dijelovi, uljne crpke, regulacijski i
sigurnosni uređaji, spremnici za loživo ulje
Uljne instalacije za opskrbljivanje uljnih
plamenika - 2. dio: Sigurnosni zahtjevi i
ispitivanja - Sastavni dijelovi, armatura, uljni
vodovi, pročistači, odvajači zraka, mjerači
protoka
učinka zračenjem
HRN EN 26 553 : 2002
Automatski odvajači kondenzata - Označivanje
HRN EN 26 554 : 2002
Automatski
odvajači
kondenzata
prirubnicama - Mjere između prirubnica
HRN EN 26 704 : 2002
Automatski
HRN EN 26 948 : 2002
Automatski odvajači kondenzata - Ispitivanja
proizvodnih i radnih značajka
odvajači
s
kondenzata - Razredba
HRN EN 12815: 2004
Štednjaci na kruta goriva - Zahtjevi i metode
ispitivanja
HRN EN 27 841 : 2002
Automatski odvajači kondenzata - Određivanje
gubitka pare - Postupci za ispitivanje
HRN EN 12 864 : 2004
Niskotlačni,
HRN EN 27 842 : 2002
Automatski odvajači kondenzata - Određivanje
kapaciteta pražnjenja - Postupci za ispitivanje
HRN EN 50 193 : 1999
Zatvorene električne protočne grijalice vode Metode mjerenja značajka
nepodesivi regulatori tlaka s
maksimalnim izlaznim tlakom jednakim ili
manjim od 200 mbar, s protokom jednakim ili
manjim od 4 kg/h, i njihove pridružene
(pripadne) sigurnosne naprave za butan,
propan ili njihovu smjesu
446 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 447
~1'
i
HRN EN ISO 4126-2 : 2003 Sigurnosni uređaji za zaštitu od prekomjernog
tlaka - 2. dio: Sigurnosni uređaji temeljeni na
membranskom disku
HRN EN ISO 4126-4 : 2004 Sigurnosni uređaji za zaštitu od prekomjernog
tlaka - 4. dio: Sigurnosni ventili kojima upravlja
pilot uređaj
Sustavi grijanja i pripreme potrošne tople vode
HRN EN 255-1 : 2004
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon - Režim grijanja - 1. dio:
Nazivlje, definicije i oznake
HRN EN 255-2 : 2004
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon - Režim grijanja - 2. dio:
Ispitivanje i zahtjevi za označivanje uređaja za
grijanje prostora
HRN EN 255-3 : 2004
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon - Režim grijanja - -e- dio:
Ispitivanje i zahtjevi za označivanje uređaja za
pripremu sanitarne tople vode
HRN EN 255-4 : 2004
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon - Režim grijanja - 4. dio:
Zahtjevi za uređaje za grijanje prostora i
sanitarne tople vode
HRN EN 378-1 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
i ekološki zahtjevi - 1. dio: Osnovni zahtjevi,
definicije, razredbeni kriteriji i odabir
HRN EN 378-2 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
i ekološki zahtjevi - 2. dio: Projektiranje,
označivanje
i
izvedba,
ispitivanje,
dokumentacija
HRN EN 378-3 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
i ekološki zahtjevi - 3. dio: Mjesto instalacije i
osobna zaštita
HRN EN 378-4 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
i ekološki zahtjevi - 4. dio: Postupanje,
održavanje, popravak i oporaba
HRN EN 1736 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Savitljivi
elementi cjevovoda, izolatori vibracija i
ekspanzijski spojevi - Zahtjevi, oblikovanje i
ugradba
HRN EN ISO 4126-6 : 2004 Siguronosni
uređaji
za
zaštitu
od
prekomjernog tlaka - 6. dio: Primjena, izbor i
ugradnja sigurnosnih uređaja temeljenih na
membranskom disku
HRN EN ISO 10 497 : 2004 Ispitivanja ventila - Zahtjevi za ispitivanja od
požara
HRN lEG 60 800 : 2001
Grijaći
kabeli nazivnog napona 300/500 V za
grijanje i sprječavanje stvaranja leda
HSUP P 600
Tehnički
DVGW G 260
Svojstva plinova
DVGW G 613
Plinski aparati; Upute za ugradnju i rukovanje;
Uvod, sadržaj
DVGW G 638/1
Grijalice svijetlog
ugradnja, pogon
zračenja;
Projektiranje,
DVGW G 638/1
Grijalice tamnog
ugradnja, pogon
zračenja;
Projektiranje,
DVGW G 643
Peći
na ukapljeni naftni plin bez
dimnih plinova
DVGW G 660
Sustavi za odvod dimnih plinova s mehaničkim
pogonom za plinska ložišta bez ventilatora;
Postavljanje
DVGW G 674
Grijanje plinskim grijalicama
DVGW G 675
Plinom ložene kaljeve
DVGWTRF 96
Tehnički
pravilnik za plinske instalacije
odvođenja
peći
pravilnik za ukapljeni naftni plin
448 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 449
------------------~~-"'~~~===="'IIII.iiii""OO====-===~~~~~~~~~~-----------------'<[:
!
HRN EN 1861 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Dijagrami
toka sustava i dijagrami cjevovoda i opreme Raspored i oznake
HRN EN 12 170 : 2004
Sustavi grijanja u građevinama - Postupak
pripreme dokumenata za rad, održavanje i
uporabu - Sustavi grijanja koji zahtijevaju
obučenog rukovatelja
HRN EN 12 171: 2004
HRN EN 12 263: 2004
Sustavi grijanja u građevinama - Postupak
pripreme dokumenata za rad, održavanje i
uporabu - Sustavi grijanja koji ne zahtijevaju
obučenog rukovatelja
Rashladni sustavi i dizalice
Sigurnosno-preklopni uređaji za
tlaka - Zahtjevi i ispitivanja
topline
-
ograničenje
HRN EN 12284: 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Ventili Zahtjevi, ispitivanje i označivanje
HRN EN 12828: 2003
Sustavi grijanja u građevinama - Izvedba
sustava toplovodnog grijanja
HRN EN 13 136 : 2004
Rashladni sustavi i dizalice topline - Tlačni
prostrujni uređaji i pripadajući cjevovodi Metode proračuna
HRN EN 13313: 2004
Rashladni sustavi i dizalice
Osposobljenost osoblja
HRN EN 14 511-1 : 2004
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora
- 1. dio: Nazivlje i definicije
HRN EN 14 511-2 : 2004
HRN EN 14 511-3 : 2004
450
topline
HRN EN 14 511-4 : 2004
HRN EN ISO 15 138 : 2001 Industrija. nafte i prirodnog plina - Odobalna
proizvodna postrojenja - Grijanje, ventilacija i
klimatizacija
Toplinska: izolacija
HRN EN 823 : 1998
Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo,
određivanje debljine
HRN EN 832 : 2000
Toplinske značajke zgrada - Proračun
potrebne energije za grijanje; Stambene
zgrade
HRN EN 832/ AC : 2004
Toplinske značajke zgrada - Proračun
potrebne energije za grijanje - Stambene
zgrade
HRN EN 832 : 2000
Toplinske značajke zgrada - Proračun
potrebne energije za grijanje - Stambene
zgrade
HRN EN 1026 : 2001
Prozori i vrata - Propusnost zraka - Metoda
ispitivanja
HRN EN 1121 : 2001
Vrata - Ponašanje između dva različita
klimatska uvjeta - Metoda ispitivanja
HRN EN 1294 : 2001
Vratna krila - Određivanje ponašanja pri
jednoličnim promjenama klimatskih uvjeta
HRN EN 12 086 : 1998
Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- Određivanje paro propusnosti
HRN EN 12 114: 2002
Toplinske značajke zgrada - Propusnost zraka
kroz građevne dijelove i elemente - Metoda
laboratorijskog ispitivanja
HRN EN 12 207 : 2001
Prozori i vrata - Propusnost zraka - Razredba
-
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora
- 2. dio: UVjeti ispitivanja
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora
- 3. dio: Ispitne metode
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora
- 4. dio: Zahtjevi
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
451
HRN EN 12219: 2001
Vrata - Klimatski utjecaji - Zahtjevi i razredba
HRN EN 12412-2: 2004
Toplinske
T
HRN EN 13 164: 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od ekstrudirane
polistirenske pjene (XPS) - Specifikacija
HRN EN 13 165 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički
izrađeni
proizvodi od tvrde
poliuretanske pjene (PUR) - Specifikacija
značajke
prozora, vrata i zaslonakoeficijenta prolaska topline
metodom vruće komore - 2. dio: Okviri
Određivanje
HRN EN 12412-4: 2004
Toplinske
značajke
prozora, vrata i zaslona koeficijenta prolaska topline
metodom vruće komore - 4. dio: Kutije za
rolete
Određivanje
HRN EN 12429: 2000
HRN EN 12431 : 2000
HRN EN 12664: 2002
HRN EN 12 667 : 2002
HRN EN 12939: 2002
HRN EN 13 165/ A1 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički
izrađeni
proizvodi od tvrde
poliuretanske pjene (PUR) - Specifikacija
Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- Uspostavljanje ravnotežne vlažnosti u
uvjetima određene temperature i vlažnosti
HRN EN 13 166 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- Određivanje debljine izolacijskih proizvoda za
plivajuće podove
Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od fenolne pjene
(PF) - Specifikacija
HRN EN 13 169 : 2002
Toplinske značajke građevnih materijala i
proizvoda - Određivanje toplinskog otpora
metodom sa zaštićenom vrućom pločom i
tokomjernom metodom - Suhi i vlažni
proizvodi sa srednjim i niskim toplinskim
otporom
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog
perlita (EPB) - Specifikacija
HRN EN 13169/ A1 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog
perlita (EPB) - Specifikacija
Toplinske značajke građevnih materijala i
proizvoda - Određivanje toplinskog otpora
metodom sa zaštićenom vrućom pločom i
tokomjernom metodom - Proizvodi s visokim
i srednjim toplinskim otporom
Toplinske značajke građevnih materijala i
proizvoda - Određivanje toplinskog otpora
metodom sa zaštićenom vrućom pločom i
tokomjernom metodom ~ Proizvodi veće
debljine s visokim i srednjim toplinskim
otporom
HRN EN 13 162 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od mineralne vune
(MW) - Specifikacija
HRN EN 13 163 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog
polistirena (ESP) - Specifikacija
452 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
,
HRN EN 13 170 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog
pluta (ICB) - Specifikacija
HRN EN 13469: 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
svojstava
propusnosti
vodene
pare
predgotovijene izolacije za cijevi
HRN EN 13470: 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
prividne gustoće predgotovijene izolacije za
cijevi
HRN EN 13471 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
koeficijenta toplinskog izduženja
HRN EN 13472 : 2002
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
vodoupojnosti kod kratkotrajnog djelomičnog
uranjanja predgotovijene izolacije za cijevi
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 453
"
"
i
f
HRN EN 13 494 : 2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u
zgradarstvu - Određivanje vlačne čvrstoće
prionijivosti ljepila i temeljnog sloja na
toplinsko-izolacijskom materijalu
HRN EN 13829: 2002
Toplinske značajke zgrada - Određivanje
propusnosti zraka kod zgrada - Metoda razlike
tlakova
HRN EN ISO 6946
/ A1 : 2003
Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrada Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline Metoda proračuna
HRN EN ISO 6946 : 2002
Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrada Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline Metoda proračuna
HRN EN ISO 12 241 :
2000
Toplinsko izoliranje kućnih i industrijskih
instalacija - Pravila proračuna
HRN EN ISO 12567-1 :
2002
Toplinske
HRN EN ISO 12 569:
2002
HRN EN ISO 8990 : 1998 Toplinska izolacija - Ispitivanje toplinskih
svojstava koja opisuju prijenos topline u
ustaljenom stanju - Umjerena i zaštićena vruća
komora
Toplinska izolacija zgrada - Određivanje
izmjena zraka u zgradama - Metoda s plinom
kao indikatorom
HRN EN ISO 13370 :
2002
Toplinske značajke zgrada - Prijenos topline
preko tla - Metode proračuna
HRN EN ISO 9251 : 2002 Toplinska izolacija - Uvjeti prijenosa topline i
svojstva materijala; Rječnik
HRN EN ISO 13786 :
2000
Toplinske
HRN EN ISO 7345 : 1998 Toplinska izolacija - Fizikalne
definicije
veličine
HRN EN ISO 8497 : 1998 Toplinska izolacija - Ispitivanje veličina koje
opisuju prijenos topline u ustaljenom stanju
gradiva za toplinsku izolaciju cjevi kružnog
presjeka
HRN EN ISO 9288 : 1998 Toplinska izolacija - Prijenos topline
- Fizikalne veličine i definicije
zračenjem
HRN EN ISO 9346 : 1998 Toplinska izolacija - Prijenos tvari - Fizikalne
veličine i definicije
HRN EN ISO 10077-1 :
2002
HRN EN ISO 10
2004
077~2
:
značajke
prozora i vrata prolaza topline metodom vruće
komore - 1. dio: Prozori i vrata u cjelini
Određivanje
Dinamičke
značajke građevnih
toplinske
značajke
dijelova - Metode
proračuna
HRN EN ISO 13 787 :
2004
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
nazivne toplinske provodljivosti
Toplinske
značajke
HRN EN ISO 13 789 :
2000
Toplinske značajke zgrada - Koeficijent (transmisijskih) prijenosnih toplinskih gubitaka Metoda proračuna
Toplinske
značajke
HRN EN ISO 14 683
/ AC: 2004
Toplinski mostovi u zgradarstvu - Duljinski
koeficijent prolaska topline - Pojednostavljene metode i pretpostavljene vrijednosti
prozora, vrata i zaslona Proračun koeficijenta prolaska topline - 1. dio:
Pojednostavnjena metoda
prozora, vrata i zaslona Proračun koeficijenta prolaska topline - 2. dio:
Numerička metoda za okvire
454 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 455
HRN EN 54-5 : 1997
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 5. dio: Temperaturni detektori - Točkasti
detektori sa statičkim elementom
HRN EN 54-6 : 1997
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 6. dio: Temperaturni detektori - Točkasti
detektori bez statičkog elementa
HRN EN 54-7 : 1997
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 7. dio: Točkasti dimni detektori - Detektori
koji upotrebljavaju rasap svjetlosti, prolaz
svjetlosti ili ionizaciju
HRN EN 54-8 : 1997
Toplinska izolacija - Građevinski elementi Mjerenje toplinskog otpora i toplinske
prohodnosti in situ
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 8. dio: Temperaturni detektori za visoke temperature
HRN EN 54-9 : 1997
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 9. dio: Ispitivanje osjetljivosti na vatru
HRN ISO 9972 : 1998
Toplinska izolacija - Mjerenje zrakopropusnosti
zgrada - Postupak s uporabom ventilatora
HRN EN 1366-2 : 2002
Ispitivanja otpornosti na požar instalacija - 2.
dio: Protupožarne zaklopke
HRN. ISO 10 051 : 1998
Toplinska izolacija - Utjecaj vlage na prijenos
topline - Određivanje toplinske transmitivnosti
vlažnih gradiva
HRN EN 12 416-1 : 2001
Stabilni vatrogasni uređaji - Uređaji za gašenje
prahom - 1. dio: Specifikacije i metode
ispitivanja sustava i sastavnica
HRN EN 12 416-2 : 2001
Stabilni vatrogasni uređaji - Uređaji za gašenje
prahom - 2. dio: Projektiranje, konstrukcija i
održavanje
HRN EN 13 501-1 : 2002
Razredba građevnih proizvoda i građevnih
elemenata prema ponašanju u požaru - 1. dio:
Razredba prema rezultatima ispitivanja
reakcije na požar
HRN EN ISO 14 683 :
2000
HRN ISO 8301 : 1998
HRN ISO 8302 : 1998
Toplinski mostovi u zgradarstvu - Linearni
koeficijent prolaza topline - Pojednostavljena
metoda i utvrđene vrijednosti
Toplinska izolacija - Mjerenje toplinskog
otpora i srodnih veličina u ustaljenom stanju Tokomjerni uređaj
Toplinska izolacija - Mjerenje toplinskog
otpora i srodnih veličina u ustaljenom stanju Pločasti uređaj sa zaštićenom vrućom pločom
HRN ISOfTR 9165 : 1998 Svojstva građevnih gradiva i proizvoda u praksi
HRN ISO 9869 : 1998
VDI 2055 : 1994
Sprječavanje
toplinskih i rashladnih gubitaka
u industrijskim i kućanskim sustavima;
Proračuni, osiguranja, postupci mjerenja i
ispitivanja, osiguranje kakvoće, uvjeti isporuke
Zaštita od požara
HRN EN 2: 1997
Razredba požara
HRN EN 54-2 : 1998
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 2. dio: Uređaji za upravljanje i signalizaciju
HRN EN 54-4 : 1998
Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 4. dio: Uređaji za napajanje električnom
energijom
456 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
HRN EN ISO 13943: 2002 Zaštita od požara - Rječnik
HRN ISO 6309: 2002
Zaštita od požara - Sigurnosni znakovi
HRN DIN 3222 : 1998
Nadzemni hidranti za gašenje požara
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 457
HRN DIN 4066 : 2001
Obavijesne oznake za vatrogasce
HRN DIN 4102-1 : 2000
Ponašanje građevnih materijala i elemenata u
požaru - 1. dio: Građevni materijali - Pojmovi,
zahtjevi i ispitivanja
HRN DIN 4102-2 : 1996
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 2. dio: Građevni elementi
- Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja
HRN DIN 4102-3 : 1996
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 3. dio: Požarni zidovi i
nenosivi vanjski zidovi - Pojmovi, zahtjevi i
ispitivanja
HRN DIN 4102-4
/ Ispravak 3 : 2000
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 4. dio: Sastav i primjena
građevnih materijala, građevnih elemenata i
posebnih građevnih elemenata
HRN DIN 4102-4 : 1996
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 4. dio: Sastav i primjena
građevnih gradiva, građevnih elemenata i
posebnih građevnih elemenata
HRN DIN 4102-5: 1996
HRN DIN 4102-6 : 1996
HRN DIN 4102-14 : 1996
HRN DIN 4102-17 : 2001
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 5. dio: Pregrade otporne
na požar, pregrade u zidovima okna za dizala
i ostakljenja otporna na požar - Pojmovi,
zahtjevi i ispitivanja
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 6. dio: Ventilacijski
vodovi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja
HRN DIN 4102-18: 1996 Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 18. dio: Vatrootporne
pregrade - Dokaz svojstva 'automatsko
zatvaranje' (ispitivanje funkcije trajanja)
HRN DIN 14 493-4 : 1998 Stabilni uređaji za gašenje pjenom - Uređaji za
gašenje laganom pjenom
HRN DIN 14494: 1998
Uređaji za gašenje raspršenom vodom Stabilni, s otvorenim sapnicama
HRN DIN 14655: 1997
Ručni detektor požara G za primjenu u suhim
prostorijama
HRN DIN 14 675 : 1997
Sustav za dojavu požara - Ugradba
HRN DIN 14 678 : 1997
Ručni detektor
požara K za primjenu u eksplozijom ugroženim pogonskim prostorijama
HRN DIN 18 095-1 : 1996 Vrata otporna na dim - 1. dio: Pojmovi i zahtjevi
HRN DIN 18 095-2 : 1996 Vrata otporna na dim - 2. dio: Ispitivanje trajne
funkcionalnosti i nepropusnosti
HRN DIN 18 230-1 : 2000
Građevna
HRN DIN 18 230-2 : 2000
Građevna
zaštita od požara u industrijskoj
gradnji - 1. dio: Računski potrebno trajanje
otpornosti na požar
zaštita od požara u industrijskoj
gradnji - 2. dio: Određivanje faktora gorivosti
m
HRN DIN VDE 0833-1 :
1998
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 14. dio: Podne obloge i
podni premazi - Odredbe o širenju plamena
pod djelovanjem izvora toplinskog zračenja
Sustavi za dojavu opasnosti od požara,
provale i prepada - Opći zahtjevi
HRN DIN VDE 0833-2 :
1998
Sustavi za dojavu opasnosti od požara,
provale i prepada - Zahtjevi za sustav za
dojavu požara
Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 17. dio: Talište
izolacijskih materijala s mineralnim vlaknima Pojmovi, zahtjevi, ispitivanja
ISOlTR 3814: 1989
Razvoj ispitivanja za mjerenje zapaljivosti
građevinskih materijala
ISO 3941 : 1977
Klase zaštite od požara
458 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 459
tp
ISOlTR 3956 : 1975
ISO 6182-1 : 2004
ISO 6790 : 1986
Osnove protupožarne izvedbe zgrada s
posebnim osvrtom na vezu između
opterećenja stvarnim požarom i uvjeta
zagrijavanja normalnih ispitivanja otpornosti u
slučaju požara
ISO 8421-3 : 1989
Zaštita od požara; Pojmovi; 3. dio:
Prepoznavanje požara i protupožarni alarmi
ISO 8421-4 : 1990
Zaštita od požara; Pojmovi; 4. dio: Aparati za
gašenje požara
Zaštita od požara - Automatski sprinklerski
sustavi - 1. dio: Zahtjevi i postupci ispitivanja
sprinklera
ISO 8421-5: 1988
Zaštita od požara; Pojmovi; 5. dio: Zaštita od
dima
ISO 8421-6 : 1987
Zaštita od požara; Pojmovi; 6. dio: Evakuacija
i evakuacijska sredstva
ISO 8421-7 : 1987
Zaštita od požara; Pojmovi; 7. dio: Prepoznavanje eksplozije i sredstva za sprječavanje
Oprema za zaštitu od požara i gašenje požara;
Grafički simboli za planove zaštite od požara;
Specifikacije
ISO 7240-1 : 1988
Sustavi za dojavu i uzbunjivanje u slučaju
požara; 1. dio: Općenito i odrednice
ISO 7240-2 : 2003
Sustavi za dojavu požara - 2. dio: Centrale za
dojavu požara
ISO 7240-4 : 2003
Sustavi za dojavu požara - 4. dio: Sustavi za
opskrbu energijom
ISO 7240-5 : 2003
Sustavi za dojavu požara - 5. dio: Dojavnici
topline, točkasti dojavnici
Sigurnost opreme i uređaja, sprječavanje onečišćenja i zaštita od
strujnog udara
HRN EN 1127-1 : 2000
Eksplozivne atmosfere - Sprječavanje i zaštita
od eksplozije - 1. dio: Osnovna načela i
metodologija
HRN ENV 1954 : 2001
Nepravilan rad
elektroničkih
dijelova sa
zahtjevima u plinskim
uređajima kod unutrašnjih i/ili vanjskih smetnji
sigurnosno-tehničkim
ISO 7240-6 : 2004
Sustavi za dojavu požara - 6. dio: Točkasti
dojavnici CO koji koriste elektrokemijske ćelije
HRN EN 60 335-1 : 1998
ISO 7240-7: 2003
Sustavi za dojavu požara - 7. dio: Dojavnici
dima; Točkasti dojavnici prema načelu
raspršene i propuštene svjetlosti te ionizacije
Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
aparata - 1. dio: Opći zahtjevi
HRN EN 60335-2-15 :
1998
Sustavi za dojavu požara; 14. dio: Smjernice
za dobru tehničku praksu u projektiranju,
izvođenju i primjeri sustava za dojavu požara
u zgradama i izvan njih
Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
za grijanje tekućina
HRN EN 60 335-2-30 :
1998
Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za grijalice
prostorija
ISO 7240-15 : 2004
Sustavi za dojavu požara; 1. dio: Točkasti
višeosjetnički dojavniku (svjetlosti i topline)
HRN EN 60 335-2-61 :
1998
ISO 8421-1 : 1987
Zaštita od požara; Pojmovi; 1. dio:
i vrste požara
Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za
termoakumulacijske peći
HRN EN 60 335-2-65 :
1998
Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
za pročišćavanje zraka
ISOlTR 7240-14 : 2003
ISO 8421-2 : 1987
Opći
nazivi
Zaštita od požara; Pojmovi; 2. dio: Zaštita od
požara u graditeljstvu
460 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
461
HRN EN 61 140: 2002
Zaštita od električnog udara gledišta na instalaciju i opremu
Zajednička
HRN CLC/R064-004 :
2003
Električne instalacije zgrada - Zaštita od
elektromagnetskih smetnja (EMI) u instalacijama zgrada
HRN HD 384.3 S2 : 1999
Električne
instalacije
zgrada
-
3.
dio:
HRN IEC/TR2 60479-1 :
1999
Električne instalacije zgrada - 4. dio:
Sigurnosna zaštita - 41. poglavlje: Zaštita od
električnog udara
HRN HD 384.4.41 S2 :
1999
Električne instalacije zgrada - 4. dio:
Sigurnosna zaštita - 41. poglavlje: Zaštita od
električnog udara
HRN HD 384.4.42 S1 :
1999
Električne instalacije zgrada - 4. dio:
Sigurnosna zaštita - 42. poglavlje: Zaštita od
toplinskih učinaka
HRN HD 384.4.47 S2 :
1999
Električne instalacije zgrada - 4. dio:
Sigurnosna zaštita - 47. poglavlje: Primjena
mjera za sigurnosnu zaštitu - 470. odjeljak:
Općenito - 471. odjeljak: Mjere zaštite od
električnog udara
HRN HD 384.4.482 S1
1999
Električne instalacije zgrada - 4. dio:
Sigurnosna zaštita - 48. poglavlje: Odabir
zaštitnih mjera ovisno o vanjskim utjecajima 482. odjeljak: Zaštita od požara gdje postoje
posebne opasnosti ili pogibelj
HRN HD 384.5.54 S1 :
1999
Električne instalacije zgrada - 5. dio: Odabir i
ugradba električne opreme - 54. poglavlje:
Uzemljenje i zaštitni vodiči
HRN HD 384.7.753 S1 :
2004
Električne instalacije zgrada - 7. dio: Zahtjevi
za posebne instalacije ili prostore - 753.
odjeljak: Podni i stropni sustavi grijanja
HRN IEC 60 079-10: 1997
Električni uređaji za potencijalno eksplozivne
atmosfere; Klasifikacija ugroženih prostora
462 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
struje na ljude i domaće životinje - 1.
gledišta
Opća
HRN IEC/TR3 61 200-413: Upute za električnu instalaciju - 413. dio:
1999
Zaštita od neizravnog dodira - Samoisklapanje
napajanja
ISO 5149: 1993
Određivanje općih značajki
HRN HD 384.4.41 S2
/A1 : 2004
Učinci
dio:
Mehanički
hlađenje
rashladni uređaji za grijanje
- Sigurnosni zahtjevi
Ispitivanja i mjerenja
HRN EN 60 734 : 2004
Kućanski
Tvrdoća
električni aparati vode za ispitivanje
Značajke
-
HRN ISO 9169: 1998
Kakvoća
zraka - Određivanje radnih obilježja
metoda mjerenja
ISO 13253: 1995
Uređaji za pripremu zraka i toplinske crpke
zrak/zrak s kanalnim priključkom; Ispitivanje i
određivanje učina
DIN 8957-4 : 1975
Klima-uređaji; Ispitivanje rashladnog uređaja,
odnosno toplinske crpke pri načinu rada za
grijanje
VDI 2450-1 : 1977
Mjerenje emisija, transmisija i imisija tvari koje
onečišćuju
zrak;
Pojmovi, odrednice,
pojašnjenja
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 463
.....
Regulacija i automatizacija
HRN EN 12 098-1 : 2003
Regulacija sustava grijanja - 1. dio: Uređaji za
kontrolu sustava toplovodnog grijanja s
kompenzacijom prema vanjskoj temperaturi
VOI 3805-5 : 1999
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Istrujni otvori
VOI 3805-6 : 2004
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Ogrjevna tijela
VOI 3805-7: 2000
Izmjena podataka u
zgrada - Ventilatori
tehničkom
opremanju
HRN EN 12098-2: 2003
Regulacija sustava grijanja - 2. dio: Uređaji za
optimalnu kontrolu uključivanja toplovodnog
sustava grijanja
E VOI 3805-7 : 2003
opremanju
Regulacija sustava grijanja - 3. dio: Uređaji za
kontrolu sustava električnog grijanja s
kompenzacijom prema vanjskoj temperaturi
Izmjena podataka u
zgrada - Ventilatori
tehničkom
HRN EN 12 098-3 : 2003
VOI 3805-8 : 2004
Izmjena podataka u
zgrada - Plamenici
tehničkom
opremanju
HRN ENV 13 154-1 : 2004 Razmjena podataka za primjenu u GVK
sustavima - Mreža u polju - 1. dio: Ciljevi
VOI 3805-9 : 2002
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Modularni ventilacijski uređaji
HRN ENV 13 321-1 : 2004 Podaci za primjenu za GVK automatsku mrežu
- 1. dio: BACnet, Profibus, World FIP
VOI 3805-10 : 2003
Izmjena podataka u
zgrada - Filtri za zrak
VOI 3805-11: 2003
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Izmjenjivači topline fluid / vodena para
- zrak
VOI 3805-16 : 2003
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Protupožarne zaklopke
VOI 3805-17 : 2003
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Armaura za instalacije pitke vode
E VOI 3805-19 : 2004
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Solarni kolektori
E VOI 3805-20 : 2004
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Armatura sustava grijanja
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Sprmnici i protočni zagrijači
E VOI 3805-22 : 2003
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Toplinske crpke
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Izvori topline
E VOI 3805-23 : 2003
Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Uređaji za ventilaciju stanova
VOI 3814-1 : 1990
Komunikacijska tehnika u
Struktura, pojmovi, djelovanje
HRN EN ISO 16 484-2 :
2004
DIN V 32734: 1992
Sustavi kontrole i automatizacije zgrade (GVK)
- 2. dio: Oprema za kontrolni sustav
Digitalna automatika u tehničkom opremanju
zahtjevi za projektiranje i
izvođenje (digitalna automatika zgrada)
građevina; Opći
VOI 3805-1 : 2001
VOI 3805-2 : 2003
VOI 3805"3 : 2004
VOI 3805-4 : 1999
E VOI 3805-4 : 2003
Izmjena podataka u
zgrada - Osnove
tehničkom
Izmjena podataka u
zgrada - Crpke
tehničkom
Izmjena podataka u
zgrada - Osnove
tehničkom
tehničkom
opremanju
opremanju
opremanju
zgradama;
opremanju
464 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 465
li
II
...
E VDI 3814-1 : 2004
Automatizacija zgrada; Pojmovi, odrednice,
struktura
HRN EN 1856-1 : 2003
Dimnjaci - Zahtjevi za metalne dimnjake - 1.
dio: Proizvodi sustava dimnjaka
VDI 3814~2 : 1999
Automatizacija zgrada; Sučelja za projektiranje
i izvođenje
HRN EN 1857 : 2003
Dimnjaci - Dijelovi - Betonske dimovodne cijevi
E VDI 3814-2: 2004
Automatizacija zgrada;
tehnički pravilnici
HRN EN 1858 : 2003
Dimnjaci - Dijelovi - Betonski elementi
dimnjaka
HRN EN 1859: 2003
Dimnjaci - Metalni dimnjaci - Ispitne metode
HRN EN 12391-1 : 2004
Dimnjaci - Norma za izvedbu metalnih
dimnjaka - 1. dio: Dimnjaci za nebrtvljene
zatvorene sustave za loženje
HRN EN 12 446 : 2003
Dimnjaci - Dijelovi - Elementi betonskog plašta
HRN EN 13084-2 : 2003
Samostojeći
Zakoni,
propisi,
VDI 3814-3 : 1997
Automatizacija zgrada; Upute za pogon
VDI 3814-4 : 2003
Automatizacija zgrada; Popis podatkovnih
točaka i funkcija
VDI 3814-5 : 2000
Automatizacija zgrada; Upute za spajanje drugih sustava pomoću komunikacijskih protokola
VDI 3820 : 1993
Osvrt na primjenu računala kod proračunskih
postupaka u tehničkom opremanju građevina
dimnjaci - 2. dio: Betonski
dimnjaci
VDI 6021 : 2000
Izmjena podataka pri
opterećenja zgrada
proračunu
toplinskog
VDMA 24191 : 1987
Usluge za sustave mjerenja, upravljanja
regUlacije sustava grijanja, ventilacije
klimatizacije
VDMA 24771-1 : 1990
Komunikacija na razini polja; Sabirnički uređaji
za polja u sustavima grijanja, ventilacije,
klimatizacije i automatizacije; Pojmovi
VDMA 24 772 : 1991
Osjetniciza mjerenjekakvoće zraka u zatvorenim
prostorijama; Pojmovi, zahtjevi, ispitivanja
HRN EN 13 084-4 : 2003
Samostojeći
HRN EN 13384-1 / AC:
2004
Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i
proračuna dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s
jednim uređajem za loženje
HRN EN 13 384-1 : 2003
Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i
proračuna dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s
jednim uređajem za loženje
HRN EN 13384-2: 2003
Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i
proračuna dinamike fluida - 2. dio: Dimnjaci s
više uređaja za loženje
HRN EN 13 502 : 2004
Dimnjaci - Zahtjevi i ispitne metode za glinene/
keramičke izlazne nastavke
Dimovodne instalacije
HRN EN 1443 : 2003
Dimnjaci -
HRN EN 1457 : 2003
Dimnjaci - Glinene/keramičke dimovodne cijevi
- Zahtjevi i ispitne metode
HRN EN 1806 : 2003
Dimnjaci - Glineni/keramički dimovodni
elementi za dimnjake s jednom stijenkom Zahtjevi i ispitne metode
Opći
dimnjaci - 4. dio: Zidane cijevi Projektiranje i izvedba
zahtjevi
466 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
HRN DIN 18 160-1 : 2003 Dimnjaci - 1. dio: Projektiranje i izvedba
HRN DIN 18 160-5 : 2003 Dimnjaci - 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku
- Zahtjevi, projektiranje i izvedba
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 467
T'
11.4.2. Hrvltski zIkoni i podzIkonski propisi
Naputak o obrascu, sadržaju i način uvođenja očevidnika o obavljenim
inspekcijskim pregledima inspektora zaštite okoliša (NN 79/95)
Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema požaru
zaklopki za zaštitu od požara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima
(NN 10/94)
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju
boca s ventilom za plinove propan-butan (NN 131/2000)
čeličnih
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju
pokretnih plinskih peći za grijanje bez priključka na dimnjak (NN 131/2000)
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju
regulatora tlaka za tekuće plinove propan-butan (112001)
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju
ručnih i prijevoznih aparata za gašenje požara (NN 1/2001)
Pravilnik o dopunama Pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske
ili klimatizacijske sustave (NN 69/97)
Pravilnik o građevinama koje podliježu sanitarnom nadzoru te načinu
obavljanja sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje (NN 48/2000)
Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete
glede zaštite od požara (NN 35/94)
građenja
Pravilnik o iskaznici inspektora zaštite okoliša (NN 97/98)
Pravilnik o iskaznici ovlaštenih osoba za obavljanje određenih poslova
kontrole zaštite od požara (NN 35/94)
Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije
(NN 35/94)
Pravilnik o jednostavnim građevinama za koje nije potrebna građevinska
dozvola (NN 138/2004)
Pravilnik o kontroli projekata (NN 8912000)
Naredba o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova postupaka
ocjenjivanja sukladnosti opreme, zaštitnih sustava i komponenata
namijenjenih eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašina (NN
19/2002)
Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u
atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima
(NN 92/93)
Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za projektiranje i gradnju stanova
iz programa društveno poticane stanogradnje (NN 106/2004)
Podatak o etalonskoj cijeni
građenja
(NN 183/2003)
Podatak o prosječnim troškovima gradnje m3 etalonske
Republici Hrvatskoj (NN 4/2000)
građevine
u
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila toplinske energije (NN 251
2000)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za uređaje za ispitivanje plinomjera (NN
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje ispravnosti sustava
za detekciju zapaljivih plinova i para (NN 61/96, 112/98)
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje stabilnih instalacija
za dojavu, gašenje i sprečavanje nastajanja i širenja požara (NN 9019, 1061
2000)
137/2003)
Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za emisiju
u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov oksid i oksida dušika
izraženih kao dušikov dioksid (NN 9512004)
Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99, 29/2003)
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje uvezenih
gašenje požara (NN 61/96, 106/2000)
uređaja
za
Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje
poslova zaštite okoliša (NN 187/2003)
stručnih
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja
naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov
dioksid (NN 120/2004)
PRIRUČNIK ZA
GRIJANJE
PRIRUČNIK
468 - - - - - - - - - - - - - - - -
ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 469
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja
naknade na emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid
(NN 120/2004)
Pravilnik o obveznom potvrđivanju elemenata tipskih građevinskih
konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju
udovoljavati pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda (NN 551
T
l
I
Pravilnik o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za
dojavu i gašenje požara (NN 35/94, 55/94)
Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih uređaja za gašenje požara (NN
75/94)
96,47/97,68/2000))
Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i
gašenje požara (NN 67/96, 41/2003)
Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje
poslova ispitivanja sustava za dojavu i gašenje požara (NN 35/94, 55/94)
Pravilnik o uvjetima za potvrđene mjeriteljske laboratorije za servisiranje i
pripremanje mjerila toplinske energije za ovjeravanje (NN 47/2002)
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u
kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94, 32/97)
Pravilnik o visini naknade koju vlasnik stana i poslovnog prostora kao
posebnog dijela zgrade plaća za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja
u stambenoj zgradi i za troškove upravljanja stambenom zgradom (NN 101
96)
Pravilnik o sadržaju i načinu davanja potvrde o usklađenosti glavnog
projekta sa sanitarno-tehničkim uvjetima gradnje i vrstama građevina koje
podliježu sanitarnom nadzoru (NN 93/99)
Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno
idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 981
99)
Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN
Pravilnik o zapaljivim
tekućinama
(NN 54/99)
Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN 64/96)
Tehnički
propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
(NN 79/2005)
35/94, 55/94)
Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora Inspekcije zaštite okoliša
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (NN 1/2005)
Jedinstveni nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje
instalater grijanja i klimatizacije (NN 136/2003)
Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99)
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/2004)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente
namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašine (NN
Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje plinoinstalater (NN
136/2003)
Program izmjena i dopuna jedinstvenog nastavnog plana i okvirnog
obrazovnog programa za zanimanje plinoinstalater (NN 167/2004)
69/98, 148/99, 1/2001, 112/2003)
Pravilnik o upisnicima iz područja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija
(NN 56194)
Program majstorskog ispita za zanimanje - majstor instalater centralnog
grijanja i klimatizacije (NN 102/1995)
Program majstorskog ispita za zanimanje - majstor plinoinstalater (NN 1021
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata
(NN 2/2000, 89/2000)
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljiti potvrđeni mjeriteljski
laboratoriji za servisiranje i pripremanje za ovjeravanje plinomjera i
korektora te načinu njihova rada (NN 137/2003)
470 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
95)
Program pomoćničkoq ispita za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije
(NN 5/2004)
Program
pomoćničkog
ispita za zanimanje plinoinstalater (NN 5/2004)
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
471
Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 40/99,
112/99)
Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN
40199)
TI
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95)
Zakon o zaštiti od buke (NN 20/2003)
Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/2005)
Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99)
Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/2002, 108/2003, 100/2004)
Zakon o zaštiti zraka (NN 48195, 178/2004)
Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim
kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida
sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao
dušikov dioksid (NN 71/2004)
Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva (NN 83/2002, 100/2004, 117/2004,
159/2004)
Uredba o održavanju zgrada (NN 64197)
Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (NN 154/2004)
Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima
96,2/97)
Uredba o tvarima koje
oštećuju
ozonski
omotač
kakvoće zraka
(NN 1011
(NN 7/99)
Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje
zaštite okoliša (NN 7/97)
stručnih
poslova
Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004)
Zakon o gradnji (NN 175/2003, 100/2004)
Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 47198)
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003, 82/2004, 178/2004)
Zakon o najmu stanova (NN 91196)
Zakon o normizaciji (NN 163/2003)
Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 421
2005)
472 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 473
T
-~I
LITERATURA
1. Fran BOŠNJAKOVIĆ: 'Nauka o toplini - Prvi dio', Tehnička knjiga,
Zagreb, 1970.
2. Petar DONJERKOVIĆ: 'Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije
i klimatizacije, 1. dio', Alfa d.d, Zagreb, 1996.
3. GQnther CERBE i dr: 'Grundiagen der Gastechnik', Carl Hanser Verlag,
MQnchen, Njemačka, 2004.
4. Ivan GALASO: 'Određivanje toplinskog opterećenja prostorije', Fakultet
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992.
5. Antun GALOVIĆ: 'Nauka o toplini II', Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
6. Claus IHLE i Franz PRECHTL: 'Die Pumpen-Warmwasserheizung',
Werner Verlag, Wolters Kluwer Deutschland GmbH, MQnchen,
Neuwied, Njemačka, 2003.
7. Boris LABUDOVIĆ i dr: 'Obnovljivi izvori energije', Energetika Marketing
d.o.o., Zagreb, 2002.
8. Boris LABUDOVIĆ i dr: 'Osnove tehnike instalacija vode i plina',
Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
9. Boris LABUDOVIĆ i dr: 'Priručnik za ventilaciju i klimatizaciju - 2. izdanje',
Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
10. Denis LENARDiČ: 'Sunce - čist i neograničen izvor energije', EGE
4/2003, Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
11. Sašo MEDVEDi Peter NOVAK: 'Varstvo okolja in obnovljivi viri energije',
Univerza v Ljubljani, Fakulteta za strojništvo, Ljubljana, Slovenija,
2000.
12. Zvonko PAIĆ: 'Sustavi površinskog grijanja i hlađenja', Energetika
Marketing d.o.o., Zagreb, 2002.
13. Branka PENZAR i dr: 'Meteorologija za korisnike', Školska knjiga d.d.
i Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, 1996.
14. Hermann RECKNAGEL, Eberhard SPRENGER i Ernst-Rudolf
SCHRAMEK: 'Taschenbuch fur Heizung- und Klimatechnik' ,
Oldenburg Industrieverlag GmbH, MQnchen, Njemačka, 2003.
474 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIl( ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 47S
II
i
15. Fritz STEIMLE: 'Handbuch - Haustechnische Plannung', Karl Kramer
Verlag, Stuttgart, Ruhrgas AG, Essen i Verbundnetz Gas AG, Leipzig,
Njemačka, 2000.
16. Vladimir STRELEC i dr: 'Plinarski
Marketing d.o.o., Zagreb, 2001.
priručnik
18. Inglof TIATOR: 'Heizungsanlagen', Vogel Verlag und Druck GmbH &
Co. KG, Wi.irzburg, Njemačka, 1998.
19. Ivan TURK: 'Nauka o toplini I', Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992.
20. Slobodan ZRNIĆ i Živojin ĆULUM: 'Grejanje i klimatizacija', Naučna
knjiga, Beograd, Srbija i Crna Gora, 1988.
21.... 'ASHRAE Handbook, Fundamentals 1997', ASHRAE lnc., Atlanta,
Georgia, SAD, 1997.
22.... 'HRN EN 12828 - Sustavi grijanja u građevinama - Izvedba sustava
toplovodnog grijanja (EN 12 828 : 2003)', Državni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb, 2003.
23 .... 'HRN EN 12 831 - Sustavi grijanja u građevinama - Postupak
proračuna normiranoga toplinskog opterećenja (EN 12 831 : 2003)',
Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 2004.
24 .... 'HRN EN 13 384-1 - Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i
proračuna dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s jednim uređajem za
loženje (EN 13 384-1 : 2002)', Državni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo, Zagreb, 2003.
25.... 'Pravilnik o zapaljivim tekućinama', Narodne novine 54/99, Narodne
novine d.d., Zagreb, 1999.
26.... 'Sunčevo zračenje na području Republike Hrvatske - priručnik za
energetsko korištenje Sunčevog zračenja', Energetski institut 'Hrvoje
Požar', Zagreb, 2005.
'Tehnički
propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u
građevinama', Narodne novine 79/2005, Narodne novine d.d., Zagreb,
2005.
28....
'Tehnički
stručna
STRUČNE PREZENTACIJE TVRTKI
- 6. izdanje', Energetika
17. Marijan ŠiVAK: 'Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija',
Nakladnička djelatnost Marijan Šivak, Zagreb, 1998.
27....
T
propisi za plinske instalacije HSUP P-600', Hrvatska
udruga za plin, Zagreb, 2002.
29.... 'Zemljopisni atlas Republike Hrvatske', Školska knjiga d.d.
Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža', Zagreb, 1993.
476 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
AEKS, Ivanić Grad
481
ARMACELL, Ljubljana, Slovenija
482
AGRIA, Osijek
484
I
AQT, Zagreb
485
BABIĆ ZG PLlNOSERVIS, Zagreb
'III
487
'I
II;
BESTPROJEKT, Zagreb
488
Iii
CENTROMETAL, Macinec
489
DAIKIN AIRCONDITIONING CE, Zagreb
490
DANFOSS, Zagreb
491
DENIS, Zagreb
494
DHT PROJEKT, Zagreb
495
DRA.GER SAFETY, Zagreb
496
ĐURO ĐAKOVIĆ APARATI, Slavonski Brod
497
ELEKTROMETAL, Bjelovar
498
I
ENERGOATEST KONTROL, Zagreb
.499
FERO - TERM, Zagreb
500
FLEGO PROJEKTING, Zagreb
501
GRIJANJA KOS, Kotoriba
502
GRUNDFOS, Zagreb
503
HAM EX, Novi Marof
504
HANS GONTNER, Škofja Loka, Slovenija
506
HEP-ESCO, Zagreb
507
HKAIG - RIS, Zagreb
508
IMIINTERNATIONAL, Zagreb
509
IMPEKS, Kamanje
510
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -
477
'II
I:
'I
I
-~~~~~-------~"""'==="""'-0iQj-",=====""""""""'~~~-----------~~~---
IMPULS - INTEGRACAD, Rijeka
511
TEHNOKOM, Zagreb
545
INTEL TRADE, Opatija
512
TERMOMONTING, Zagreb
546
ISOPLUS, Zagreb
513
TERMOPLIN, Bjelovar
547
ITS CONSULTING, Zagreb
515
TERMO SERVIS, Zagreb
548
JAKŠA, Ljubljana, Slovenija
516
TIMECO, Zagreb
549
JUPICO, Zagreb
517
TPK OROMETAL, Oroslavje
550
KLIMAOPREMA, Samobor
518
UNIVEL, Zagreb
551
LIPOVICA, Popovaa
520
VAILLANT, Zagreb
552
LMB KOTLOVSKI INŽENJERING, Zagreb
521
VIESSMAN, Zagreb
555
LUPO DT, Šmrika
522
VOGEL&NOOT, Zagreb
557
MAŠiNOPROJEKT, Zagreb
523
WEISHAUPT, Zagreb
558
MERKANTILE, Zagreb
524
MRAMOTERM, Viškovo
525
MULTI PROJEKT,
Zaprešić
526
NECO, Zagreb
527
OVENTROP, Olsberg, Njemaka
528
PA-EL, Veliko
Trgovišće
531
ILUSTRACIJE U BOJI
Ilustracija 1.9
559
Ilustracija 5.9
559
PETROKOV, Zagreb
532
PLlNOMEHANIKA, Sesvetski Kraljevec
533
PLlNOSERVIS KUZMAN, Zagreb
534
STRUČNA PREZENTACIJA NAKLADNIKA
REUS INŽENJERING, Zagreb
535
ENERGETIKA MARKETING, Zagreb
ROBUR, Verdellino-Zingonia, Italija
536
SERVOPLIN, Zagreb
538
SLADOVIĆ, Zagreb
539
SPEA TRGOVINA, Zagreb
540
STEP, Zagreb
542
TECE TRGOVINA, Zagreb
543
TEHNO-DOM, Zagreb
544
478
~~~~~~~~~~~~~- PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK
ZA GRIJANJE ~~~~~~~~~~~~~-
560
479
-
Download