TRANSKUTANA ELEKTRIČNA
STIMULACIJA I
ELEKTROSTIMULACIJSKA
TERAPIJA
Mateja Znika, dipl.
physioth.



469 p.n.e. Scribonius
Largusom – prva
elektroterapijska
analgezija.
Primjenjivao ju je
pomoću torpedo ribe (iz
porodice drhtulja)
Ovaj oblik terapije bio je
posebice popularan u
terapiji gihta.
Bol kao bolest
Depresija
Nesanica

Negativne misli
Bol
Socijalna uskračenost
Ovisnost o lijekovima
Ne aktivnost
Živčani putevi za prijenos boli
impulsi putuju prema CNSu preko DVAJU različita vrsta
živčanih vlakna
Bolni
1. Vlakna koja BRZO prenose impulse su A-delta vlakna
(mijelinizirana)
2. Vlakna koja SPORO prenose impulse su C
vlakna (nemijelinizirana)
Obje
Obje
vrste vlakana provode impulse oslobaĎajući Supstanca P
vrste vlakana idu sličnim putem kroz kralježničku moždinu
do mozga. C vlakna završavaju u nižim regijama moždanog debla
dok A-delta vlakna idu direktno u motorički i senzorički korteks
TENS


Metoda koja se
koristi za suzbijanje
akutne i kronične
boli.
Prvotno ga je
proizveo “Dorsal
column electrical
stimulator” kao
usputni proizvod.
Teorije djelovanja TENS-a

Teorija ulaznih vrata
(“gate control”) frekv. 75 –
125 Hz

Teorija endogenih
opijata frekv. 1 – 5 Hz.
Teorija kontrolnih vrata


1965 god. Melzack i
Wall
Stimulacija velikih A
vlakana modulira
transmisiju boli kroz
mala A – delta i C
vlakna u dorzalnom
rogu leĎne moždine.


U mehanizmu
blokiranja boli, bitnu
ulogu ima nadmetanje
izmeĎu tankih
mijeliziranih C – niti i
debljih A – niti.
Aktivnost A – niti koči
širenje boli, pa
elektrostimulacija A
vlakana (putem TENSa) predstavlja osnovu
analgezije.
Teorija vrata:
Brzi blokiraju spore!
C vlakna
A-delta vlakna
Teorija endogenih opijata


1988. god. Basbaum i
sur. Preporučili su
negativni mehanizam
povratne sprege kao
obješnjenje za
analgeziju uzrokovanu
TENS-om.
Nefarmakološka
analgezija dovodi do
povećanja nivoa
endogenih opijata u
CNS-u.


Provociraju se
inhibitorni sustavi
neuona sražnjeg roga
leĎne moždine, putem
descedentnih putova
koji su posredovani
opijatima (endorfinima I
entkefalinima).
Frekvencija iznosi 1 – 5
Hz.
Moguće varijacije u primjeni
TENS-a




Jačina
Frekvencija
Trajanje impulsa
Trajanje stanke izmeĎu impulsa
Načini podraživanja TENS-om
Način
Raspon
amplituda
Raspon
Raspon
podražaja trajanja
pulsacije
indikacija
Standardni
visokofrekv.
Ugodne
parestezije
75-100
<0,200
Akutna i kronična
bol, privremeno
olakšanje
Niskofrekventni Motorički prag
(Akupunkturni) podražaja
1-4
0,200-0,300
Akutna i kronična
bol, cirkulacijske
fascikulacije,
Dugotrajna
analgezija
Mišićna
fascikulacija ili
tetanija
150
>0,300
Kratka, duboka
analgezijaza
vijeme neugodnih
zahvata
Kratkotrajni
intezivni
Standardni TENS, visoke
frekvencije



Najčešće
upotrebljavan način.
Elektrode se
primjenjuju na
mjestu boli ili blizu
njega i na segment
vezan za dermatom.
Česta je prilagodba
senzibilnih živčanih
vlakana.
TENS niske ferkvencije, sličan
akupunkturi


Podražuju se
osjetilni motorni
živaci u području
boli ili
odgovarajućeg
miotoma.
Elektrode se ne
stavljaju na
akupunkturne točke.
Kratkotrajni intezivni TENS




Izazivanje kratkotrajne elektroanalgezije.
Elektrode su oko mjesta potencijalne boli ili
proksimalno.
Podražuje se 15 min. prije nego nastane
mišićni umor. Nakon nekoliko min., podražaj
se može ponoviti.
Dopušta provedbu kratkog, ali neugodnog
postupka.
Primjena TENS-a
Akutna bol:
- postoperativna bol
- nakon zahvata na lokomotornom sustavu
- ginekološkog porjekla
- orofacijalna bol
Postoperativna bol




Sterilne elektrode
Primjena elektroda usporedo s rezom
Trajanje primjena od 48 – 72 sata, uz
regulaciju amplituda podražaja.
Zamjenjuje upotrebu analgetika.
Bol ginekološkog podrijetla




Primjena tijekom
poroda
Nakon carskog reza
Kod turdnica s
Meralgija
paresthetica
Prilikom
menstrualnih bolova
Ortofacijalana bol


Primjena za
ublažavanje akutne
zubobolje
Kod problema s
temporomandibular
nim zglobom

-
-
Kronična bol:
Križobolja
Artritis
Osteogeneza
Bol neuralnog
podrijkla
Način primjene TENS-a


Na tržištu postoji niz
ureĎaja malih
dimenzija koji
koriste baterije kao
izvor energije.
UreĎaj može biti u
jednokanalnom ili u
dvokanalnom
obliku.
Elektrode




Veliki izbor elektoroda.
Najčešće su od
ugljenog silikona,
potrebno ih je
primjenjivati uz pomoć
visoko vodljivog gela.
Samoljepljive elektrode
od gume ili sintetskog
polimera.
Sterilne vodljive trake.
Način postavljanja






Na mjesto boli
U blizini medule
spinalis
Na živčane
korjenove
Uzduž preifernog
živca
Na motoričke točke
Trigger točke itd.
Vrijeme primjene TENS-a


1984. god.
Mannheimer –
smjernice za
trajanje liječenja
TENS-om.
TENS se može
davati neprekidno 1
sat, a zatim odmor.


Može se
primjenjivati
svakodnevno.
Može se
primjenjivati u kući.
Kontraindikacije i mjere opreza
kod primjene TENS-a




Kod bolesnika sa
srčanim stimulatorom
Ne primjenjuje se na
sinus caroticus
Ne smije se primjeniti
na oči
Ne smije se primjeniti
na mukozne
membrane


Ne smije se primjeniti
trankrsnijalno ili na
gornji dio vratne
kralježnice kod
bolesnika koji su
preboljeli CVI ili TIA-u
Oprez pri primjeni
prilkom trudnoće
Elektrostimulacijska terapija



Postupak primjene
električnih impulsa s
ciljem izazivanja
mišićne kontrakcije.
Može se nazivati i
elektrogimnastika.
Ukoliko se kombinira s
kineziterapijom
govorimo o
elektrokinezioterapiji.
Mogući načini postizanja mišićne
kontrakcije




Kemijski podražaj (kapljicom solne ili dušićne
kiseline – dolazi i do koagulacije proteina –
ireverzibilne promjene)
Termički podražaj
Mehanički podražaj (ubod igle)
Električni podražaj (stimulusi najsličniji
onima koji dolaze iz CNS-a)
Obilježja električnih impulsa





Jakost ili amplituda
impulsa (mA)
Krak uspona ili
silaza (ms)
Trajanje impulsa
(ms)
Pauza izmeĎu
impulsa (ms)
Frekvencija Hz

Elektrostimulacijska
terapija spada u
područje
niskofrekventnih
struja (najčešće <
100 Hz)
Neuromuskularni aparat
1)
2)
3)
4)
5)
6)
Motorni ili eferentni
živci
Senzorni ili aferentni
živci
Vegetativni živci
Mišići, odnosno
miofibrile
Motorna ploča (spaja
motorni živac sa
sakrolemom miofibrile)
Tetive
Organizacija neuromuskularnog
aparata
Indikacije za elektrostimulaciju




Oštećenje koštanomišićnog
sustava
Oštećenje motoričkog živca
– periferne kljenuti
Oštećenje CNS-a –
centralne kljenuti
Ostala područja
(ginekologija, urologija…)



Potrebno je provest testiranje bolesnika prije
primjene ES (EMG ili EMNG ili MMT)
Najbolje je početi s primjenom 24 sata nakon
ozljede.
Primjena ES traje dok se ne pojavi pokret.
Zakonitosti elektrostimulacije

Selektivnost

Dovoljno jaka mišićna kontrakcija
kako bi postigli željeni učinak.
Senzibilne podražaje treba izbjegavati

smanjujemo
prag podražaja
primjenom galv. ili
soluxa



Mišić se ne smije prenaprezati
Trajanje impulsa ne smije biti predugo
Pauza izmeĎu kontrakcija mora trajati dvostruko duže od
trajanja kontrakcije.
Oblici električnih impulsa kod
elektrostimulacije





Pravokutni impulsi
Trokutasti impulsi
Rastući impulsi (modulirani po jakosti)
Kombinacija serijskih pojedinačnih impulsa
Za izazivanje mišićne kontrakcije el. impulsi
trebaju imati odreĎenu jačinu, trajanje i
pauzu.
Pravokutni impulsi



Pri primjeni pravokutnih impulsa brzo se
doseže prag bola.
Osjećaju se već kod male jakosti od 8 – 10
mA.
Mogu se primjeniti samo pri najlakšem
stupnju denervacije.
Elektrostimulacija trokutastim
impulsima


a)
b)
c)
d)
e)
Koristimo ih za elektrostimulaciju denerviranih
mišića.
Trajanje impulsa ovisi o stupnju oštećenja
Kod najtežeg oštećenja NMA -400 – 600 ms
Kod teške degenerativne reakcije 150 – 400 ms
Kod srdnje teške degenerativne reakcije 50 –
150 ms
Kod neznatnog oštećenja NMA – 10 -50 ms
Kod zdravog NMA (psihogene pareze) – 0.5 –
1 ms
Trajanje pauze izmeĎu impulsa ocjenjuje se
prema stupnju oštećenja NMA



Pauza traje dvostruko
duže nego impuls
Vrijeme preko 5000
ms nije preporučljivo
Kratko trajanje pauze
je štetno

Optimalno trajanje
pauze kod
degenerativne reakcije:
a)
Kod vrlo teške 20005000 ms
Kod teške 1000-3000
ms
Kod srednje teške 5001000ms
Kod neznatne 50-150
ms
b)
c)
d)
Tehnike elektrostimulacije

Bipolarna tehnika

Monopolarna tehnika

Obje elektrode su aktivne
i iste veličine
Elektrode se stavljaju na
istu udaljenost od
motorne točke
Primjenjuje se kad obje
elektrode možemo
smjestiti na jedan mišić

Jedna elektroda je
aktivna
Aktivna elektroda je
znatno manja od druge
Aktivna el. se stavlja na
motornu točku.
Primjenjuje se za ES lica,
šake, stopala, kao I za
vel. mišiće udova I trupa.





Stimulacija glatkih mišića



Glatki mišići nisu pod
kontrolom naše volje
Kontrakcija ne nastaje
brzo, nit nakon
primjena samo jednog
impulsa
Ponašaju se kao
denervirani skeletni
mišići.




Nemaju sposobnost
akomodacije
Vrijednost korisnog
vremena visoka
Niska podražljivost
Dugo vrijeme
refrakternosti.
Primjeri stimulacije glatkih mišića

Atonična i spastična opstipacija:
jačina 25-30 mA, trajanje impulsa 100-150 ms, trajanje pauze,
2000-3000 ms., vrijeme provoĎenja je 20-40 min., 200-300 cm
površineelektroda. Inaktivna na križa, a aktivna na trbušnu
stjenku.
 Postoperativa atonija mokraćnog mjehura:
jačina 15-20 mA, trajanje impulsa 200 ms, trajanje pauze, 1000-3000
ms., vrijeme provoĎenja je 10-15 min. podražajna elektroda (katoda)
100-200 cm²-iznad simfize, inaktivna (anoda) 200 cm² na križa.
Funkcionalna električna
stimulacija FES




Primjenjuje se pri oštećenju gornjeg
motornog neurona (GMN).
Prilikom lokomocije se podražuju periferni
živci radi izazivanja kontrakcije
odgovarajućih mišića i poboljšanja voljne
kontrole pokreta.
Najviše se primjenjuje kod hemiplegija.
1961. god. Liberson predlaže ovu metodu, a
razraĎuje ju skupina stručnjaka iz Ljubljane.

Kod lezije donjeg motornog neurona (DMN) nastaje
mlohava kljenut.
Kod lezije gornjeg motornog neurona (GMN) nastaje
spazam, povišeni mišićni tonus, izostaje koordinacija i
integracija pokreta.

Stimulacija kod oštećenja GMN-a je moguća:

1)
2)
3)
Kad je sačuvana električna podražljivost (intaktan DMN)
Sačuvani receptori u senzornim granama (koža, zglob, mišić)
Postoji mogućnost kontrole osnovnih refleksnih mehanizama



Naziv FES se uvriježio
za stimulaciju n.
peroneus communisa
kod osoba s
hemiplegijom.
U tu svrhu se koristi
FEPA 10 (funkcionalni
peronealni aparat).
Ima zadaću odizati
stopalo u dorzalnu
fleksiju.
1)
2)
3)
4)
Stimulator aparata ili izvora
struje stalnog napona
Elektrode
Uložak za cipelu s prekidačem.
Elastična koljenica
FEPA




Radi na 9 V bateriju.
Daje pravokutne
impulse.
Trajanje impulsa je
0,1 ms ili više.
Frekvencija impulsa
je 20-50 Hz I može
se regulirati.
Načini aplikacije FEPA 10


Preko kože ili perkutano – aktivna elektroda
se postavlja na kožu s lateralne strane fibule
prema fosi poplitei, a iznad prolaza n.
fibularisa, druga se elektroda postavlja u
cipelu ispod pete.
Implantacijski – aktivna se elektroda postavi
pod kožu operativnim putem iznad prolaza n.
fibularisa, a okidač se takoĎer stavlja u cipelu
ispod pete.

Bolesnik odizanjem
pete i u zamahu
noge aktivira
elektrodu, čime
dolazi do dorzalne
fleksije stopala i
normalnog hoda.
Kontraindikacije za ES

Opća stanja bolesnika specifične dijagnoze
(interne med.,
ginekologije,
neuropsihijatrije itd.)

-
-
-
-
Lokalna stanja
Svježi prijelomi
Akutno krvarenje
Spec. op. zahvati
Dermatološki problemi
Tromboflembitis
Malignost lokalnog
područja
Oprez kod srčanog
stimulatira
Oprez kod trudnoće
HVALA NA PAŽNJI