Uploaded by kiki piki

Epidemiologija-2017.-11.-mj

advertisement
EPIDEMIOLOGIJA ROK 6.11.
1. Epidemiologija je na podacima utemeljena javnozdravstvena nauka koja je uvijek koristila
postojeće znanstvene metode od svojih početaka do danas. (2)
2. Osnovne epidemiološke metode se oslanjaju na pažljivom promatranju, prikupljanju, obradi
(analizi) i tumačenju (interpretaciji) podataka i ispravnoj usporedbi grupa radi ocjene je li
uočeno (kao što je broj slučajeva neke bolesti među izloženima nekom čimbeniku) razlikuje
od onoga što se očekuje. (4)
3. Epidemiologija kao služba je sastavni dio javnog zdravstva jer provodi praktične i primjerene
mjere vezane za neki javnozdravstveni događaj, utemeljene na znanosti. (2)
4. Opisivanje zdravstvenih događaja prema prostoru, vremenu i osobi su aktivnosti
deskriptivne epidemiologije. (3)
5. Karantena (od talijanske riječi ''quaranta'', što znači 40) primjenjivana je kao obvezatna
(prisilna) mjera odvajanja osoba, životinja i dobara koji su mogli biti izloženi uzročnicima
zaraznih bolesti, ponajprije kuge. (5)
6. Rad John Snowa je potrebno dobro proučiti budući da slikoviti prikazuje klasične korake
(slijed) od deskriptivne epidemiologije do stvaranja hipoteze koju potom treba dokazati
(analitička epidemiologija) i dobivene zaključke primijeniti. (4)
7. Deskriptivna epidemiologija odgovara na tri pitanja: tko, gdje, kada, a analitička na pitanja:
kako, zašto. (5)
8. Šest glavnih zadataka epidemiologije u javnozdravstvenoj praksi: javnozdravstveno
istraživanje, terenski izvid, analitička studija, evaluacija, povezivanje događaja i razvoj
zdravstvene politike. (3)
9. Kamen temeljac u analitičkoj studiji je korištenje pravilno izabrane kontrolne grupe. (1)
10. Analitička se studija sastoji od dizajna ili izgleda studije, upravljanja studijom, obradom
podataka i tumačenja rezultata ili interpretacije. (3)
11. Slučaj (bolest ili bilo koji događaj) se definira korištenjem skupa standardnih kriterija za
razvrstavanje ima li neka osoba određenu bolest, sindrom ili neko zdravstveno stanje. (3)
12. Koja su dva kriterija (mjerila) u definiranju slučaja: laboratorijska potvrda uzročnika i splet
simptoma, znakova ili drugih nalaza. (2)
13. Za potencijalno opasne zaraze, za koje je važno prepoznati svaki slučaj, koristi se puno
osjetljivija ili ''široka (sveobuhvatna)'' definicija slučaja s ciljem da se obuhvate svi slučajevi.
(2)
14. Studija slučajeva i kontrole je vrsta analitičkog opažajnog istraživanja čiji je cilj izmjeriti
veličinu izloženosti ispitanika rizičnom čimbeniku u prošlosti bez obzira radi li se o
slučajevima ili kontrolama. (1)
15. Pojedinačni uzročnik koji se pojavljuje u svakom kompleksu uzročnika naziva se neophodni
ili nužni uzročnik jer se bez njega neće razviti bolest. (2)
16. Uzročnik zaraze se različitim putovima prenosi iz njegovog prirodnog rezervoara na
osjetljivog domaćina. Putovi prijenosa su: izravni (kontakt, kapljicama) i neizravni (zrakom
(malim ili suspendiranim česticama), prijenosnim sredstvom (hrana, voda, biološki
produkti) i insektima (mehanički i biološki). (10)
17. Epidemija je porast broja neke zaraze (bolesti) iznad očekivane razine te bolesti u nekoj
zajednici i prostoru, obično iznenada. (1)
18. Dijagnostički testovi se koriste za postavljanje dijagnoze bolesti, u mikrobiologiji,
radiologiji, citologiji i slično. (1)
19. Testovi probira (screening test) su oni koji se koriste za potrebe sekundarne prevencije
bolesti (npr. mamografija za otkrivanje raka dojke u Nacionalnom programu ranog otkrivanja
raka dojke). Takvim testom se nastoji bolest otkriti u ranom stadiju, prije pojave simptoma,
nakon čega se njena pojava još mora potvrditi i korištenjem standardnih dijagnostičkih
testova. (3)
20. Točnost ili validnost testa (validity, accuracy) je sposobnost testa za razlikovanje bolesnih od
zdravih pojedinaca definirana dvjema sastavnicama: specifičnost testa: sposobnost testa za
točno identificiranje zdravih osoba i osjetljivost testa: sposobnost testa za točno identificiranje
oboljelih osoba. Najbolji način utvrđivanja točnosti testa je njegova usporedba s tzv. ''zlatnim
standardom'' odnosno najboljim dostupnim testom koji se već duže vrijeme primjenjuje. (3)
21. Visokospecifičan test poželjan je kad su posljedice lažno pozitivnog nalaza velike, npr. kad
temeljem pozitivnog nalaza testa odredimo potencijalno opasan i skup terapijski postupak, kao
što je kemoterapija. Visokospecifični testovi prikladni su za potvrdu postojanja bolesti, jer
ako je nalaz visokospecifičnog testa pozitivan, tada s velikom sigurnošću možemo reći da
bolest doista postoji. (3)
22. Primarna prevencija su aktivnosti koje su usmjerene prema osobama koje još nisu bolesne, s
konačnim ciljem sprječavanja obolijevanja. (3)
23. Biološki agensi su živi mikroorganizmi ili infektivni materijali koje su oni proizveli
(toksini), a koji se rabe za izazivanje bolesti ili smrti u ljudi, životinja ili biljaka. (2)